Gotovo 90 posto Hrvata ne zna kada će Uredba o zaštiti osobnih podataka stupiti na snagu ^Istaknuto

Manje od trećine ispitanika zna da u Hrvatskoj postoji Zakon o zaštiti osobnih podataka, a čak 44,2 posto smatra da ne postoji, premda je od uspostave neovisnosti u Hrvatskoj zaštita osobnih

podataka garantirana Ustavom. Svaki 10. ispitanik misli da nitko ne koristi njegove podatke, a čak 40,5 posto njih na pitanje „Znate li točno tko sve koristi Vaše podatke“ odgovorilo: ne znam.

Među ispitanicima njih 13,3 posto je imalo iskustvo otuđivanja osobnih podataka, pri čemu je više od pola njih pretrpjelo je štetu. Od građana Hrvatske kojima su podaci bili otuđeni njih 40,5 posto je pretrpjelo materijalnu štetu, 13,3 posto emocionalnu a 35,8 posto, srećom, nije pretrpjelo nikakvu štetu.

Svaki deseti ispitanik misli da nitko ne koristi njegove osobne podatke, 40.5 posto njih ne zna tko ih koristi, a među 47,2 posto ispitanika koji su ponudili odgovore uvjerljivo najviše ih se sjetilo tijela javne vlasti (61 posto), a potom su slijedile banke (27,9 posto), Internetski servisi (25,3 posto) i telekom operateri (24,9 posto) – moglo se ponuditi više odgovora. Istraživanje pokazuje da je potrebno uložiti dodatne napore kako bi se građani upoznali s Uredbom o zaštiti i svim njenim implikacijama.

Najveća vrijednost Uredbe je u činjenici da pojedincima daje mogućnost sprečavanja da se informacije o njima čuvaju daleko nakon perioda relevantnosti ili kad njihovo korištenje predstavlja narušavanje privatnosti. Potrebu za uređivanje područja zaštite osobnih podataka potvrđuje i istraživanje Globalno stanje informacijske sigurnosti za 2018. (2018 Global State of Information Security Survey – GSISS), konzultantske kuće PwC provedeno među 9.500 managera diljem svijeta. Prema ovom istraživanju tek 51 posto ispitanika zna točno gdje se sve prikupljaju, prenose i pohranjuju osobni podaci njihovih zaposlenika i klijenata, a u samo 56 posto tvrtki postoji cjelovita strategija čuvanja podataka.