Rusija će zaplijeniti imovinu zapadnih tvrtki koje su se povukle iz nje? Istaknuto
Kao odgovor na sankcije zbog invazije na Ukrajinu, ruske su vlasti izradile planove preuzimanja imovine zapadnih tvrtki.
Zadnjih je dana niz tvrtki obustavilo poslovanje i isporuku svojih roba i usluga. Među njima je bilo i više tehnoloških kompanija.
Među njima su Apple, Google, Meta Platforms (Facebook i Instagram), Microsoft, Sony, Nintendo, Intel, AMD, Nvidia, Electronic Arts, Activision Blizzard, Take-Two Interactive, Epic Games, Netflix, PayPal, Airbnb, CD Projekt Red...
Prema najavama ruskog Ministarstva gospodarstva, država bi mogla privremeno preuzeti kontrolu nad tvrtkama u kojima je udjel stranog vlasništva veći od 25 posto.
Predsjednik Vladimir Putin rekao je kako bi Rusija mogla naći načina kako legalno preuzeti inozemne tvrtke, postaviti u njih svoje uprave i potom ih prebaciti poduzećima koja "doista žele raditi". "Postoji dovoljno legalnih i tržišnih instrumenata za to", dodao je.
Taj je stav potvrdio ruski premijer Mihail Mišustin, koji je najavio kako će pomno pratiti situaciju i kako bi opcija "postavljanja uprava u inozemne tvrtke mogla biti iskorištena".
Što kad Rusi prestanu plaćati?
Do ovog je razvoja događanja došlo nakon što su vlade zapadnih država najavile drastična ograničenja uvoza ruske nafte i plina, povrh niza financijskih sankcija i zamrzavanja imovine istaknutih ruskih oligarha. Zasad nije jasno kako bi se to moglo odraziti na poslovanje tehnoloških tvrtki i u kojoj mjeri su izložene.
Rusija je već uvela protumjere zbog sankcija. Između ostalog, zabranjen je izvoz drveta, elektronike i telekomunikacijske opreme. Također su usvojili zakone koji su omogućili zapljenu mlaznih zrakoplova vrijednih 10 milijardi američkih dolara, koje je bio unajmio Aeroflot i više drugih ruskih zrakoplovnih tvrtki.
Sve su češća upozorenja kako bi Rusija mogla prestati plaćati svoje inozemne dugove, skupa s Bjelorusijom. Pitanje je i kako bi ih mogla platiti, s obzirom na sankcije ruskoj središnjoj banci i komercijalnim bankama.
Oko pola ruskih međunarodnih obveznica drže inozemni investitori, a strane su banke izložene mogućem gubitku više od 121 mlrd. USD, piše Guardian.
