Hrvatska dobro stoji s digitalnim plaćanjima, ali ima prostora za rast Istaknuto
Indeks digitalnih plaćanja za Hrvatsku za 2021. godinu iznosio je 61 na ljestvici do 100, što je najviši rezultat od svih država obuhvaćenih Mastercardovim istraživanjem.
Osim Hrvatske, u istraživanje su bile uključene Austrija, Bugarska, Mađarska, Rumunjska i Srbija.
Indeks digitalnih plaćanja prati digitalizaciju plaćanja potrošača u Hrvatskoj kroz tri dimenzije: infrastrukturu, upotrebu i znanje potrošača. Ukupni rezultat se izračunava na temelju pojedinačnih rezultata za svaki od tih podindeksa, kako bi se dobio stupanj razvijenosti digitalnog platnog prometa u Hrvatskoj.
Rezultat za infrastrukturu za Hrvatsku iznosi 74, što ukazuje na postojanje snažnih temelja za daljnji razvoj digitalnih plaćanja, ocjenuju u Mastercardu. Taj pokazatelj može i dalje rasti kako veći broj potrošača i trgovaca digitalizira svoje poslovanje i kako nove tehnologije plaćanja počnu ulaziti na tržište.
Prihvaćanje novih tehnologija pomoglo bi rastu
Kad je riječ o infrastrukturi, više su rangirane samo Grčka i Austrija. To može zahvaliti vrlo razvijenoj mreži plaćanja s računa na račun u Hrvatskoj (1,9 računa po odrasloj osobi u 2021.) i mreži kartičnog plaćanja (u 2021. u svakom kućanstvu postojale su 2,2 kartice po odrasloj osobi).
Druga glavna komponenta zastupljenost je digitalnih rješenja za plaćanje. U tom segmentu postoji prostor za daljnji rast, posebno za pokazatelje poput dostupnosti mobilnih novčanika među lokalnim bankama izdavateljima i dostupnosti instant plaćanja.
Rast može potaknuti i usvajanje novih rješenja kao što su SoftPOS, Click to Pay, mobilno plaćanje direktno s računa... Unatoč postojanju infrastrukture za otvoreno bankarstvo, šira komercijalna upotreba API-a tek se treba ostvariti.
Rezultat za znanje iznosi 52, što upućuje na potrebu za podizanjem svijesti i daljnjim obrazovanjem stanovništva o prednostima bezgotovinskog plaćanja.
Hrvatska je druga na indeksu kad je riječ o znanju potrošača o digitalnim plaćanjima. U ovom je segmentu samo Austrija imala bolji rezultat.
Velik apeti za gotovinom
Većina (80 posto) ispitanika čulo za plaćanje mobilnim novčanikom na POS uređajima, no samo je 21 posto njih to i koristilo. Također, 58 posto potrošača zna da se kartice mogu upotrebljavati na internetu i u fizičkim trgovinama, a 75 posto njih zna kakvu ulogu ima CVC kod.
Podindeks upotrebe od 55, u kojem je Hrvatska ostvarila najbolji rezultat od svih država uključenih u mjerenje, također potvrđuje postojanje temelja za rast.
Istraživanje je pokazalo kako apetit za gotovinom u Hrvatskoj ostaje visok, iako je kretanje prema bezgotovinskom društvu sve snažnije. Podizanja gotovine na bankomatima 2021. dosegnula su iznos jednak 20 posto bruto društvenog proizvoda, s omjerom između volumena transakcija na bankomatima i POS uređajima od 1,1 u 2021. Ipak, ovaj omjer je u silaznom trendu jer je 2017. iznosio čak 1,5.
Beskontaktna tehnologija činila je većinu POS transakcija u Hrvatskoj. Za veliki dio kartica koje su obavljale internetske transakcije podaci su spremljeni najmanje jednom, a 32 posto potrošača je upotrijebilo plaćanja putem QR koda.
