DRONEfest: Primjena dronova i IT-a u poljoprivredi ^Istaknuto

Prije same panel rasprave odvio se niz predavanja na temu poljoprivredne pripreme dronova. Hrvoje Kutnjak s Agronomskog fakulteta u Zagrebu u uvodnom je predavanju upozorio na probleme koji se pojavljuju u svijetu, poput viška dušika u tlu i visokog postotka potrošnje vode za poljoprivredne svrhe te je predstavio iskustva fakulteta s korištenjem dronova. Vladan Dabović iz srbijanske tvrtke LOGIT predstavio je platformu Agrisens, koja trenutno ima 400 korisnika iz 35 država svijeta. Njome se trenutno može analizirati oko 50 vrsta biljaka, prepoznati korov, uočavati nedostatke, prebrojavati biljke i na druge načine olakšati uzgoj. Matija Žulj iz startupa Agrivi upozorio je kako bi do 2050. godine globalno trebalo povećati prinos po hektaru za 54 posto, s obzirom na neka predviđanja koja tvrde da će broj stanovnika rasti puno brže od obradivih površina. U tome može pomoći i njihov softver koji trenutno koristi preko 35.000 farmera u 150 država svijeta. Upozorio je kako podaci koji se dobiju nadzorom sami po sebi ništa ne znače, već se treba fokusirati na ključne pokazatelje (KPI). Zaključio je i kako poljoprivrednici, a ni većina agronoma, nemaju dovoljno znanja za analiziranje, ali ih treba educirati jer su krajnje odluke agronomske, a ne tehničke prirode.

Josip Rukavina iz tvrtke Vectrino podijelio je svoja iskustva s 3D NDVI-em, trodimenzionalnom verzijom najčešćeg vegetacijskog indeksa. On se temelji na trodimenzionalnoj analizi biljaka koja primjerice može omogućiti uočavanje bolesti koje se lokalno razvijaju u krošnjama stabala. Navedena tehnologija izvrsna je za kulture poput maslina, amarena, banana i drugih. Riječ je o neistraženom području koje baca nov pogled na analizu biljaka. Nevena Vračar iz novosadskog Instituta Biosense predstavila je ovu znanstvenu ustanovu koja je trenutno uključena u 14 projekata Europske unije koji povezuju IT i poljoprivredu. Najveći među njima je projekt ANTARES vrijedan 28 milijuna eura, koji cilja na uključivanje instituta u Europski centar izvrsnosti (CoE). Poljoprivredni blok završio je panel raspravom koju je moderirao Vedran Stapić, urednik portala Agroklub, uz sudionike Ivicu Ljubičića s Agronomskog fakulteta, Nevenu Vračar s Biosense Instituta, Matiju Žulja iz Agrivija, Josipa Rukavine iz Vectrina, Milana Dobrotu iz AgriSensa i Tihomira Šašića iz IN2. Razgovaralo se o iskustvima iz regije, financijskim mogućnostima koje nude projekti Europske unije poput HORIZON-a 2020 i izazovima s kojima se susreće prilikom transfera znanja o primjeni nove tehnologije poljoprivrednicima.

Tokom rasprave istaknut je niz problema, među kojima taj da je većina poljoprivrednika neupućena u nove tehnologije. Docent dr. sc. Ivica Ljubičić sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu rekao je: „Mi naše studente upućujemo na korištenje dronova i drugih novih tehnologija u poljoprivredi, ali kontakt između fakulteta i neakademskih poljoprivrednika trenutno je slab.“

Rečeno je da su dronovi danas uglavnom samo sakupljači podataka koji sami po sebi ništa ne znače, nego je potrebno razviti rješenja kojima će ovi podaci postati razumljivi i primjenjivi prosječnom poljoprivredniku.

Suočeni smo danas u poljoprivredi s velikim jazom između onoga što tehnologija može i toga što se na terenu zaista koristi. Zaključili su panelisti stoga da bi Europska Unija trebala davati potpore i poticati spajanje IT-a i poljoprivrede.

Nakon panela smo porazgovarali s docentom Ljubičićem i Nevenom Vračar iz instituta BioSense iz Novog Sada. Ljubičić je naglasio da je DRONEfest 2017. prilika da se poveže agronomska struka i IT. „Što se tiče sveučilišta, u sklopu nekih modula i predmeta koji su na našem fakultetu osnovani unutar zadnjih desetak godina učimo studente koje su sve mogućnosti primjene, planiranja poljoprivredne proizvodnje i različite mogućnosti primjene daljinskih istraživanja i sl.“, rekao je Ljubičić.

Doc. dr. sc. Ivica Ljubičić, Agronomski fakultet u Zagrebu

O mogućnosti razvoja dronova koji ne skupljaju samo podatke, nego su sposobni i intervenirati u okolini Ljubičić kaže: „On će intervenirati ako mu mi damo input sa svojim znanjem i iskustvom kako i gdje da intervenira. Nezamislivo je da dron odrađuje sve sam. Mora postojati suradnja između IT struke s jedne strane, agronomije s druge i s treće strane samih dronova koji će aplicirati određeno sredstvo, gnojidbe, pesticide i drugo. Dron sam to ne može bez znanja čovjeka koji ga navodi.“, tvrdi Ljubičić, no kaže također: „ Ali, njihova primjena je po meni nužna. Ne možemo tretirati poljoprivredne površine samo na temelju nekih iskustava. Dronovi i prateće tehnologije nam omogućavaju da na temelju preciznijih podataka točno znamo dozirati primjenu određenih sredstava, kao i gdje ih je uopće potrebno aplicirati, a gdje ne. Time možemo racionalizirati i optimizirati npr. uporabu zaštitnih sredstava u poljoprivredi.“

Na institutu BioSense u Novom Sadu istražuju se i razvijaju mogućnosti primjene IT-a u poljoprivredi: „Institut BioSense u Novom Sadu je mesto za transfer tih znanja koja naši zaposlenici imaju i trudimo se da surađujemo sa svim stakeholderima našeg društva i da znanje koje posjedujemo i tehnologije koje razvijamo da 'ožive'. Mi se zaista trudimo da to što radimo približimo i farmerima i biznis sektoru i članovima javne uprave. Jako je važno da oni shvate s kojim alatima raspolažu. Mi znamo da prikupimo i obradimo podatak i damo dalje preporuku što da se radi s tim podatkom – to je u poljoprivredi ključna stvar. Dakle, farmer npr. uslika usjev pomoću Android aplikacije, informacije se obrade kroz neki algoritam u cloudu i onda mu se vrati preporuka u stilu 'prskaj danas' ili 'prskaj sutra' ili 'navodnjavaj' – to je budućnost.“, tvrdi Nevena Vračar.

Nevena Vračar, Institut BioSens u Novom Sadu

„Dronovi u okviru BioSensea zapravo su samo jedan segment, ali to nije jedini segmet tehnologije kojima se bavimo. To je samo jedan od segmenata integrativnog razvojnog programa koji ima BioSense. Za sad ih koristimo uglavnom u svrhu prikupljanja podataka, ali npr. u Americi imate eksperimentalne dronove koji naprašuju cveće umesto pčela. Zašto da ne? U eksperimentalnoj fazi to je već pomalo moguće.“

BioSense nije ograničen samo na razmjenu znanja između IT-a i poljoprivrede, već je prisutan i na arheološkim projektima, doduše, uvijek vezano za poljoprivredu: „Najinteresantnije je to arheološko nalazište iz doba neolita, staro 8000 godina i postoji projekat BIRTH koji analizira kako su se nekad hranile majke i kako su deca jela u tom periodu, a mi ćemo s dronovima pokušati da slikamo i da izvučemo neke dodatne podatke kako bi se sam projekat unapredio i kako bi imali još više nekih podataka koji su im korisni. Dronovima snimamo na Golokutu na Fruškoj Gori, taj lokalitet je ključan jer tu su živeli prvi europski zemljoradnici. Tako da je i to jedan u nizu segmenata za dobijanje i analizu naših podataka.“