VIDI.edu: Top IT zanimanja i vještine budućnosti ^Istaknuto

Kroz razgovore s najjačim tehnološkim tvrtkama i visokoobrazovnim institucijama pokušali smo detektirati koje su to ključne vještine za zanimanja budućnosti.

U zadnjem desetljeću ponavljajuća mantra u IT sektoru je manjak stručnjaka, što je značajno izraženo na hrvatskom tržištu, a još su veće rupe u velikim gospodarstvima kao što je Njemačka, gdje su procjene govorile da nedostaje do 900.000 IT djelatnika.

Ne samo da su pred IT tvrtkama izazovi u pronalasku novih stručnjaka neophodnih za nove projekte i razvoj, već se paralelno odvija i proces digitalne transformacije koji neumitno sve tvrtke na neki način pretvara u dio IT-a.
Ove digitalne promjene ubrzala je i pandemija COVID-19 virusa, pa su se preko noći neke usluge digitalizirale. Uz nedostatak radnika i sve bržu digitalizaciju razvoj tehnologije mijenja i samo tržište rada. Tako istraživanje Svjetskog ekonomskog foruma o budućim poslovima procjenjuje kako će 50% svih zaposlenika trebati mijenjati svoje vještine do 2025. godine.

S jedne strane, strojevi će ostaviti 85 milijuna ljudi bez posla, ali će u isto vrijeme nastati 100 milijuna novih poslova za koje će ključna biti edukacija.

Zbog svih ovih kretanja, oni koji se odluče za karijeru u tehnološkom sektoru imaju velike prilike, no nije dovoljno samo krenuti u tom smjeru. Bitno je u isto vrijeme detektirati koje su to ključne vještine i znanja koje će vas na najbolji način pripremiti za tržište rada koje se ubrzano i kontinuirano mijenja.

Vještine koje se traže

Mnoštvo poslova zamijenit će pametni(ji) strojevi i roboti, no i dalje smo daleko od koncepta prave umjetne inteligencije. Stoga, uz tehnološka znanja, postoji niz vještina za koje stručnjaci govore da će biti ključne u narednih deset godina.

Kritičko razmišljanje jedna je od ključnih vještina za radno mjesto budućnosti. Ono vam omogućuje sposobnost shvaćanja strukturiranog problema, traženja relevantnih informacija, logičko shvaćanje i razmišljanje.
Digitalna pismenost drugi je ključni preduvjet koji više ne podrazumijeva samo osnovne računalne vještine, nego shvaćanje digitalnih sustava cyber sigurnosti, pametnih sustava, ali i osnova programiranja i korištenja naprednih digitalnih alata.

Komunikacijske vještine jedne su od najbitnijih tzv. soft skillsa koje se već sad traže, a uključuju učinkovito uklapanje u tim, gradnju veza, mentalnu fleksibilnost i mogućnost lake komunikacije s drugima.
Mnogi stručnjaci slažu se da će zbog razvoja tehnologije ljudi morati učiti cijeli život. Mikroučenje je koncept u kojemu, primjerice, developeri mogu dodavati još vještina poput novog programskog jezika, project managementa ili slično.

Prakse ili stažiranje ponovno će se vratiti na velika vrata, jer je to najisplativiji ulazak u žižu napredne tehnologije kojom se bave primjerice hrvatski jednorozi. Upravo ovaj koncept prigrlili su hrvatski fakulteti i učilišta. Pokazao se kao vrlo uspješan i na razini usvajanja novih znanja, networkinga i pronalaska poslova.

Što mogu fakulteti i učilišta?

Za buduće studente tradicionalno i ove godine radimo seriju posebnih priloga u kojima predstavljamo ponudu hrvatskih tehnoloških fakulteta i učilišta. U prvom ovogodišnjem dijelu usredotočili smo se na znanja i vještine vezane uz poslove budućnosti. Sve obrazovne institucije s kojima smo komunicirali itekako su svjesne svih kretanja i njima se aktivno bave, svaka na svoj način, što su opisali u stranicama posvećenim njima.

Prije nego što krenemo na ono što konkretno nude naši fakulteti i učilišta, osvijetlit ćemo par načina na koje se trendovi mogu uskladiti s potrebama tržišta. Srećom, Hrvatska ima snažnu IT industriju s nekoliko tvrtki koje su pravi globalni veliki igrači, a koncentrat znanja je ogroman.

Fakulteti se, što već i rade, na zajedničkim projektima mogu povezati s realnim sektorom. Gostujući predavači i programi stručnih praksi također su odlični načini kako da se ostvari obostrani transfer znanja. Na kraju, kod mijenjanja ili gradnje novih studijskih programa potrebno je, uz znanstvenu zajednicu, kontaktirati i stručnjake koji se u top tvrtkama bave upravo projektima na novim tehnologijama koje izviru.

Što očekuju top tvrtke

Osim što smo kroz razgovor s najjačim hrvatskim fakultetima i učilištima predstavili ono što oni nude budućim studentima, posjetili smo i neke od naših velikih IT tvrtki. Koja to znanja i vještine oni detektiraju kao ključne u sljedećem razdoblju?

Top programski jezici

Kada govorimo o IT karijeri, za mnoge je to istoznačnica sa softverskim inženjerima, no naravno da postoji cijeli spektar drugih poslova i vještina unutar ove industrije. Ipak, developeri su iznimno značajna skupina tražena u gotovo svim tvrtkama. Sveučilište Berkley i Stack Overflow lista najtraženijih programskih jezika u 2022. godini govori da su ovo trenutačno jezici koji se najviše traže: JavaScript, Python, HTML, CSS, Java, SQL, NoSQL, C#, Rust, Perl.

Top IT vještine

Brojna istraživanja ukazuju na to da će ove vještine na globalnoj razini u narednih 10 godina imati najveći utjecaj na IT sektor, s ujedno najvećim plaćama.

Cloud computing – trend koji je započeo prije više od 10 godina, sada još više ubrzava, a mnoge organizacije imaju mnoštvo Cloud usluga koje koriste. Sada se već i mnoge AI i machine learning usluge koriste putem cloud platformi. Trenutačno se unutar ove grupe najviše traže Microsoft Azure, Docker DevOps i Kubernetes.

Računalna sigurnost – sa stopom rasta od 30% ovo je vještina i sklop znanja koji će i u narednim godinama biti među najtraženijim područjima. Ugroze u vidu hakera, krađe podataka, malicioznog softvera i drugih čine ovo područje traženim. Procjena sigurnosti i ranjivosti, mrežna sigurnost i sigurnost informacija trenutačno su najtraženije niše.

AI i strojno učenje – i među našim sugovornicima umjetna inteligencija igra značajnu ulogu u stvaranju novih proizvoda. Znanja TensorFlow, Python, Java i R programskog jezika iznimno su tražena.

Big Data analiza – svijet više nego ikad ostavlja velike količine digitalnih podataka. Big Data analiza koristi napredne tehnike za analizu ogromnih setova strukturiranih, polustrukturiranih i nestrukturiranih podataka iz više izvora.
Ostale tražene tehnologije za koje se očekuje da će biti među najbolje plaćenima su VR i AR, blockchain primjene izvan kriptovaluta, video produkcija i razvoj korisničkog sučelja.

Bornfight - Brži onboarding i jačanje soft skillsa

Bornfight jedna je od hrvatskih IT tvrtki koja je u posljednjih nekoliko godina digla podosta prašine, podjednako zbog javnog otkrivanja plaća svojih djelatnika, a i samog uspjeha na tržištu. Razgovarali smo s direktorom Bornfighta, Tomislavom Grubišićem.

Čelni čovjek tvrtke uočio je trend u kojemu se natječe sve više kompanija, kao i slične profile IT stručnjaka. U isto vrijeme u Hrvatskoj postoji iznimno velik broj talentiranih ljudi i tržište rada koje ne prati stvarnu potražnju kandidata s vještinama specifičnima za tu industriju. Potrebe za talentima u dizajnerskim i programerskim domenama su, prema mišljenju Tomislava Grubišića, velike.

„U posljednjih nekoliko godina oblici rada su se promijenili drastičnije nego ikada prije, a samim time su se navike i potrebe samih zaposlenika znatno promijenile, te je sada potrebno pronaći balans između potreba tvrtke i novonastalih potreba zaposlenika. Kvalitetno snalaženje u uvjetima remote i hibridnog načina rada danas je must-have te podrazumijeva da IT stručnjaci nauče i u takvim oblicima rada razvijati netehničke vještine poput efikasne komunikacije, suradnje, time managementa, i feedbacka“, rekao nam je Grubišić o potrebnim vještinama.

Kada govorimo o očekivanjima od studenata, Bornfight ima izrazito jasnu viziju onog što je potrebno usvojiti tijekom boravka na fakultetu – „Studenti bi se prije svega trebali više posvetiti praktičnom znanju i konkretnim projektima, a ne ostati samo u granicama teorijskog znanja. Tako student brže i lakše uči i postaje sigurniji u svoje znanje, a samim time ostavlja bolji dojam poslodavcu. Suradnja među timovima također je jako bitna, tako da bi studijski programi trebali studentima nuditi i međusobnu suradnju – primjerice, suradnja developera i dizajnera. Trenutno je rijetkost takvo nešto pronaći, a suradnja s kolegama iz drugih struka svakako bi, na neki način, trebala biti dio studentskog obrazovanja.

Veoma su bitni i tzv. soft skills, kao što su vještine komunikacije, suradnja s kolegama različitog backgrounda, time management itd. Još uvijek postoji stereotip o “programeru koji ne priča s ljudima”, ali očekivanja poslodavaca i kolega danas su ipak veća. Sve se više cijene IT stručnjaci koji su uključeni u community, dijele znanje, mentoriraju druge, što su područja koja se generalno zanemaruju.“
Prema riječima Tomislava Grubišića, u zadnjih devet mjeseci 30% ljudi u IT-u u Hrvatskoj promijenilo je posao. Takvo učestalo mijenjanje komplicira uhodavanje u nove timove te se broj ljudi koji mogu stvoriti konkretnu vrijednost na tržištu umanjuje.

„Što efikasniji i brži onboarding novih zaposlenika postat će must-have u većini tvrtki te će mnoge od njih dedicirati zaposlenike za optimizaciju takvih programa.
Sve je veća potražnja za IT stručnjacima, a nema dovoljno ljudi koji mogu napraviti sve što treba biti napravljeno. Cijena rada ubrzano raste i to će se sve morati konvertirati u finalnu cijenu proizvoda. Stoga će softverski proizvodi koji ne rješavaju ključne poslovne, domenske ili globalne probleme imati znatno manje šanse za opstanak“, zaključio je direktor Bornfighta, Tomislav Grubišić.

ŠTO NUDE HRVATSKA IT UČILIŠTA i FAKULTETI?

Kako naša najpopularnijia hrvatska IT učilišta svojim programima odgovaraju svojim inovativnim programima na izazove o kojima govori hrvatska IT industrija možete pročitati u zanimljivim člancima na slijedećim poveznicama:

FER

RIT CROATIA

FERIT

SVEUČILIŠTE VERN'

VSITE