Više od 1000 novinara i političara bilo je pod nadzorom izraelskih obavještajaca Istaknuto
Nakon istrage koja je obuhvatila više od 50 tisuća telefonskih brojeva, u konzorciju koji okuplja 17 novinskih organizacija diljem svijeta uvjereni su kako je špijunski softver Pegasus izraelske grupacije NSO korišten za hakiranje mobitela novinara, aktivista za zaštitu ljudskih prava...
Rezultate istrage nazvane Projekt Pegasus objavio je američki Washington Post. Na deseci tisuća brojeva bili su iz skupine deset država među kojima su Azerbejdžan, Bahrein, Indija, Mađarska, Meksiko i Saudijska Arabija, prenosi Gizmodo. Za te je države ujedno poznato kako su bile klijenti kontroverze izraelske sigurnosne tvrtke koja posluje s desecima obavještajnih, vojnih i policijskih agencija diljem svijeta.
Istragom je identificirano više od tisuću osoba koje su bile pod nadzorom uz korištenje Pegasusa, među kojima je 189 novinara te više od 600 političara i državnih dužnosnika iz više od 50 država. Amnesty International i francuska nevladina organizacija Forbidden Stories imale su pristup popisu i podijelile su ga s novinskim kućama kao što su Le Monde, Die Zeit, Guardian i PBS Frontline, između ostalih.
Izraelci sve poriču
Među praćenim osobama bila je i Hatice Cengiz, zaručnica Jamala Khashoggija, novinara Washington Posta kojeg su saudijski obavještajci ubili 2018. godine, azerbejdžanska novinarka Kadija Ismailova i suosnivač indijskog glasila Wire Siddharth Varadarajan.
Amnesty International proveo je detaljnu forenzičku analizu na 67 pametnih telefona za koje se sumnjalo kako su bili pod nadzorom. U njih 23 pronađen je Pegasus, dok je za još 14 utvrđen pokušaj neovlaštenog upada. Za preostalih 30 uređaja nisu mogli doći do nepobitnih dokaza o hakiranju. Neko od njih su u međuvremenu bili zamijenjeni drugim uređajima, što je moguće objašnjenje.
Kako bi pametni telefon bio zaražen Pegasusom bilo je je dovoljno neoprezno kliknuti na poveznicu, iako je špijunski softver mogao biti aktiviran i bez toga. Nakon preuzimanja uređaja Pegasus je mogao preuzeti nadzor nad kamerom i mikrofonom te prikupljati niz podataka, od lokacije i kontakata pa dalje.
U grupaciji NSO odlučno su porekli rezultate istrage, dovevši u pitanje izvore i ustvrdivši kako je riječ o zavaravajućem tumačenju podataka. Naime, tvrde kako je objavjeni popis brojeva vjerojatno dio šireg popisa kojeg u SNO-u koriste u druge svrhe.
Vezani članci
- Teslina vozila potajice su snimala svoje vlasnike
- TikTok uvodi nova pravila za upravljanje korisničkim podacima u Europi
- Infobip otvara regionalno zaključani podatkovni centar
- Phishing napadi bili su u 2022. gotovo sedam puta učestaliji nego u 2021.
- Meta Platforms mora platiti veliku globu i mijenjati poslovanje u EU