Mladen Vukmir: AI se nameće kao velika pomoć i element koji može doprinjeti preživljavanju pravnog sustava ^Istaknuto

Kad se govori o umjetnoj inteligenciji (AI), nerijetko je se brka s automatizacijom i robotizacijom. Inteligencija, bila organska ili umjetna, podrazumijeva učenje iz iskustva i sposobnost snalaženja u novim situacijama. Sasvim je očito da automatski i robotski sustavi najčešće nisu inteligentni, nego obavljaju rutinske radnje i ništa ne uče iz grešaka. Možemo li za početak razlučiti ove dvije stvari pa da nam objasnite koje su pogodnosti automatizacije, a koje su potencijalne pogodnosti kognitivnog računarstva (npr. IBM Watson) na području pravnih usluga?

Vaše je pitanje više nego umjesno, ono sadrži i sjajno objašnjenje razlika između automatizacije i robotizacije te umjetne inteligencije (AI). AI na području pravnih usluga dosta se sporo razvijala, kao uostalom i AI na drugim područjima. Još su tijekom devedestih godina prošloga stoljeća stručnjaci nastojali proizvesti tzv. "ekspertne sustave" kojima bi se automatiziralo pisanje kompleksnih ugovora kao npr. licencnih ugovora. U tome nije bilo značjnijih napredaka sve do pojave sustava zasnovanih na "dubinskom učenju” (deep learning) koji su doveli da pomaka u penetraciji AI koji danas primjećujemo. Čini se da su ti sustavi danas dosegli razinu korisnosti u kojoj su kupci spremni platiti za vrstu usluge koja je isporučena, tako da ROSS (powered by IBM Watson) i Kira stvarno dobivaju pretplatnike i investitore. Prvenstveno su ti sustavi usmjereni na pretraživanje pravnih precedenata i namijenjeni velikim common law tržitima pravnih usluga kao što su to UK i USA. U tako definiranim segmentima sustavi su programirani tako da se ponašaju kao AI i u stanju su modificirati vlastite načine pretraživanja u zavisnosti o potreba korisnika. Za dio ptanja usmjeren na tehničke aspekte ipak predlažem da se obratite ekspertima za računalne programe na području AI.

Vidite li pred razvojem AI tehnologije i kognitivnog računarstva ikakve moguće opasnosti bilo za pravnu struku bilo za korisnike pravnih usluga? Koje? Jesu li značajnije pogodnosti ili opasnosti?

Ne vjerujem da uvođenje novih tehnologija može predstavljati opaznost za bilo koju struku, barem tako nije bilo u prošlosti. istina je da su promjene izazvane tehnologijom sve dublje i time sve teže predvidljive pa nije zahvalno davati dugoročna predviđanja. Što se tiče korisnika, treba imati na umu da oni imaju sami mogućnost birati hoće li takve tehnologije koristiti kada odluče zatražiti usluge na području u kojem su im potrebne. Naravno, tehnologije dugoročno donose promjene koje su šire i dublje od ovih o kojima sada razgovaramo, pogotovo od onih koje se vide na prvu. To obično znači da svaka tehnologija nakon što se pojavi i bude usvojena počinje izazivati promjene koje nisu bile predviđene i koje se odvijaju na razini dubljoj od površinske. Teško je predvidjeti u kojem će se smjeru kretati takve promjene na području pravnih usluga, ali mislim da je moguće da će se dio pravnih transakcija doista odvijati bez ljudskog sudjelovanja, u okviru softverske usluge u računalnom oblaku.

Da se poslužim češće upotrebljavanom analogijom, kao što kada koristimo bankomat nismo eliminirali pravni aspekt transakcije nego smo ga premijestili u strojnu domenu, lako je zamisliti da AI rukovodi drugim pravnim transkacijama bez da korisnici uopće budu svjesni pravnog aspekta transakcije. Počevši od iznajmljivanja vozila od rent-a-car kompanija, pa do kupoprodajnih transakcija mnoge će rutinske pravne transkacije biti automatizirane i nadograđene elementima umjetne inteligencije kako bi bile fleksibilnije u pogledu potreba korisnika. Ako razvoj AI bude uspješan moguće je da će takvi sustavi i doprinjeti kvaliteti pravne regulative transakcije. To bi značilo da će na red doći vjerojatno i napredniji sustavi koji će moći u ugovore ugrađivati elemente za koje nisu bili programirani ali danas je još rano za predviđanja u tome pogledu. Možda bi na ovaj dio pitanja bilo dobro zatražiti odgovor od stručnjaka na području AI koji vjerojatno imaju jasnija predviđanja o budućim pomacima granica korištenja AI.

Ja veću opasnost za pravni sustav vidim u njegovoj inherentnoj nekompatibilnosti sa potrebama modernih društava, prvenstveno u uvjetima ogromnog povećanja broja ljudskih interakcija i transakcija koje se susreću sa nekonzistentnim i nekoherntnim propisima, sebi svojstvenom kompleksnošću i sporošću pravnog sustava koja za posljedicu ima visoku cijenu pravnih usluga i sporosti koja je neprihvatljiva modernim gospodarstvima. U tome smislu AI se nameće kao velika pomoć i element koji može doprinijeti preživljavanju pravnog sustava u uvjetima društvenih promjena koje pokazuju znakove nestrpljivosti sa sustavom koji se do sada teško mijenjao.

Može li AI zamijeniti odvjetnika ili suca?

Danas nikako ne može, ali u budućnosti je lako zamisliti rješavanje jednostavnih platnih i administrativnih sporova putem umjetne inteligencije. Ja kao panelist na području Uniform Domain Resolution Policy iliti UDRP mogu zamisliti da će administrativne odluke na području odlučivanja o domenskim imenima u gTLD i ccTLD, dakle vršnih domena prvenstveno kao .com, .org, .net i drugih, mogu zamisliti da ću biti nadomješten AI sustavom. Ne bih htio iznositi paušalne tvrdnje bez obrazlaganja, ali u uvjetima reduciranog seta elemenata koje panelist treba uzeti u obzir kada odlučuje u sporovima o domenskim imenima moguće je zamisliti nadomješanje ljudskog eksperta strojnim.

Kad se govori o proizvodnji inteligentnih samovozećih automobila, kao njihovu prednost često se navodi da je najveći broj prometnih nesreća uzrokovan ljudskim faktorom. Može li se slična analogija povući i po pitanju pravnih usluga? Ili je za neke pravosudne poslove presudno ipak zadržati neko "ljudsko srce”?

Kada se govori o prometnim nesrećama doista treba imati na umu da je većina izazvana ljudskim faktorom. To, u ovome kontekstu, znači da bi autnomna vozila mogla dovesti do smanjenja broja svih nesreća, pa tako i onih sa smrtnom posljedicom ili s ozbiljnom ozljedom. Tu leži veliki potencijal novih tehnologija i iako one sa sobom donose velika pitanja, te strah od nepoznatog i strah od promjena ljudi se ipak upuštaju u njihovo korištenje ako ih ocijene korisnima. Mislim da će tehnologije zasnovane na umjetnoj inteligenciji proći isti takav ciklus dilema i ako se ocijeni da pravni sustavi i dalje donose društvenu korist onda će te tehnologije biti upregnute u poboljšanje sustava. Ako se pravni sustav pokaže neadaptabilan i tehnologije ne uspiju nadoknaditi njegovu stvarnu ili percipiranu neučinkovitst tada će i sustav i tehnologije biti napušteni.

Kojim će se pitanjima baviti vaše izlaganje na MobilityDayu i zašto je važno doći i poslušati?

Ja ću na MobilityDay 2016 iznijeti gore opisane dileme i predstaviti neke od postojećih sustava koji se koriste na tržištu pravnih usluga. Vjerujem da je važno da se u uvjetima snažnih promjena iskoristi svaka, a osobito multidisiplinarna platforma kako bi se iznjedrilo što više pitanja na koja ćemo odgovarati tijekom implementacije i daljnjeg razvoja tehnologija koje restrukturiraju našu civilizaciju. Drugim riječima, dolazim na MobilitDay 2016 u nadi da i sam naučim nešto novo i da ću imati priliku sa stručnjacima drugih struka podijelim dileme i da otvorim što više pitanja u nadi da ćemo zajedno izgraditi što jasnije odgovore koji će nam pomoći da što adekvatnije reformiramo postojeće društvene odnose koji više sasvim očito ne zadovoljavaju potrebe modernih društava.