Fiskalizacija 2.0 – zašto i što se mijenja za B2B i B2G poslovanje ^Istaknuto

Cilj je uvesti elektroničke račune – eRačune – koji se izdaju i razmjenjuju digitalno, te čija fiskalizacija ide automatski putem sustava, čime se smanjuje administrativno opterećenje, ubrzava razmjena dokumentacije, a država dobiva bolji nadzor nad transakcijama. Dakle, eRačuni se u smislu Fiskalizacije 2.0 odnose isključivo na račune koji su izdani, poslani i zaprimljeni u strukturiranom elektroničkom obliku. Računi poslani u PDF formatu putem e-maila ne smatraju se eRačunima prema novom zakonskom okviru

Ključne promjene koje nastupaju od 1. siječnja 2026.

• Obveza izdavanja i zaprimanja eRačuna za PDV-obveznike. Svaki subjekt u sustavu PDV-a koji posluje s drugim pravnim osobama dužan je izdavati i zaprimati eRačune u B2B transakcijama. No obveze Fiskalizacije 2.0 ne vežu isključivo uz PDV status. Ispravno je navesti da se obveze odnose na porezne obveznike u tuzemstvu, neovisno o tome jesu li u sustavu PDV-a ili ne. Također, kod izdavanja eRačuna važno je jasno navesti da obveza izdavanja za porezne obveznike izvan sustava PDV-a stupa na snagu 1. siječnja 2027., kako je propisano zakonom.

• Obveza primanja eRačuna i za subjekte koji nisu u sustavu PDV-a (u određenim slučajevima). Čak i ako nisu PDV-obveznici, određene pravne osobe, npr. obrtnici, freelanceri, tijela državne uprave, jedinice lokalne/regionalne samouprave te proračunski/izvanproračunski korisnici registrirani u odgovarajućim registrima, morat će primati eRačune.  Obveza zaprimanja eRačuna odnosi se na sve porezne obveznike u tuzemstvu, bez obzira na PDV status. Ovo je bitno napomenuti kako bi se izbjeglo tumačenje da se radi samo o određenim skupinama.

• Postupno širenje obveze izdavanja eRačuna i na ne-PDV subjekte. Dok od 1. siječnja 2026. obveza izdavanja i zaprimanja eRačuna počinje za PDV-obveznike, za ne-PDV subjekte se uvodi u narednoj fazi, od 1. siječnja 2027.

• Automatska fiskalizacija i e-izvještavanje. eRačuni će se razmjenjivati elektroničkim putem, putem sustava vlastitih ili posredničkih servisa, te automatski fiskalizirati. Ubacio se i sustav eIzvještavanja koji zamjenjuje dio dosadašnje papirologije. Razmjena se odvija putem certificiranih informacijskih posrednika sukladno zakonu, budući da se u praksi vrlo mali broj subjekata može oslanjati na vlastita rješenja.

• Postupno ukidanje papirnatih računa u B2B/B2G transakcijama. Papirnati računi u poslovanju između pravnih osoba (ili s javnim tijelima) više se neće smatrati valjanima a iznimke će biti moguće samo u vrlo specifičnim (iznimnim) situacijama.

Što to zapravo znači u praksi: B2B i B2G

• Za tvrtke, obrtnike, freelancere, javna tijela i druge poslovne subjekte, promjene su znatne. Dosad su mnogi računovodstveni i fakturacijski procesi u B2B/B2G okolini bili papirnati s PDF-ovima, klasičnim računima, fakturama poslanim e-mailom i ručnom obradom. Nakon 1. siječnja 2026., takav način fakturiranja više neće biti pravno prihvatljiv. Od 1. siječnja 2026. papirnati računi u B2B i B2G poslovanju nemaju status vjerodostojne financijske isprave, bez navođenja iznimki koje u ovom kontekstu nisu predviđene zakonom.
• Umjesto toga, izdavatelj mora osigurati da račun ide putem ovlaštenog sustava za elektroničku razmjenu, a primatelj mora imati tehničku sposobnost primanja eRačuna. Fiskalizacija i automatsko eIzvještavanje znače da se podaci o transakciji odmah dostavljaju nadležnim tijelima, što olakšava praćenje i kontrolu no također nameće potrebu za tehničkom spremnošću. Sustav eIzvještavanja predstavlja novu zakonsku obvezu poreznih obveznika vezanu uz prijavu statusa računa i poslovnih događaja, to svakako treba shvatiti ozbiljno.
• Za javni sektor, tijela državne uprave, jedinice lokalne samouprave i proračunske korisnike, ovo znači da moraju uspostaviti mehanizme za zaprimanje eRačuna, bez obzira jesu li prethodno bili u sustavu PDV-a ili ne. Time se osigurava da i javne institucije sudjeluju u digitalizaciji i transparentnosti financijskih tokova.

Prednosti i izazovi

Prednosti:

• Digitalizacija i automatizacija smanjuju ručni rad, administraciju i pogreške a izdavanje, slanje, primanje i fiskalizacija računa postaju brži i lakši proces. Hrvatska gospodarska komora+2Fiskalizacija 2.0+2

• Transparentnost i kontrola: država ima bolju evidenciju o stvarnim transakcijama, što može smanjiti sivu ekonomiju i porezne malverzacije. Hrvatska radiotelevizija+1

• Modernizacija poslovanja: prelazak na eRačune potiče digitalizaciju, integraciju s ERP/knjigovodstvenim sustavima, smanjenje papira i arhivske gnjavaže. Hrvatska gospodarska komora+1

Izazovi:

• Potreba za tehničkom prilagodbom: treba osigurati kvalitetan softver ili uslugu od Porezne uprave certificiranog informacijskog posrednika, komunikaciju putem AS4 mreže ili drugog protokola, kompatibilnost sa sustavima klijenta.

• Trošak za manje subjekte: mali obrtnici ili freelanceri s rijetkom frekvnecijom izdavanja računa mogli bi osjetiti da trošak implementacije / održavanja nije opravdan količinom posla. Pogotovo ukoliko dosad nisu koristili digitalne alate. (Ovo je zabrinutost koju su već izrazili korisnici i knjigovođe i mogao bi biti najveći problem u praksi s obzirom da prijelaznog razdoblja nema.)

• Potreba za edukacijom i prilagodbom procesa: računovodstveni servisi, interne procedure, informatičke postavke. Sve mora biti usklađeno da eRačuni, fiskalizacija i eIzvještavanje funkcioniraju ispravno.

Zaključak: Nova era za računovodstvo i poreznu transparentnost

Fiskalizacija 2.0 donosi temeljnu promjenu načina na koji se izdaju, razmjenjuju i prate računi u Hrvatskoj. Digitalizacija B2B i B2G transakcija predstavlja veliki korak naprijed prema modernom, efikasnom i transparentnom gospodarstvu. Za poduzetnike, javne institucije i računovođe a to znači prilagodbu: implementaciju novih sustava, edukaciju kadrova, reorganizaciju procesa u kojemu će računovođama možda biti olakšan posao na kraju radi digitaliziranih procesa i (možda) manje potrebe za izvještavanjima tijelima javne uprave ali prvih 6 mjeseci će vjerojatno biti u iznimno stresnom razdoblju povećane aktivnosti i opreza da ne naprave pogrešku koja bi njihovim klijentima moglo uzrokovati velike kazne.

Ipak, dugoročno, koristi bi mogle biti značajne: brže i pouzdanije fakturiranje, smanjena administracija, bolja kontrola i manja mogućnost nepravilnosti. U konačnici, Fiskalizacija 2.0, uz dobru pripremu, može doprinijeti učinkovitijem, digitalno osnaženom poslovnom okruženju.

DODATAK ZA ONE KOJI ŽELE DETALJNIJE INFORMACIJE O OVOJ TEMI:

EKSPERTNI OSVRT GOSTUJUĆEG AUTORA: Sandra Batur

Fiskalizacija 2.0 i promjene u izdavanju eRačuna (posebno u B2B i B2G segmentima)

Hrvatska kao europska država prednjači u fazi intenzivne digitalizacije financijske i računovodstvene dokumentacije. Nakon više od deset godina primjene fiskalizacije u gotovinskom prometu, fokus zakonodavca pomaknuo se prema digitalnom nadzoru i standardizaciji svih poslovnih transakcija između poslovnih subjekata, a to uključuje i elektroničke račune u B2B i B2G segmentu.

Iako se u javnosti često miješaju pojmovi fiskalizacije 1.0, fiskalizacije 2.0 i eRačuna, važno je naglasiti da se radi o odvojenim procesima koji će se od 2026. provoditi paralelno.

eRačuni  nisu novost i do sada su bili obvezni u poslovanju prema javnom sektoru, ali bez fiskalizacije. Novi sustav donosi obvezu fiskalizacije eRačuna i njihova slanja kroz standardiziranu nacionalnu infrastrukturu. Fiskalizacija 2.0 pritom ne zamjenjuje postojeći sustav fiskalizacije u gotovinskom prometu, nego se provodi kao zaseban, paralelan proces. To je važna razlika koju mnogi korisnici pogrešno percipiraju kao “nadogradnju” postojećih POS rješenja. Fiskalizacija 1.0, uz manje prilagodbe, ostaje na snazi u segmentu poslovanja s krajnjim potrošačima, dok se Fiskalizacija 2.0 odnosi na slanje i zaprimanje eRačuna u B2B i B2G segmentu, s potpuno drugačijim tehničkim zahtjevima i infrastrukturom.

Da bi se vizualizirala razlika, vrijedi jednostavan primjer iz svakodnevnog poslovanja frizerskog salona:

• F1.0 i B2C: Klijent kao fizička osoba dolazi na frizuru, plaća uslugu i salon izdaje fiskalizirani račun putem fiskalne blagajne – kao i do sada. Ono što se mijenja od 1. siječnja 2026. jest činjenica da se u B2C segmentu svaka naplata mora fiskalizirati, bez obzira na način plaćanja. To znači da, ako salon ne prihvaća kartice, a klijent odluči platiti transakcijski na račun salona (npr. putem internet bankarstva), takva naplata fiskalizira se prema pravilima Fiskalizacije 1.0 kod svih koji su već obveznici fiskalizacije.
• F2.0 i B2B izdavanje eRačuna: Ako bi za frizuru u salonu trebalo izdati račun za tvrtku (tzv. R1 račun), frizerski salon bi trebao fiskalizirati i poslati eRačun za drugog poreznog obveznika prema pravilima F2.0.
• F2.0 i B2B zaprimanje eRačuna: Isti salon u obvezi je zaprimiti eRačun od dobavljača za boje, šampone ili potrošni materijal. To je B2B transakcija.  Dobavljač taj račun mora fiskalizirati i poslati kao eRačun, a salon mora fiskalizirati i zaprimiti eRačun, koristeći usluge informacijskih posrednika. Ovakva transakcija se fiskalizira prema pravilima F2.0.

S fiskalizacijom 2.0 dolazi i obveza eIzvještavanja. Iako se o ovome dijelu Fiskalizacije 2.0 manje govori, riječ je o jednoj od ključnih promjena u procesu izdavanja i zaprimanja računa. Poduzetnici eIzvještavanje mogu provoditi putem fiskalizacijskih poruka u samom softveru ili kroz besplatnu aplikaciju Porezne uprave (FiskAplikacija), no u praksi je najjednostavnije kada se sve nalazi na jednom mjestu: eRačuni, eArhiva, fiskalizacija i izvještavanje u istom sučelju.

Nove obveze poreznih obveznika ogledaju se i na strani primatelja, ali i na strani izdavatelja eRačuna.
Izdavatelj eRačuna ima obvezu dostaviti podatke o naplati izlaznog eRačuna i evidentiranju isporuke za koju nije izdan eRačun. Evidentiranje naplate izlaznih eRačuna sprječava nedosljednosti i osigurava točnost podataka u realnom vremenu, što je ključno za Poreznu upravu, knjigovođu i samog poduzetnika.

Primatelj eRačuna ima obvezu dostaviti podatak o zaprimanju, odnosno odbijanju ulaznog eRačuna kroz sustav eIzvještavanja.

Primjerice, salon zaprimi eRačun na 12 tubica boje, a isporučeno je samo 4. Knjigovođa to ne može znati jer na računu sve izgleda uredno. Ako račun ipak bude likvidiran, salon nesvjesno prihvaća netočan teret, a kasnije je teško dokazivati da roba nije isporučena. U F2.0 odbijanje računa je službeni događaj koji mora pravodobno potvrditi sam porezni obveznik, jer jedino on zna što je stvarno isporučeno. Knjigovođa to ne može učiniti u njegovo ime.

Zbog toga je uloga informacijskih posrednika i proizvođača softverskih rješenja omogućiti da svi ovi poslovni koraci budu jednostavni i brzi: kroz automatizirane procese, jedinstvena sučelja i dostupnost na svim uređajima. Cilj je da poduzetnik bez dodatnog opterećenja, gdje god se nalazio, može pravovremeno izvršiti zakonske obveze i imati potpunu kontrolu nad svojim eRačunima.

Uvođenje Fiskalizacije 2.0 i obveznog eRačuna dio je šire digitalizacije poslovanja, čiji je cilj smanjiti pogreške, osigurati konzistentnost podataka i ograničiti sivu ekonomiju. Standardizirani formati i jasna razmjena podataka povećavaju transparentnost svih B2B i B2G transakcija, što dugoročno jača povjerenje i smanjuje prostor za nelojalnu konkurenciju.

Najzahtjevniji će biti prvi dani prelaska – prvi računi, prva integracija i prvi kontakt s novim pravilima. Ali kada se proces stabilizira, prednosti postaju jasne: manje ručnog unosa, bolje praćenje tijeka dokumenata i manje prostora za pogreške.

Strukturirani eRačuni omogućuju smanjenje papirologije, znatno veću razinu automatizacije u knjiženju i provjerama, posebno u sustavima koji već podržavaju takav način rada. Umjesto administracije, računovodstveni timovi mogu se usmjeriti na analitički i savjetodavni dio posla. Zbog toga je u praksi najkorisnije odabrati rješenja koja pokrivaju i F1.0 i F2.0, uz visoku razinu automatizacije, kako bi se izbjeglo paralelno vođenje više sustava i nepotrebne ručne radnje.

Najvažnija preporuka poduzetnicima: pravovremeno se pripremiti. Uskladiti procese, ažurirati šifrarnike, testirati rješenja i informirati se. Što ranije krenu, prelazak će biti lakši – i za njih i za njihove računovodstvene timove.

Sandra Batur je product managerica specijalizirana za razvoj POS i ERP sustava, s višegodišnjim iskustvom u maloprodajnim i veleprodajnim procesima te implementaciji fiskalizacijskih rješenja u CEE regiji. Sudjelovala je u razvoju naprednih sustava za fiskalizaciju, od malih i srednjih poduzetnika do velikih europskih tech-kompanija (tzv. ‘jednoroga’). Aktivno prati zakonske promjene vezane uz fiskalizaciju i elektroničku razmjenu dokumenata te sudjeluje u edukaciji poduzetnika i računovodstvenih timova o novim tehnološkim i regulatornim zahtjevima.

Više o temi:

Fiskalizacija 2.0 – preduvjeti i tehnička rješenja: pristupne točke, API i programska podrška

Fiskalizacija 2.0 je proširenje postojećeg hrvatskog sustava fiskalizacije, to znači da PDF-fakture, e-mail računi ili papirnati računi više neće imati status službenog knjigovodstvenog dokumenta u ovim segmentima poslovanja. Za realizaciju tog sustava nužno je osigurati kompetentnu tehničku i infrastrukturnu podršku, od softvera sve do sigurne i standardizirane komunikacije.

Fiskalizacija 2.0 - obveze poduzetnika i pravne izmjene

Fiskalizacija 2.0 predstavlja veliko proširenje dosadašnjeg sustava fiskalizacije (1.0) koja je bila usmjerena na maloprodaju i transakcije s krajnjim potrošačima (B2C), posebno kada se plaćalo gotovinom ili karticama. Ona ujedno donosi i vrlo značajne obveze za same poduzetnike pa treba obratiti pozornost koje su i od kada stupaju na snagu.

Fiskalizacija 2.0 ili što je to informacijski posrednik?

Informacijski posrednici u sklopu novog zakona o Fiskalizaciji 2.0 u Republici Hrvatskoj imaju ključnu ulogu s tehničkog aspekta, ali s vrlo ograničenom odgovornošću, što poduzetnicima nameće potrebu za pažljivim i promišljenim odabirom ovih posrednika. Sva odgovornost za neispravnost poslanog e-računa i ne usklađenost za Zakonom je na samom poduzetniku. Kazne nisu male pa je ova tema broj jedan za sve poduzetnike koji se pripremaju na poslovanje u 2026. godini.

Fiskalizacija 2.0 dolazi no što o njoj zapravo znate?

Manje od 2 mjeseca je do potpune primjene zakona o fiskalizaciji 2.0, no pitanja koja traže vjerodostojne odgovore Zakonodavca za sada je još mnogo. Ako niste već krenuli u implementaciju da budete spremni kad otkuca sat u ponoć Nove godine možda ćete biti u problemu s rokom jer „sat“ koji odbrojava preostale dane neumoljivo odbrojava. Propisane kazne su velike, a eventualne odgode od strane Zakonodavca za sada nema pa ovu temu shvatite ozbiljno.