Što su čipovi za umjetnu inteligenciju i zašto su važni? Istaknuto
Najtraženiji komad hardvera zadnjih je mjeseci neugledni komadić silicija usko povezan sa čipovima koji pokreću grafiku videoigara.
Riječ je o procesorima za umjetnu inteligenciju, posebno dizajnirami za bržu i jeftiniju izgradnju sustava kao što je ChatGPT. Našli su se u središtu revolucije umjetne inteligencije, koja bi mogla preoblikovati tehnološki sektor.
Dionice Nvidije, vodećeg dizajnera takvih čipova, skočile su gotovo 25 posto prošlog četvrtka nakon što je tvrtka prognozirala veliki skok prihoda za koji su analitičari rekli da ukazuje na skokovitu prodaju njezinih proizvoda. Kratko vrijeme taj je proizvođač procesora vrijedio više od bilijun američkih dolara.
Paralelna obrada i neuralne mreže
Zasad još ne postoji univerzalno prihvaćena definicija čipova za umjetnu inteligenciju. Obično se pod tim terminom podrazumijeva računalni hardver specijaliziran za rukovanje radnim opterećenjima specifičnima za umjetnu inteligenciju - na primjer, obučavanjem sustava za rješavanje teških problema koji mogu zagušiti konvencionalna računala.
Porijeklo vuku od GPU-ova, čipova koje je Nvidia razvila za grafičku obradu i koji su dramatično ubrzali razvoj i igranje videoigara izvodeći više složenih grafičkih izračuna odjednom. Ta tehnika paralelne obrade pokazala se ključnom za razvoj igara i umjetne inteligencije.
Dva studenta Sveučilišta u Torontu su 2012. godine upotrijebili neuronsku mrežu temeljenu na GPU-u kako bi identificirali fotografije s puno nižim stopama pogreške od konkurencije, što im je donijelo pobjedu na natjecanju ImageNet i započelo eru korištenja GPU-ova za razvoj umjetne inteligencije.
Jedanaest godina kasnije, Nvidia je dominantni dobavljač čipova za izgradnju i ažuriranje sustava temeljenih na umjetnoj inteligenciji.
Jedan od njenih najnovijih proizvoda, GPU H100, sadrži 80 milijardi tranzistora - oko 13 milijuna više od najnovijeg Appleovog procesora za laptop MacBook Pro. Cijena? Sitnica - 30 tisuća USD.
Neizbježna konkurencija
Ove složene čipove Nvidia ne proizvodi sama, već se oslanja na azijske pogone kao što su Taiwan Semiconductor Manufacturing Co. i korejski Samsung Electronics. Neki od najvećih kupaca su usluge računalstva u oblaku poput onih koje vode Amazon i Microsoft, piše Aol.
Paralelna obrada ima više primjena mimo umjetne inteligencije. Recimo, prije koju godinu došlo je do manjka Nvidijinih grafičkih kartica na tržištu jer su ih razgrabili rudari kriptovaluta. Taj je problem nestao s kolapsom tržišta kriptovaluta početkom 2022. godine.
Očekuje se kako će se Nvidia u dogledno vrijeme neizbježno suočiti s jačom konkurencijom.
AMD je već krenuo u tom smjeru, Intel je nedavno najavio kako će svoj model ponuditi 2025. godine, Amazon koristi vlastite posebno prilagođene modele, dok Google ne samo što ima vlastiti čip te vrste, već i tvrdi kako je bolji nego Nvidijin.
Vezani članci
- Poznati AI umjetnik kaže da gubi milijune dolara zbog ljudi koji kradu njegov rad
- Brojke ne lažu – Weekend.17 je najbolji i najposjećeniji do sada
- Michael Dell o umjetnoj inteligenciji: Priče o usporavanju su uvelike pretjerane
- Tražilice pogonjene umjetnom inteligencijom koje ne plate ne mogu indeksirati sadržaj s Reddita
- OpenAI otkrio SearchGPT: tražilicu pogonjenu umjetnom inteligencijom