Veliki Vidilabov usporedni test gaming monitora ^Istaknuto

Tržište gaming monitora u proteklih je nekoliko godina doslovno „eksplodiralo“. Najnoviji gaming monitori odlikuju se vrtoglavo visokim frekvencijama osvježavanja slike, iznimno malim input lagom, munjevitom brzinom odziva, većinom podržavaju obje tehnologije za usklađivanje frekvencije osvježavanja monitora s frame rateom u igrama – FreeSync i G-Sync, i što je najvažnije omogućuju sve bolju kvalitetu slike.

Ono što nas pak najviše veseli činjenica je kako gameri više nisu prisiljeni birati između brzine i kvalitete slike. Ogroman broj novijih gaming monitora omogućuje odličnu kvalitetu slike uz visoku frekvenciju osvježavanja i brz odziv piksela.

Posve je jasno kako su TN monitori i 1080p rezolucija out. Većina novijih monitora temelji se na IPS i VA tehnologijama, a 1440p i 4K rezolucije polako preuzimaju glavnu riječ. Gaming monitori 1440p rezolucije, odnosno 2560 × 1440 piksela ako govorimo o 16:9 formatu ekrana, danas su svojevrsni best buy s obzirom na to da omogućuju poprilično kvalitetan prikaz, a pritom ne zahtijevaju korištenje najbržih grafičkih kartica za ugodno igranje novijih igara.

Dakako jedan od ključnih trendova svakako je i težnja prema što većim frekvencijama osvježavanja slike, pri čemu su ove vrijednosti postale vrlo zgodne proizvođačima monitora u marketinške svrhe za privlačenje što većeg broja kupaca. Mi smo ovdje testirali nekoliko zanimljivih gaming monitora dostupnih na domaćem tržištu s naglaskom na 1440p monitore s frekvencijom osvježavanja slike od 144 Hz ili više. Smatramo kako gaming monitori ovakvih osobina trenutno omogućuju najbolji omjer cijene i performansi.

Kako odabrati odgovarajući gaming monitor? Na što treba posebno paziti prilikom kupnje monitora? Dakako gaming monitora danas je na tržištu doista ogroman broj, a svi mi prilikom nabavke novog monitora imamo različite prioritete, želje, mogućnosti. Ovdje ćemo vam probati dati određen uvid u tehnološke osobine modernih gaming monitora te ukazati na prednosti i mane pojedinih tehnologija i na taj vam način probati pomoći pri odabiru optimalnog monitora za vaše potrebe.

Prije svega monitor je dakako samo jedan dio kompletne priče koja uključuje računalo i periferiju. Ponajprije će brzina vaše grafičke kartice dobrim dijelom uvjetovati odabir monitora. Nema naime previše smisla kupovati 4K 144 Hz monitor ako posjedujete mainstream grafičku karticu koja nije dovoljno brza da vam omogući igranje na ovakvoj rezoluciji s visokim broj sličica u sekundi. Zato uvijek odabir gaming monitora treba uskladiti s gaming performansama računala.

Za početak ćemo se ovdje kratko osvrnuti na jednu osobinu koja je po nama najmanje važna kod odabira gaming monitora. Govorimo dakako o tome hoće li monitor biti ravan ili zakrivljen. Ako pričamo isključivo o gamingu, ovo je doista stvar osobnog izbora. Najvažnije je odabrati kvalitetan monitor, odnosno onaj koji nam može ponuditi najbolji omjer cijene i gaming mogućnosti. Je li on ravan ili zakrivljen manje je važno. Veći broj gaming monitora i je dalje ravan, no postoje neke kategorije, poput ultrawide monitora, kod kojih je većina monitora zakrivljena.

Nadalje dolazimo do daleko značajnijih osobina gaming monitora kao što su tehnologija prikaza, rezolucija, frekvencija osvježavanja slike, brzina odziva i podrška za tehnologije poput FreeSynca i G-Synca. Ovo su četiri ključne osobine koje u konačnici određuju koliko će pojedini monitor biti dobar ili loš za igranje igara.

Krenemo li redom svakako je tehnologija prikaza od iznimne važnosti jer ponajviše utječe na kvalitetu slike. Po tom pitanju su se na tržištu monitora općenito, a posebno na tržištu gaming monitora, u posljednjih nekoliko godina dogodile određene promjene.

Naime TN monitori koji su zbog svoje povoljne cijene i brzog odziva godinama dominirali, posebice u segmentu gaming monitora, sve su manje prisutni na tržištu. TN monitori bili su dosta pogodni za gaming zbog svoje superiorne brzine odziva, međutim nudili su inferiornu kvalitetu slike uz loš kontrast i vidljivi kut.

Naprednije tehnologije kao što su IPS i VA preuzele su danas glavnu riječ, što je dobro. TN monitori polako postaju stvar prošlosti, pa je ovo npr. prvi put da unutar ovakvoga usporednog testa nemamo niti jedan TN monitor. Danas su TN monitori većinom prisutni isključivo kod iznimno jeftinih modela ili pak ultrabrzih gaming monitora namijenjenih natjecateljskom igranju igara s frekvencijom osvježavanja od 240 Hz ili više. Po našem mišljenju TN monitore svakako treba izbjegavati, osim u slučaju da želite apsolutno najbrži mogući monitor za igranje bržih igara.

Iz godine u godinu IPS tehnologija postaje sve dominantnija na tržištu. Najveći broj modernih gaming monitora temelji se upravo na IPS tehnologiji. Ova tehnologija omogućuje daleko bolju kvalitetu slike, uz širok vidljivi kut i prikaz osjetno šireg spektra boja. Posljednjih godina proizvođači su konstantno poboljšavali brzinu odziva IPS matrica zahvaljujući sve naprednijim algoritmima ubrzavanja piksela (overdrive) što nas je u konačnici dovelo u situaciju da su najbrži IPS monitori po pitanju brzine odziva usporedivi s TN monitorima. Ili su barem dovoljno brzi da ne možete vidjeti osjetniju razliku.

Veliki napredak po pitanju brzine odziva novijih IPS monitora svakako je postigao LG sa svojom najnovijom serijom Nano IPS matrica. Također danas na tržištu imamo sve veći broj IPS monitora s vrlo visokom frekvencijom osvježavanja slike uključuju 240 ili 300 Hz. Zbog poželjne kombinacije jako dobre kvalitete slike i odlične brzine odziva, IPS tehnologija omogućuje najsvestranije monitore koji će vam jednako dobro poslužiti za gaming, ali i za uobičajeno korištenje ili profesionalan rad.

Nasuprot IPS monitorima imamo monitore temeljene na VA tehnologiji. VA monitori dugo vremena nisu bili osobito pogodni za gaming, ponajprije zbog relativno spore brzine odziva. Razvoj tehnologije, brže frekvencije osvježavanja i poboljšani algoritmi ubrzanja piksela doveli su nas danas do toga da su VA monitori dosta prisutni i u gaming segmentu.

Njihova je prednost što su nešto jeftiniji od IPS monitora uspoređujemo li cijenu monitora iste dijagonale. Nadalje, ključna prednost VA tehnologije izniman je kontrast i daleko bolji prikaz crne boje nego je slučaj kod IPS monitora. Ako većinom igrate u mraku ili mračnijim prostorijama, VA monitor će biti bolji odabir. S druge strane, VA monitori i dalje su osjetno sporiji po pitanju brzine odziva u odnosu na IPS i TN monitore. Ovdje valja posebno istaknuti spor odziv tamnijih nijansi što uzrokuje svojevrsni smearing (razmazivanje) efekt što u nekim slučajevima, ovisno o kombinaciji boja na ekranu (primjerice crno na svijetloj podlozi), može izgledati vrlo iritantno. Također, VA monitori nisu dostupni s tako visokim frekvencijama osvježavanja slike poput IPS i TN monitora.

Ovdje ipak moramo izdvojiti Samsungove QLED VA monitore koji odstupaju od ovog pravila i dostupni su s frekvencijama osvježavanja slike od 240 Hz. Također, Samsung je koliko-toliko uspio riješiti problem sporog odziva tamnijih nijansi, pa su njihovi VA gaming monitori lišenih ovih problema. Općenito je Samsung svakako vodeći proizvođač VA monitora. Ovdje valja napomenuti kako su svi najnoviji Samsungovi VA gaming monitori zakrivljeni (neki i osjetno, primjerice 1000R modeli) što svakako neće odgovarati svima. Nadalje, VA monitori dosta su brojni kod ultrawide (širokih) 21:9 modela.

U konačnici možemo reći kako i IPS i VA monitori imaju jasno izražene prednosti i mane. IPS monitori općenito su brži, odlikuje ih nešto širi vidljivi kut, a ponajbolji primjerci omogućuju precizniji i kvalitetniji prikaz boja. Ključni nedostaci pritom su im slabiji kontrast, neuvjerljiv prikaz crne boje i često vrlo neugodan IPS glow (odsjaj) koji je posebno primjetan na tamnijoj podlozi. Nasuprot tome VA monitori omogućuju odličan kontrast što je svakako prednost prilikom prikaza HDR sadržaja i općenito vrlo respektabilnu kvalitetu slike, ali uz sporiji odziv piksela.

Za gaming, posebno ako govorimo o igranju bržih igara, IPS monitori su općenito gledano bolji i isplativiji odabir. Samsungov QLED VA monitori su međutim itekako usporedivi po pitanju brzine odziva s najboljim IPS monitorima, ali su većinom zakrivljeni i prilično skupi.

Kada govorimo o rezoluciji koja, jednako kao i tehnologija prikaza, presudno utječe na kvalitetu slike, već duže vremena dostupni su 1080p, 1440p i 4K gaming monitori. Poput TN monitora i 1080p monitori polako padaju u zaborav. Ovo je prije svega posljedica sve veće dostupnosti 1440p i 4K monitora s visokim frekvencijama osvježavanja slike.

1080p monitor odabrat ćete želite li najveću moguću frekvenciju osvježavanja slike (300 Hz ili više) ili pak u slučaju da posjedujete sporiju grafičku karticu koja vam ne može omogućiti odgovarajuće performanse u igrama na višim rezolucijama.

Već smo spominjali međutim kako su trenutno 1440p monitori ponajbolji izbor. Ovakva rezolucija omogućuje jasan i oštar prikaz, a ne treba vam najbrža moguća grafička kartica za visok frame rate u novijim igrama. Posljednjih godina osjetno se povećao broj 1440p gaming monitora s frekvencijom osvježavanja od 144 Hz ili većom. Ovo uključuje kako 16:9 tako i 21:9 monitore gdje jednostavno 1440p rezolucija postaje dominantna kod novijih modela.

Konačno, 4K gaming monitori trenutno nominalno omogućuju ponajbolju kvalitetu slike, a sada su dostupni i 4K gaming monitori s frekvencijom osvježavanja od 144 Hz. Ovakav ćete monitor međutim odabrati isključivo ako posjedujete high-end grafičku karticu koja vam može omogućiti ugodno igranje na 4K rezoluciji. S odabirom rezolucije dakako usko je povezana i veličina dijagonale. 1080p rezolucija najprikladnija je za 24 i 25-inčne modele, 1440p za 27-inčne, a 4K za 28 ili najbolje 32-inčne monitore. Ovdje dakako primarno govorimo o najzastupljenijim 16:9 monitorima.

Ključan trend u svijetu gaming monitora zadnjih godina svakako su monitori sa sve većom i većom frekvencijom osvježavanja slike. Dogurali smo tako do primjerice 360 Hz, a proizvođači monitora su objeručke prihvatili nadmetanja za, kako oni to vole nazvati, najbržim gaming monitorom. Postavlja se međutim pitanje ima li koristi od tako visokih frekvencija osvježavanja slike? Skok sa 60 na 120 Hz bio je ogroman. Nakon toga smo stigli do 240 Hz što je također bilo osjetno poboljšanje. Međutim, smatramo kako ogromna većina korisnika neće primijetiti neku veliku razliku između monitora od 200 i 300 Hz.

S tim u vezi primjetan je i trend overclockanja frekvencije osvježavanja kod pojedinih monitora. Tako ćete primjerice unutar izbornika kod recimo 144-hercnog monitora pronaći mogućnost za povećanje frekvencije osvježavanja na 165 ili 170 Hz. Ovo u pravilu funkcionira bez problema, iako proizvođači ne jamče da će monitor raditi na ovakvim većim frekvencijama osvježavanja slike.

Nadalje valja razumjeti da percepcija brzine monitora uvelike ovisi i o input lagu, te brzini odziva piksela, a ne samo o frekvenciji osvježavanja. Postavlja se pitanje potrebnog hardvera koji vam može omogućiti postizanje odgovarajućih performansi da biste na pravi način mogli iskoristiti monitor od 300 Hz.

Važno je naglasiti i kako ćete, ako koristite FreeSync ili G-Sync tehnologije za usklađivanje frekvencije osvježavanja, s brojem sličica u sekundi u pojedinoj igri zapravo biti ograničeni brzinom vaše grafičke kartice, odnosno računala, pa ćete većinom monitor koristiti u nekakvom rasponu od 60 do 70 Hz, ovisno o rezoluciji. Zato ne treba bacati velike novce na najbrže dostupne monitora. Frekvencija osvježavanja od primjerice 165 Hz sasvim je dovoljna za više nego ugodno igranje.

Brzina odziva piksela samog monitora također je vrlo usko povezana s frekvencijom osvježavanja slike. Točno je kako veće frekvencije osvježavanja omogućuju sliku bez zamućenja u bržim scenama i nizak input lag, no sve to ima smisla isključivo ako ugrađena matrica ima dovoljno brz odziv. U pravilu se već duži niz godina brzina odziva piksela poboljšava raznim overdrive algoritmima. U principu je ovdje riječ o korištenju povećanog napona kako bi se pospješilo i ubrzalo zakretanja tekućih kristala LCD matrice i time dobilo na brzini odziva. Ovo je posebno izraženo kod VA i IPS monitora kod kojih su overdrive algoritmi ključni za postizanje bržeg odziva.

Treba znati kako overdrive piksela u pravilu donosi i neke neželjene artefakte koji se obično očituju kao taman ili svijetao trag iza objekata u pokretu na ekranu. Ako ne koristite overdrive, zamućenje će biti osjetnije, međutim neće biti ovih anomalija u prikazu. Stoga je iznimno važno da proizvođači na odgovarajući način prilagode ove overdrive algoritme, a u pravilu danas moderni monitori korisniku nude priliku da sam odabere hoće li koristiti manje ili više agresivnu verziju ubrzanja piksela.

Ono što je međutim problem kod modernih monitora je činjenica kako u pravilu, ako koristite FreeSync ili G-sync, monitor konstantno mijenja frekvenciju osvježavanja slike, a pojedini algoritam ne radi jednako dobro na primjerice 60 ili 144 Hz. U pravili kod manjih frekvencija osvježavanja slike treba koristiti manje agresivne postavke ubrzanja odziva piksela. Zbog svega toga su neki proizvođači počeli implementirati nešto što nazivamo promjenjivi overdrive. Ovakav bi algoritam trebao postavke overdrivea prilagoditi frekvenciji osvježavanja slike kako bi se postigao optimalan rezultat. Monitori s promjenjivim overdrive algoritmima još su međutim vrlo rijetki.

U većini slučajeva zapravo je najbolja opcija odabrati nekakvu srednju postavku overdrivea u izborniku monitora za ponajbolji balans brzine i anomalija u prikazu. U slučaju pak da možete konstantno postići frame rate u igri koji odgovara maksimalnoj frekvenciji osvježavanja slike monitora, možete koristiti neke od agresivnijih postavki overdrive algoritama.

Dakako, sve skupa dosta ovisi i o subjektivnom dojmu i pojedinoj igri, pa će tako neki gameri biti znatno osjetljivi na neželjene anomalije u prikazu, dok drugima ovo neće previše smetati.

Konačno napomenimo kako u velikoj većini slučajeva vrijednosti brzina odziva piksela u milisekundama koje proizvođači navode u specifikacijama danas realno ne znače previše. Često možemo tako vidjeti da se navodi brzina odziva od 1 ms s oznakom MPRT, a zapravo ovakvu brzinu odziva monitor samo teoretski može postići isključivo u određenim uvjetima s tako agresivno postavljen overdriveom da ga to jednostavno čini neupotrebljivim. Istini za volju treba napomenuti kako postoje određeni TN monitori koji mogu ostvariti ovakve brzine odziva, ali takvi su doista rijetki. U svim ostalim slučajevima proizvođači jednostavno daju iskrivljenu sliku o stvarnoj brzini odziva. Zapravo, podatak koji bi bio korisniji odnosio bi se na nekakvu prosječnu brzinu odziva, a ne na maksimalnu moguću.

Tehnologije za usklađivanje frekvencije osvježavanja slike monitora s brzinom grafičke kartice, odnosno brojem sličica u sekundi u pojedinoj igri donijele su prije koju godinu pravu malu revoluciju na tržište gaming monitora. Nakon što počnete koristiti FreeSync ili G-Sync monitor, više jednostavno nema povratka. Ovakve tehnologije rješavaju problem trzanja i „pucanja“ slike te omogućuju daleko ugodniji gaming neovisno o rezoluciji i drugim postavkama.

Poznato je kako je G-Sync Nvidia osmislila kao svoju tehnologiju s odgovarajućim hardverskim modulom koji se ugrađivao u monitore. S druge strane AMD je progurao FreeSync kao tehnologiju temeljenu na otvorenim industrijskim standardima. Mogli bismo reći kako je AMD-ovo inzistiranje na FreeSyncu najznačajnija stvar koja se dogodila na tržištu gaming monitora. S obzirom na to da su G-Sync monitori bili inicijalno iznimno skupi, FreeSync je doista svima omogućio uživanje u blagodatima promjenjive frekvencije osvježavanja slike.

Danas većina modernih monitora podržava FreeSync i G-Sync. Međutim valja napomenuti da se u pravilu temelje na FreeSyncu, odnosno otvorenom standardu adaptivne sync tehnologije. Nvidia je u međuvremenu osmislila svoj program certificiranih G-Sync compatible monitora s obzirom na to da su monitori s G-Sync hardverskim modulom sve rjeđi i rjeđi.

Uglavnom ćete dakle, bilo da posjedujete AMD-ovu ili Nvidijinu grafičku karticu, moći koristiti tehnologiju promjenjive frekvencije osvježavanja kod većine modernih gaming monitora, premda će u većini slučajeva s Nvidijinim karticama biti potrebno koristiti DisplayPort sučelje, dok s AMD-ovim možete koristiti i HDMI. Svakako međutim prilikom kupnje monitora provjerite podršku za FreeSync i G-Sync, iako moramo reći kako će većina monitora koji podržavaju nominalno isključivo FreeSync i nisu G-Sync compatible i dalje uredno raditi s Nvidijinim karticama.

Valja napomenuti kako gotovo svi noviji gaming monitori podržavaju LFC (Low Frame Rate Compensation) što znači kako će monitor i dalje usklađivati brzinu osvježavanja slike i nakon što vam frame rate u pojedinoj igri padne ispod 60 pri čemu je nekakva donja granica u pravilu oko 40 fps-a. Vrlo kratko ćemo se osvrnuti i na HDR podršku kod novijih gaming monitora. Sve u svemu tu nema dobrih vijesti, jer većina monitora nema odgovarajući kontrast niti mogu postići potrebnu maksimalnu svjetlinu kako bi HDR izgledao kako treba. Istina, većina monitora podržava DisplayHDR 400 i HDR ćete moći uključiti u igrama i kod reprodukcije videa, međutim daleko je to od pravog HDR prikaza.

Na kraju, spomenut ćemo i format ekrana koji također može biti jedna od ključnih odrednica prilikom odabira gaming monitora. Najveći broj modernih gaming monitora koristi uobičajeni omjer stranica 16:9 što odgovara svim standardnim rezolucijama ovisno o dijagonali. Međutim, u zadnje vrijeme su sve popularniji ultraširoki 21:9 monitori, a imamo i neke modele s omjerom stranica 32:9 ili 32:10. Ovakvi široki monitori svakako omogućuju poseban gaming doživljaj. Međutim nisu pogodni za svaki tip igara. Bit će idealni za igre iz trećeg lica, RPG-ove ili pak simulacije vožnje. Međutim svakako nisu preporučljivi za strateške igre, a ni igrači online FPS-ova neće od njih imati velike koristi. Nadalje, većina je ultrawide monitora zakrivljena kako bi se rubovi ekrana približili korisnicima.

Konačno moramo naglasiti kako su ultrawide monitori u pravilu osjetno skuplji od 16:9 monitora, premda su 34-inčni modeli sve pristupačniji.

Većina monitora koje smo ovaj put testirali bila je omjera ekrana 16:9, veličine dijagonale od 27 inča uz rezoluciju od 2560 × 1440 piksela. Također većina se njih temeljila na IPS tehnologiji. Kandidate možemo podijeliti u dvije grupe:

Prvu čine high-end gaming monitori većinom temeljeni na IPS tehnologiji. Drugu pak čine nešto cjenovno povoljniji modeli temeljeni na IPS i VA tehnologiji. Većina testiranih monitora posjeduje ravan ekran, pri čemu se izdvajaju Acerov ultrawide model X34GS i AOC-ov 32-inčni monitor s izraženom krivuljom radijusa 1000R.

U konačnici su IPS monitori svestraniji i bolji izbor za gaming. Bilo da tražite nešto cjenovno povoljniji ili high-end monitor, IPS gaming monitori mogu ponuditi jako dobru kombinaciju kvalitete slike i gaming performansi.

VA monitori ipak su nešto sporiji, ali nude bolji kontrast i prikaz crne boje. Ovdje ipak treba izdvojiti Samsungove QLED VA monitore koje si su po brzini usporedivi s high-end IPS monitorima. U pravilu, svima koji žele best buy gaming monitor preporučujemo IPS monitor s brzinom osvježavanja od minimalno 144 Hz. Alternativno možete odabrati i neki VA monitor koji je u pravilu nešto jeftiniji, ali nudi sporiji odziv i samim time lošije gaming performanse.

S druge strane, za one koji žele nešto više dostupni su Nano-IPS modeli s brzinama osvježavanja od 170 Hz ili više, te Samsungovi QLED VA monitori. Između naših testnih kandidata se međutim nekako izdvojio AOC-ov 27-inčni AG 273QXP koji po cijeni koja je usporediva s mainstream IPS modelima nudi napredniju Nano-IPS matricu, iznimno brz odziv i odlične gaming mogućnosti.

Sve smo monitore testirali pomoću testnog računala koje se sastojalo od procesora Intel Core i5 11600K, 16 GB radne memorije te grafičke kartice AMD Radeon RX 6600 XT. Na računalu smo instalirali Windows 11 Pro, te su svi monitori testirani s odgovarajućim driverima preuzetima sa stranice proizvođača.

Prilikom testiranja koristili smo testne slike i uobičajeni set softverskih alata kao što su Eizo monitor test, testove sa stranice lagom.nl i monitor test sa stranice flatpanelshd.com. Ove smo alate koristili za provjeru kvalitete prikaza boja, ujednačenosti osvjetljenja, brzine odziva, vidljivog kuta i drugih ključnih parametara svakog monitora.

Kako bismo provjerili kako u praksi funkcionira adaptive sync tehnologija i općenito dobili dojam performansi u igrama, koristili smo dvije igre: Control i Shadow of the Tomb Rider. HDR performanse u igrama također smo testirali u igri Shadow of the Tomb Rider, a HDR video performanse pomoću trailera za film Matrix Resurrections. Končano, kako bismo provjerili koliko je pojedini monitor pogodan za korištenje s igraćim konzolama, koristili smo redakcijski PlayStation 5 pri čemu smo softver nadogradili na posljednju verziju.

Čitav usporedni test s recenzijama pojedinačnih modela pogledajte na VIDILAB portalu na ovoj poveznici.