Europska industrija zabave također protiv YouTubea Istaknuto
Svjetskim glazbenicima i izdavačima koji su nedavno peticionirali Američki ured za autorska prava ne bi li ih zaštitio od YouTubea i sličnih servisa pridružuju se i europski kreativci okupljeni oko Europske udruge društava za kolektivno ostvarivanje autorskih prava – GESAC. Među njima nalazimo i zvučna imena kao što su Pedro Almodóvar, Charles Aznavour, Andrea Bocelli i Ennio Morricone, ali i niz poznatih hrvatskih glazbenika, npr. Jasenko Houra, Lea Dekleva, Petar Grašo, Tamara Obrovac, Tonči Huljić, Gibonni i drugi.
Hrvatski HDS (ZAMP) također se nalazi među članovima GESAC-a, koji okuplja najveća društva za zaštitu autorskih prava iz Europske unije, Islanda, Norveške i Švicarske. GESAC je poslao otvoreno pismo Europskoj komisiji i njenom predsjedniku Jean-Claudeu Junckeru, kojim se traži pravednija raspodjela vrijednosti od korištenja kreativnog sadržaja online. Pismo potpisuje preko 1000 autora poimence.
Kao i u američkom slučaju, ovo se europsko pismo također načelno žali na trenutno stanje stvari po pitanju objavljivanja i konzumiranja sadržaja online tražeći hitno rješavanje problema odnosa s velikim internetskim platformama i raspodjele naknade za autorski rad na Internetu. No, specifičnije i tu se opet proziva upravo Googleov YouTube, koji se u pismu eksplicitno optužuje za izgradnju svoje platforme na sadržaju za koji "autor uopće ne ili jedva ostvaruje naknadu." Pismo poziva na zakonsku reformu kojom bi se pronašlo "najbolje rješenje za kreativce, konzumente i poslovne platforme."
I dok se neki autori osjećaju oštećenima, drugi su se upravo zahvaljujući YouTubeu u svijetu i proslavili, kao npr. domaći čelistički duo 2Cellos, koji, očekivano, nisu na popisu potpisnika ovog pisma. Iz toga se vjerojatno vidi i razlika između stare i nove generacije kreativaca – dok se stara generacija teško snalazi u novim uvjetima, novi koriste pogodnosti suvremene tehnologije za promociju svoga rada.
Google je, podsjećamo, već pokrenuo aplikaciju YouTube Music i servis YouTube Red, kojima je svrha upravo pospješiti zaradu vlasnicima autorskih prava, osim što već posjeduje čitav niz mehanizama kojima se štite autorska prava i isplaćuju tantijemi vlasnicima prava. No, očito je da komunikacija negdje zapinje.
Iz korisničke perspektive, bilo da dodaju nove sadržaje, bilo da ih samo "konzumiraju", korisnici YouTubea često nailaze na zidove, zabrane, nedostupnosti i sankcije vezane za provedbu zakona o autorskom pravu, i to u pravilu baš na inicijativu vlasnika autorskih prava. Očito je da se slaba komunikacija između Googlea i industrije prelama na krajnjim korisnicima, čime se bezobzirno koče mogućnosti novih tehnologija.
Složit ćemo se, stoga, da su itekako potrebne reforme legislacije autorskog prava, ali bez kočenja tehnološkog napretka koji pospješuje civilizacijske tekovine kao što su sloboda izražavanja i slobodan pristup informacijama. Možda bi korisno bilo u raspravu uključiti i udruge za slobodnu kulturu koje pokušavaju uskladiti autorsko pravo i tehnološki razvoj, kao što je Creative Commons.
