VIDI je oformio svojevrsni „VIDI.biz think tank“, grupu vrsnih stručnjaka koja okuplja eksperte različitih znanja i iskustava iz područja novih tehnologija, ekonomije, financija, i start-upova. VIDI kao medijska kuća ima inače dugu tradiciju praćenja hrvatske tehnološke scene pa je i ove godine napravila novu detaljnu analizu poslovanja i potencijala rasta hrvatske hi-tech industrije temeljem javno objavljenih podataka poslovanja za godinu 2025.

VIDI je ovu analizu IT industrije radio također u suradnji s vrhunskim financijskim ekspertima i analitičarima tvrtke Caper i ugledne globalne financijsko savjetodavne tvrtke Oaklins te VIDIjevog popularnog biz.tech portala ITBizCrunch.com

 

Kakva je bila 2025 po pitanju prihoda?

Hrvatski tehnološki sektor i u novoj godini ostaje jedan od najdinamičnijih dijelova domaćeg gospodarstva, ali 2025. više ne izgleda kao godina u kojoj rast “nosi sve pred sobom”. Brojke su i dalje dobre, dapače vrlo dobre, no iza njih se vidi nešto zanimljivije: tržište se počelo jasnije razdvajati na velike infrastrukturne igrače, jake sistem-integratore, produktne kompanije i sve veći broj specijalista koji rade u vrlo uskim, ali globalno zanimljivim nišama.

Prema novoj listi TOP 100 hrvatskih hi-tech tvrtki, kompanije s liste u 2025. ostvarile su ukupno  6,44 milijardi eura prihoda. To je 437 milijuna eura više nego godinu ranije, odnosno rast od gotovo 7,2 posto. Broj zaposlenih porastao je s 29.643 na 31.428, što znači da je sektor u godinu dana dodao 1.785 radnih mjesta, odnosno rastao oko 6 posto.

To nije eksplozija kakvu smo gledali u nekim ranijim godinama, ali nije ni usporavanje koje bi upućivalo na problem. Više izgleda kao ulazak u zreliju fazu. Tvrtke koje imaju proizvod, infrastrukturu, regulirano znanje, jaku vertikalu ili međunarodnu prodaju nastavljaju rasti. One koje su više ovisne o projektima, satnicama i klasičnom outsourcingu sve češće moraju dokazivati zašto su drugačije.

Na vrhu liste nema velikih iznenađenja. Končar d.d. ostaje prvi s 1,14 milijardi eura prihoda, uz rast od 6,7 posto i više od 6.000 zaposlenih. Hrvatski Telekom je drugi s 1,01 milijardu eura prihoda, a A1 Hrvatska treća sa 603,9 milijuna eura. Te tri kompanije zajedno čine više od 42 posto prihoda cijele TOP 100+ liste.

U prvih pet su još Telemach Hrvatska, koji nastavlja jačati poziciju u telekom segmentu, te Rimac Technology, koji je jedan od najzanimljivijih primjera ovogodišnje liste. Rimac Technology je u 2025. došao do 268 milijuna eura prihoda, uz rast od čak 91 posto. Još je zanimljivije da se taj rast dogodio bez proporcionalnog rasta broja zaposlenih. Drugim riječima, vrijednost se sve više stvara kroz proizvod, tehnologiju, IP i industrijske ugovore, a ne samo kroz broj ljudi u uredu.

Prvih deset tvrtki ostvaruje 4,17 milijardi eura prihoda, odnosno gotovo 65 posto ukupnih prihoda TOP 100. To je važan podatak jer pokazuje koliko je vrh hrvatskog tech sektora koncentriran. Veliki postaju još veći, a srednji i manji igrači moraju pronaći vrlo jasnu nišu ako žele ostati relevantni.

Među tvrtkama koje su snažno rasle izdvajaju se SPAN (ZSE: SPAN), koji je povećao prihode za 35,1 posto, KING ICT s rastom od 30,5 posto, Aircash s rastom od 57 posto, Happening s rastom od 48,7 posto, Končar Digital s rastom od 95,9 posto i Orqa, koja je gotovo udvostručila prihode. Dobar dio tih kompanija ima nešto zajedničko: ne prodaju samo “IT uslugu”, nego rješavaju konkretan problem u konkretnoj industriji.

 Hrvatski tech više se ne može promatrati kao jedna homogena industrija. U istoj tablici danas su energetska infrastruktura, telekomi, cyber security, fintech, e-računi, gaming, CRM za farmaceutsku industriju, dronovi, poslovni softver, podatkovni centri i klasični IT outsourcing. Zajednički nazivnik i dalje postoji, ali poslovni modeli sve su različitiji.

 

M&A se vratio, a hrvatski IT je među glavnim metama

 Jedna od tema koja se sve jače prelijeva i na hrvatsko tržište jest povratak M&A aktivnosti u tehnologiji. Globalno se 2025. vidio ozbiljan oporavak velikih transakcija, ponajprije u sektorima tehnologije, komunikacija, industrije, cyber sigurnosti i infrastrukture za AI. No ove godine to više nije samo globalna priča koju Hrvatska promatra sa strane.

„Više od petine ukupne domaće M&A aktivnosti odnosilo se na tehnološki sektor“

Prema podacima Mergermarketa, tijekom 2025. godine u Hrvatskoj je završeno 46 M&A transakcija, od čega je čak 10 transakcija bilo izravno vezano uz IT i tehnologiju. Drugim riječima, više od petine ukupne domaće M&A aktivnosti odnosilo se na tehnološki sektor. To je važan signal da hrvatski IT i tech više nisu tek povremena akvizicijska meta, nego jedan od atraktivnijih segmenata domaćeg tržišta za strateške kupce i financijske investitore.

„Sve više se traže tvrtke koje imaju vlastiti proizvod, ponovljive prihode, specifično domensko znanje“

Za Hrvatsku je pritom možda važnije kako kupci danas gledaju tehnološke tvrtke. Prije nekoliko godina investitorima je često bilo dovoljno vidjeti brzorastući tim developera, dobru EBITDA maržu i klijente iz zapadne Europe ili SAD-a. Danas je kriterij stroži. Sve više se traže tvrtke koje imaju vlastiti proizvod, ponovljive prihode, specifično domensko znanje, podatke, regulatornu ekspertizu ili tehnologiju koju je teško brzo kopirati.

Nekad hrvatske „IT perjanice“ poput tvrtki Croz, Vestigo, Verso Altima, Q agency, Serengeti, PIS pa čak i Microblink, Computech, Vertiv bilježe pad prihoda. Obrazac ponašanja klijenata se bitno promjenio u vrlo kratkom vremenu i tvrtke koje nemaju svoj specijalzrani IP, svoj proizvod, skaliranje temelje na satima rada, zapravo su pred velikim izazovima. To je glavni strukturni razlog zašto dio regionalnog IT sektora stagnira ili pada unatoč tome što je prije nekoliko godina rastao vrlo brzo.

Tu Hrvatska postaje zanimljivija nego što se na prvi pogled čini. Ne zato što ima veliko tržište, nego zato što ima niz manjih tvrtki koje su u svojim nišama već dokazale da mogu raditi za globalne klijente.

„Cyber sigurnost je globalno jedno od najživljih M&A područja“

Dobar primjer je Phobs, dubrovački travel-tech SaaS koji razvija rješenja za hotele i kampove. Ulazak fondova Sandberg Capital i ARX Equity Partners pokazuje da hospitality software više nije samo lokalna priča, nego dio šire konsolidacije turističke tehnologije. Sličnu logiku ima i preuzimanje Infiga, hrvatskog cyber-security specijalista, od strane europske grupe Allurity. Cyber sigurnost je globalno jedno od najživljih M&A područja, a kvalitetni timovi s dubokom tehničkom ekspertizom postaju sve traženiji.

„Vrijeme tzv. „IT agencija“ je čini se završilo“

Tu su i transakcije poput preuzimanja većinskog udjela u Media-Softu, hrvatskoj tvrtki specijaliziranoj za CRM rješenja u farmaceutskoj industriji, te manje preuzimanje DignetSoftwarea od strane latvijskog Digmatixa. Na prvi pogled to nisu transakcije koje pune naslovnice poput velikih američkih AI dealova, ali su vrlo važne za domaće tržište. Pokazuju da hrvatske tvrtke mogu biti zanimljive upravo zato što su uske, specijalizirane i dokazano operativne.

Drugim riječima, hrvatski tech ulazi u fazu u kojoj se ne kupuje samo prihod. Kupuje se pozicija u niši. Vrijeme tzv. „IT agencija“ je čini se završilo u smislu njihovog rasta prihoda i broja zaposlenih.

U praksi danas najbolje prolaze IT firme koje imaju barem jedno od ovoga: vlastiti proizvod, recurring revenue, cyber/cloud specijalizaciju, AI capability, enterprise vendor partnerstva, visoke switching costove za klijente.

 

AI: manje spektakla, više automatizacije dosadnih poslova

AI je, očekivano, najvažnija nova tema. No u hrvatskom kontekstu najveći potencijal možda nije u tome da domaće tvrtke razvijaju velike jezične modele ili pokušavaju konkurirati globalnim AI platformama. Realniji i komercijalno zanimljiviji put je nešto puno prizemnije: ugraditi AI u postojeće poslovne procese.

„Zato su posebno zanimljive tvrtke koje već imaju korisničku bazu, podatke i znanje o procesu“ 

To znači automatizaciju poslova koji su do jučer bili ručni, spori i administrativno zamorni. Računovodstvo, e-računi, obrada dokumenata, putni nalozi, ponude, naplata, korisnička podrška, izvještavanje, nabava i compliance. Sve su to područja u kojima AI može imati brzi učinak jer ne mijenja poslovanje “u teoriji”, nego skraćuje konkretan posao koji netko danas radi ručno.

Zato su posebno zanimljive tvrtke koje već imaju korisničku bazu, podatke i znanje o procesu. AI im ne mora biti glavni proizvod, ali može postati sloj koji njihov proizvod čini bržim, korisnijim i teže zamjenjivim.

Dobar domaći primjer tog smjera je Aestus sa svojom Parra aplikacijom. Aestus se već profilirao kao digitalno računovodstvo i poslovna podrška poduzetnicima, a Parra je otišla korak dalje povezivanjem poslovne aplikacije s AI alatima poput ChatGPT-a i Claudea. U praksi, to znači da korisnik može kroz AI izrađivati ponude, račune i putne naloge, pratiti naplatu, gledati troškove i dobivati uvid u poslovanje bez stalnog ručnog unosa i prebacivanja između više alata.

To je možda manje atraktivno za konferencijski naslov od “hrvatskog AI jednoroga”, ali je za gospodarstvo puno važnije. Upravo takva automatizacija starih, ručnih procesa mogla bi biti jedan od glavnih načina na koji će se AI stvarno proširiti među malim i srednjim poduzetnicima.

 

Treba razlikovati IT tvrtke koje nude zamotani AI ili AI kreiraju sami-propriatary data je ključ

Velik broj današnjih “AI kompanija” zapravo koristi modele koje razvijaju velike tehnološke platforme poput OpenAI-ja ili Anthropica. Takve tvrtke najčešće izrađuju chatbotove, automatiziraju dokumentaciju, integriraju AI u postojeće sustave ili nude implementaciju gotovih modela za klijente. Problem takvog pristupa jest što je konkurencija ogromna, ulazna barijera relativno mala, a dugoročne marže pod pritiskom. Ako desetci ili stotine tvrtki mogu izgraditi gotovo identično rješenje koristeći isti API, tada je vrlo teško stvoriti ozbiljan konkurentski moat.

 

„Bez kvalitetnih i jedinstvenih podataka, AI rješenja vrlo brzo postaju roba široke potrošnje“

Takve kompanije često ulažu mnogo u marketing i komunikaciju o “AI transformaciji”, dok istovremeno imaju malo vlastite tehnologije. Nerijetko nemaju ozbiljan istraživačko-razvojni odjel, ne posjeduju vlastite modele niti specifične podatke, a prihod im i dalje dominantno dolazi iz konzultantskih sati i projektne implementacije. U praksi se često radi o digitalnim agencijama, IT konzultantskim kućama ili outsourcing kompanijama koje su postojećim uslugama jednostavno dodale novi AI narativ.

S druge strane, AI-native tvrtke grade nešto što konkurencija ne može lako kopirati. Njihova najveća prednost vrlo često nisu sami modeli, nego podaci. Proprietary data danas postaje možda i najvažniji oblik obrane u AI industriji. Medicinski podaci, financijski podaci, pravna dokumentacija, industrijski procesi ili specifični podaci o korištenju proizvoda stvaraju temelje koje konkurencija ne može jednostavno replicirati. Bez kvalitetnih i jedinstvenih podataka, AI rješenja vrlo brzo postaju roba široke potrošnje.

 

Komentar: Alen Dizdarić, M&A savjetnik, Caper/Oaklins

“Na globalnom tržištu vidimo povratak interesa za tehnološke akvizicije, ali kupci su danas znatno selektivniji nego prije nekoliko godina. Više nije dovoljno imati dobar rast i kvalitetan developerski tim. Investitori traže platforme, ponovljive prihode, specifično znanje i jasnu mogućnost širenja na veća tržišta.

Prema Mergermarketovim podacima, u Hrvatskoj je tijekom 2025. završeno 46 M&A transakcija, od čega je 10 bilo vezano uz IT i tehnologiju. To je vrlo konkretan pokazatelj da se globalni interes za tehnološke akvizicije prelio i na domaće tržište. Tvrtke poput Fonoe otvaraju pak veliko poglavlje za 2026. godinu o čemu ćemo tek pričati.

Domaći tech više nije zanimljiv samo kao nearshore lokacija ili izvor dobrih inženjera, nego sve više kao tržište na kojem nastaju vrlo kvalitetna vertikalna softverska rješenja. Transakcije poput Phobsa, Infiga ili Media-Softa pokazuju da međunarodni kupci prepoznaju hrvatske tvrtke kada imaju jasnu nišu, dobru korisničku bazu i proizvod koji se može širiti izvan lokalnog tržišta.

Posebno zanimljiv prostor sada otvara AI. Mislim da se najveća vrijednost neće nužno stvarati samo u velikim AI platformama, nego u automatizaciji konkretnih, često vrlo starih i ručnih poslovnih procesa. Računovodstvo je odličan primjer. Tvrtke poput Aestusa, kroz Parru, pokazuju kako se e-računi, ponude, putni nalozi, praćenje naplate i osnovno poslovno izvještavanje mogu pretvoriti iz administrativnog posla u softverski i AI potpomognut workflow.

Za investitore je to zanimljivo jer se u takvim modelima spajaju stabilna tržišna potreba, regulirano znanje, postojeća korisnička baza, podaci i mogućnost ponovljivih prihoda. U tom smislu, AI neće biti samo dodatak postojećem softveru. Kod najboljih tvrtki postat će razlog zašto je taj softver učinkovitiji, skalabilniji i dugoročno vrjedniji.”

 

 

 

  

Alen Dizdarić, Partner - Caper, an Oaklins member firm

  

Tomislav Kotnik, Glavni urednik/Editor-in-chief VIDI

 

Hrvatski tech ulazi u novu fazu

Ako se gleda samo ukupna brojka, 2025. je još jedna dobra godina za hrvatski hi-tech. Prihodi rastu, zaposlenost raste, a najveće kompanije dodatno učvršćuju svoje pozicije. No zanimljivija priča je ispod površine.

Sektor više nije samo priča o outsourcingu, dobrim developerima i rastu broja zaposlenih. Sve više se radi o vlasničkom softveru, industrijskim nišama, cyber sigurnosti, fintechu, digitalnoj infrastrukturi, automatizaciji i AI-u. To je važna promjena jer upravo takve tvrtke mogu stvarati veću vrijednost, lakše izlaziti na strana tržišta i postati zanimljive strateškim kupcima ili fondovima.

Hrvatska neće imati puno tvrtki koje će se natjecati s globalnim AI divovima. Ali može imati puno tvrtki koje će AI ugraditi u računovodstvo, financije, industriju, turizam, poljoprivredu, sigurnost, logistiku, prodaju i administraciju. A upravo tamo se nalazi velik dio stvarnog tržišta.

Zato ovogodišnja lista TOP 100+ za 2025. prema kriteriju prihoda ne govori samo tko je narastao, a tko pao. Govori i kamo se seli vrijednost: od ljudi prema proizvodu, od projekta prema platformi, od lokalne usluge prema vertikalnom rješenju i sve više, od ručnog rada prema automatizaciji.

 

 

TOP 100+ najboljih HR hi-tech tvrtki prema kriteriju prihoda

 

TOP 100+ najboljih HR hi-tech tvrtki

 

TOP 100+ hi-tech companies in Croatia