DRONEfest: Regulativa bespilotnog leta i novosti u drone tehnologiji ^Istaknuto

Govora je bilo o raznim temama od europskih politika u odnosu na razvoj bespilotnih letjelica u Hrvatskoj, o čemu je govorio europarlamentarac Davor Škrlec, do regulacije snimanja iz zraka, kojom se između ostalih institucija bavi i Državna geodetska uprava (DGU), u čije ime je govorio Ivan Landek i istaknuo je da javnost nije dovoljno informirana o regulaciji snimnja iz zraka i da DGU aktivno radi na promjenama te regulacije.

Landek je predstavio novu Uredbu o snimanju iz zraka kojom je donekle pojednostavljena procedura vezana uz prijavu snimaka napravljenih dronom toj instituciji. Njom je smanjeno vrijeme potrebno za dobivanje dozvole za odobrenje snimanja iz zraka, odobreno ciljano snimanje u gospodarstvu, a posao je znatno olakšan i nacionalnim televizijama, koje mogu snimati izvanredne događaje bez dozvole i obveze davanja snimaka na pregled nakon emitiranja.

O domaćoj regulaciji samih letova dronova govorio je Damir Bezik iz Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo (HACZ). Bezik je prezentirao moguće izmjene u nacionalnim propisima koje se očekuju do kraja godine, a koje će se približiti konceptu prijedloga europskog propisa. Objasnio je i da HACZ pravi razliku između rekreativnog i operativnog leta, koji su onda drugačije regulacijski i tretirani. Dok rekreativan let ne zahtijeva nikakve posebne dozvole, operativan let je podijeljen u kategorije od A do D, pri čemu kategorija A podrazumijeva najmanji, a D najveći rizik. Dozvole variraju od obične izjave da će se operator pridržavati svih pravila i zakona leta bespilotnim letjelicama, preko potrebe za posjedovanjem „vozačke dozvole“ do eksplicitne dozvole regulatornog tijela za određene iznimke od pravila u letu.

Damir Bezik

„Rekreativan let podrazumijeva pokretanje drona čisto iz užitka da taj uređaj leti. Operativan let podrazumijeva svako davanje dodatne svrhe letenju, kao što je npr. snimanje iz zraka.“, objašnjava Bezik. Na upit o noćnom letu kaže nam da je to za sada apsolutno zabranjeno i ne izdaju se ni u kojem slučaju dozvole za let drona u noći. „Sam dron je dobro vidljiv, ali nisu vidljivi stupovi, dalekovodi ni razni drugi viseći objekti u zraku.“, pojasnio je Bezik.

U panelu na temu izazova u provedbi letačkih operacija bespilotnim letjelicama sudjelovali su Ivan Landek (DGU) Damir Bezik (HACZ), Davor Crnogorac (HKZP), Danijel Petrović (HUBS) i Branko Drakulić (Snimanje.hr). Kao najveći problemi istaknuti su loša regulacija, koja istovremeno komplicirana i labava. Zbog potrebnog dobivanja dozvole od raznih regulatornih agencija, nije rijetkost u praksi da se nasumično dozvole za neke profesionalne primjene ne uspiju ostvariti, dok se istovremeno često događaju i neovlašteni letovi.

Zaključeno je da je dobra stvar što se na DRONEfestu otvara dialog među nadležnim tijelima i korisnicima dronova, što bi eventualno moglo rezultirati boljim usklađivanjem. Danijel Petrović iz Hrvatske udruge bespilotnih sustava predložio je da njihova udruga bude platforma koja bi mogla korisnicima služiti kao jedinstveno mjesto za dobivanje svih potrebnih dozvola.

Konačno, u svom keynote predavanju je Mirko Kovač sa Imperial Collegea u Londonu govorio o projektima izgradnje dronova koji ne bi samo snimali video iz zraka, nego mogu i konstruktivno interagirati s prostorom, bilo u smislu da uzimaju određene objekte, vrše popravke ili čak da grade čitave zgrade. Pritom najveći problem predstavljaju preciznost upravljanja dronom, vrijeme autonomije i masa koju dron može na sebi ponijeti. U tu svrhu, u Laboratoriju za zrakoplovnu robotiku na londonskom Imperial Collegeu proučavaju biološke kretnje životinja, koje ih inspiriraju kod izgradnje mehanike za njihove dronove. Jedan od njihovih projekata bavi se razvojem bespilotnih letjelica koje izgledom podsjećaju na ptice, koje mogu zaroniti pod vodu, izroniti iz nje i nastaviti let nakon što obave određeni zadatak. Još jedan zanimljiv dron iz Kovačevog laboratorija je, primjerice, onaj koji kombinira let i paukove pokrete, uključujući lansiranje "paučine" radi potpore kod kretanja, što je dijelom inspirirano i Spidermanom, priznao je Kovač.

Mirko Kovač

Paralelno uz predavanja, partneri i izlagači konferencije predstavili su svoje proizvode i usluge na Expo dijelu i u Fly zoni, u koje je ulaz danas i sutra besplatan. grupa M SAN, Aviteh i Geocentar demonstrirali su let nekoliko Topcon, DJI i Yuneec modela bespilotnih letjelica zainteresiranoj publici. Najzanimljiviju demonstraciju u Fly zoni trebao je imati Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER), koji je za tu svrhu u Fly zoni postavio četverometarski model vjetroelektrane. Njihov projekt temelji se na inspekciji vjetroelektrane dronom, a na natjecanju European Robotics Challenges (EUROC), koje je još u tijeku, ušao je među najboljih pet projekata. Ovaj projekt je u svijetu jedinstven po ideji inspekcije lopatica vjetroelektrane u pokretu, dok uobičajena praksa podrazumijeva zaustavljanje rada vjetroelektrane radi pregleda eventualnih oštećenja na lopticama. Korištenjem lasera koji uočavanjem lopatica pokreće kameru, a dron fotografira dijelove lopatice i fotografije šalje operateru na radnu stanicu. Zbog tehničkih poteškoća sa spajanjem na Wi-Fi mrežu, na konferenciji je prikazana samo opcija inspekcije uz ručno upravljanje dronom, koji zbog ovog problema nije mogao odmah ni poslati fotografije na radnu stanicu. Inače bi se sve to trebalo raditi raditi autonomno i na daljinu. Uđe li njihov projekt među dva najbolja, osvojit će 300.000 eura i u sljedećoj fazi natjecanja demonstrirati uspješnost inspekcijom jedne vjetroelektrane u Španjolskoj. U razvoju ovog sustava sudjeluju još Sveučilište u Dubrovniku i španjolska tvrtka Diagnostiqua.

„Kontinuirani razvoj bespilotnih letjelica i senzora otvara niz mogućnosti za nove i inovativne poslovne scenarije u brojnim poslovnim vertikalama. Ova konferencija je jedinstvena platforma za sve koji žele unaprijediti svoja znanja i poslovanje korištenjem bespilotnih letjelica i na njima baziranih naprednih softverskih rješenja“ – rekla je članica Uprave IN2 Katarina Šiber Makar.

Sutrašnji dan bit će u znaku poslovne primjene dronova s naglaskom na poljoprivredu pa se vidimo i sutra.