Treba li potcjenjivati svemirski izlet Richarda Bransona? Istaknuto
Sirisha Bandla
YouTube
Da, let milijardera Richarda Bransona do ruba svemira bio je pompozan, ali je također i od povijesnog značaja.
Branson je, skupa s Virginovim zaposlenicama i zaposlenicima Beth Moses, Sirishom Bandla i Colinom Bennettom, označio početak novog razdoblja svemirskih putovanja.
Naime, zadnjih 50 godina više od 95 posto letova u svemir s ljudskom posadom obavili su astronauti koje je obučila i financirala država. Do '90-tih godina prošlog stoljeća manje od 300 ljudi moglo je reći kako su bili u svemiru. Idućih pola stoljeća u tom bi smislu moglo biti drastično drukčije, piše Ars Technica.
Sjeme stabla koje ovih dana daje prve plodove posadio je poduzetnik inženjer Peter Diamandis kad je 1996. pokrenuo natjecanje X Prize s ciljem izrade nove generacije svemirskih letjelica. Nadahnut pionirima poput pilota Charlesa Lindbergha, ponudio je deset milijuna američkih dolara timu koji prvi izradi letjelicu koja može povesti ljude u svemir i sigurno ih vratiti nazad najmanje dva puta u dva tjedna.
Tu je nagradu osam godina kasnije pokupio Burt Rutan, na čelu tima koji je izradio SpaceShipOne, letjelicu koja je poslužila kao temelj za Bransonov izlet. U razvoj i testiranje je utrošeno 17 godina, američke lolakne vlasti su se isprsile s pogonom vrijednim 225 milijuna američkih dolara koje su platili porezni
obveznici, ali su napori i ulaganja na kraju rezultirali uspjehom.
Došli smo do prekretnice
Branson nije prvi bogataš u svemiru - bio je to Dennis Tito, koji je u travnju 2001. godine proveo šest dana u svemiru nakon što je platio put ruskom letjelicom Sojuz. Ali jest prvi koji je u tome uspio oslanjajući se na vlastita sredstva i upornost.
Ujedno je - namjerno ili slučajno - pokrenuo utrku u kojoj mu je glavni suparnik Jeff Bezos i njegova tvrtka Blue Origin. Iako, osnivač Amazona ima ponešto drukčiji cilj - želi izgraditi infrastrukturu koja će čovječanstvu omogućiti život u svemiru i preseliti tešku industriju izvan Zemlje.
Priključak također hvata i Elon Musk, čija tvrtka SpaceX za nešto manje od dva mjeseca treba letjelicom Crew Dragon - razvijenom javno-privatnim partnerstvom s američkom svemirskom agencijom NASA-om - u svemir poslati četiri turista.
Došli smo, dakle, do svojevrsne prekretnice. Putovanja u svemir više nisu ekskluzivno rezervirana samo za vlade s dovoljno resursa i elitne skupine odabranih pojedinaca. Postala su dostupna dovoljno bogatim pojedincima. Iako je nemjerljivo bogatiji od ogromne većine žitelja Zemlje, Branson nam je po mnogočemu znatno bliži nego astronauti poput Jurija Gagarina ili Neila Armstronga, pa i Chrisa Hadfielda.
Već postoje inicijative poput Space for Humanity koje žele poslati što više ljudi iz cijelog svijeta u svemir kako bi podijelila to iskustvo kasnije sa svojim zajednicama. One će se - kao i brojne druge koje će gotovo sigurno se pojaviti u nadolazećim godinama - oslanjati na temelje koje postavljaju Bezos, Branson, Musk i njima slični prebogati muškarci koji su vrijeme i novac mogli utrošiti i na manje ambiciozne snove.
