Što znači izraz halving za Bitcoin i je li to bitno za njegovu cijenu ^Istaknuto

Ovisno o tome gdje sjedite, halving je važan događaj koji će uljepšati vrijednost bitcoina kao sve rjeđe dobro, ili tek tehnička promjena koju su naduvavali spekulanti kako bi povećali njegovu cijenu.

Ali što točno jest, i je li zaista bitno?

Što je to?

Halving je promjena u osnovnoj tehnologiji blockchaina Bitcoina, osmišljena da smanji stopu kojom se stvaraju novi Bitcoini.

Bitcoin je od svog početka osmislio njegov pseudonimni tvorac Satoshi Nakamoto kako bi imao ograničenu ponudu od 21 milijun tokena.

Nakamoto je uključio halving u kod Bitcoina i funkcionira tako da smanjuje stopu kojom se novi Bitcoini puštaju u optjecaj.

Do sada je pušteno u optjecaj otprilike 19 milijuna tokena.

Kako se događa?

Tehnologija blockchaina uključuje stvaranje zapisa informacija - nazvanih 'blokovi' - koji se dodaju lancu u procesu nazvanom 'rudarenje'.

Rudari koriste računalnu snagu kako bi riješili složene matematičke zadatke kako bi izgradili blockchain i zaradili nagrade u obliku novih Bitcoina.

Na halvingu, količina bitcoina dostupna kao nagrada za rudare smanjuje se na pola. To čini rudarenje manje profitabilnim i usporava proizvodnju novih Bitcoina.

Kada će se to dogoditi?

Nema određenog datuma, ali očekuje se da će se dogoditi krajem travnja.

Blockchain je dizajniran tako da se halving događa svaki put kada se dodaju 210.000 blokova u lanac. To znači da se događa otprilike svake četiri godine.

Što to ima veze s cijenom Bitcoina?

Neki entuzijasti Bitcoina tvrde da rijetkost Bitcoina daje mu vrijednost.

Što je manja ponuda robe, to bi, uz sve ostalo jednako, cijena trebala rasti kada ljudi pokušavaju kupiti više.

Stoga smanjenje ponude Bitcoina trebalo bi podići cijenu, tvrde neki analitičari i trgovci.

Drugi osporavaju logiku, primjećujući da bi bilo kakav utjecaj već bio uzet u obzir u trenutačnoj cijeni.

Ponuda Bitcoina na tržištu uvelike ovisi i o kripto rudarima, ali sektor je netransparentan, s rijetkim podacima o zalihama i ponudama.

Ako rudari prodaju svoje rezerve, to bi moglo izvršiti pritisak na cijene prema dolje.

Teško je znati što stoji iza rasta kriptovaluta, pogotovo jer postoji daleko manje transparentnosti o tome tko kupuje i zašto u usporedbi s drugim tržištima.

Najčešći razlog koji se navodi za ovogodišnji porast je odobrenje Bitcoin ETF-ova od strane američke Komisije za vrijednosne papire i burze u siječnju, kao i očekivanja da će centralne banke smanjiti kamatne stope.

No, u spekulativnom svijetu trgovanja kriptovalutama, objašnjenja koja daju analitičari za promjene u cijeni Bitcoina mogu se pretvoriti u tržišne narative koji mogu postati samoispunjavajući.

Što je s prethodnim primjerima kad se dogodio halving?

Nema dokaza koji sugeriraju da su prethodni primjeri halvinga uzrokovali rast cijene bitcoina.

Ipak, trgovci i rudari proučavali su prošle halvinge kako bi pokušali dobiti prednost.

Kada se posljednji halving dogodio 11. svibnja 2020., cijena je porasla oko 12% u sljedećem tjednu.

Kasnije te godine, Bitcoin je započeo oštar rast, ali postojalo je mnogo objašnjenja - uključujući opuštenu monetarnu politiku i ulaganje malih investitora koji su ostali kod kuće u kriptovalute - za to i nema pravih dokaza da je halving bio iza toga.

Raniji halving dogodio se u srpnju 2016. Bitcoin je porastao oko 1,3% u sljedećem tjednu, prije nego što se nekoliko tjedana kasnije strmoglavio.

Ukratko: teško je izolirati utjecaj, ako ga uopće ima, koji je halving možda imao u prošlosti ili predvidjeti što bi se moglo dogoditi ovog puta.

Regulatori su više puta upozorili da je Bitcoin spekulativno tržište, potaknuto histerijom i "FOMO" (strahom od propuštanja, eng. The Fear of Missing Out), i predstavlja stvarnu štetu za investitore, čak i dok istodobno odobravaju proizvode za trgovanje Bitcoinima.