Snaga IT obrazovanja u Hrvatskoj: budućnost, inovacije i iznadprosječna plaća ^Istaknuto

Uz to, koalicijom žele doći do obrazovnih rješenja koja će pomoći ljudima različitih struka i životnih dobi da dobiju IT obrazovanje koje njihov posao zahtijeva.

Developeri različitih operativnih sustava na različitim platformama, programeri ili administratori neka su od najtraženijih zanimanja danas na razini Hrvatske i EU. Specijalizirani portali za traženje posla u Hrvatskoj gotovo svakodnevno objavljuju oglase domaćih i inozemnih tvrtki koje traže IT stručnjake različitih kvalifikacija, dok nam je prosječna neto plaća za programera u srpnju 2015. iznosila nešto manje od 9000 kuna. Iako će mnogi misliti da je situacija drugačija u razvijenijim zemljama EU, to nije istina jer i tamo vlada pravi "head-hunting" za dobrim radnicima kojima se mjesečna neto plaća nerijetko kreće od 2000 eura (oko 15.000 kuna) naviše.

Hrvatska IT učilišta
Zbog navedenog, časopis VIDI je osmu godinu za redom, za izdanje listopad 2015., pripremio poseban prilog VIDI.edu namijenjen srednjoškolcima, budućim brucošima, profesorima na svim razinama obrazovanja te svima koje zanima prekvalifikacija ili cjeloživotno obrazovanje u IT-u. Ove smo se godine odlučili osvrnuti na snagu IT obrazovanja i jedini vam donosimo detaljan pregled viših i visokih IT učilišta u Hrvatskoj, koje su im glavne prednosti, koje mogućnosti njihova diploma pruža na hrvatskom i inozemnom tržištu rada, kakve su im mogućnosti stipendiranja, kreditiranja, kako se kreću cijene pojedinih studija, kakva su iskustva njihovih uspješnih studenata...

Po službenim podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, mladi u Hrvatskoj imaju široke mogućnosti izbora studija u području informatike i računarstva, a gotovo svaka regija u Lijepoj našoj ima barem jedan fakultet koji nudi ovu vrstu obrazovanja. Tako u Hrvatskoj imamo ukupno 13 fakulteta IT usmjerenja, počevši od Osijeka, preko Čakovca, Krapine, Zagreba, Velike Gorice, Rijeke, Splita te Dubrovnika. Usprkos velikom izboru, posljednji dostupni podaci MZOŠ-a o broju upisanih i diplomiranih studenata u računarstvu su pomalo poražavajući pa je tako u generaciji 2013./2014. računarstvo upisalo 6140 studenata, dok je broj diplomiranih (generacija 2012./2013.) iznosio tek 1489.

Obrazovni i državni sustav više ne može dovoljno brzo "proizvoditi" adekvatan broj kvalitetno educiranih stručnjaka koliko se brzo tehnologija i njezine potrebe mijenjaju; i dok je s jedne strane nedostatak stručnjaka, s druge je sve veći i veći broj novootvorenih radnih mjesta u IT-u. Uz to, mnogi smatraju da je hrvatski obrazovni sustav zastario te da je neprilagođen sve turbulentnijim promjenama, što u tehnologiji, što na tržištu rada.

Robotika i IoT
Kontaktirali smo srednje škole tehničkog usmjerenja koje su nam otkrile da u svojem programu imaju 210 sati stručne prakse u IT-u, a nude i dodatnu nastavu informatike. Također, i kroz nastavni program i kroz dodatnu nastavu informatike pripremaju učenike za nastavak obrazovanja u IT-u. U srednjim školama misle da su, u skladu s mogućnostima i pravilnicima, njihovi programi prilagođeni razvoju tehnologije, ali kažu da uvijek ima mjesta napretku te da bi im uvođenje novih tehnologija (npr. nastava na tabletima i slično) uvelike olakšalo edukaciju, praksu i interakciju s učenicima.
Zanimalo nas je i kakva je situacija s trenutnim studentima zagrebačkih tehničkih fakulteta, ujedno i našim pretplatnicima, te koje su im ambicije u budućnosti. Većina nam je rekla da bi voljeli raditi u inozemstvu te da ih najviše zanimaju rad u područjima robotike, IoT-a (Internet of Things) te razvoja umjetne inteligencije.

O paradoksu obrazovanja i tehnologije smo razgovarali s Draženom Peharom, predsjednikom uprave Asseca SEE Hrvatska, tvrtke koja je, između ostalog, specijalizirana za razvoj IT rješenja za bankarske institucije. On nam je potvrdio problem nedostatka IT stručnjaka, ali se osvrnuo i na obrazovni sustav u Hrvatskoj: "U Assecu SEE imamo manjak JAVA programera i programera iOS aplikacija svih razina iskustava, a pogotovo seniora tako da posljednjih godina konstantno imamo otvorene natječaje za te profile. Općenito, bazirano na našem iskustvu, obrazovni programi IT učilišta nisu dovoljno usklađeni s tržištem rada. Primjer za to su iOS programeri koji se tijekom studija vrlo rijetko imaju priliku razvijati kroz praksu, djelomično zbog neadekvatnog kurikuluma, djelomično zbog skupoće opreme, a potražnja za njima je sve veća. Trebalo bi uvesti sustavnije programe za školovanje iOS programera i programera općenito tako da već imaju neke kompetencije kad počnu raditi na određenom radnom mjestu," otkrio nam je Pehar.

Konstantno zapošljavanje
Željeli bi svim budućim brucošima i profesorima još više približiti stvarnu situaciju na hrvatskom tržištu rada, pokazati kolika je snaga IT obrazovanja, pobuditi svijest o nužnosti obrazovanja u IT-u te o činjenici da nakon što se obrazujete u IT-u nećete imati problema s pronalaženjem sigurnog posla. Uz to, za njega ćete najčešće biti plaćeni iznad hrvatskog prosjeka te dobiti mogućnost napredovanja i stvaranje ugledne karijere. Zbog toga smo iz redakcije časopisa VIDI proveli istraživanje na uzorku od 50 voditelja IT odjela i odjela ljudskih potencijala u poznatim hrvatskim IT tvrtkama. Željeli smo saznati zapošljavaju li informatičke i računalne stručnjake u stalan radni odnos, koji profil stručnjaka najčešće traže, s kojih fakulteta preferiraju stručnjake te je li im važnije obrazovanje ili iskustvo. Istraživanje je provedeno po metodi telefonskog anketiranja, potpuno anonimno, o čemu su svi ispitanici obaviješteni prije početka ankete.

Zanimalo nas je jesu li ispitanici unatrag tri godine zaposlili IT stručnjaka, a ukoliko jesu, koliko je zaposlenih ostalo u stalnom radnom odnosu. Čak 91% ispitanika je odgovorilo da su unatrag tri godine zaposlili IT stručnjaka, dok je 9% reklo da nisu. Od svih koji su nam rekli da su unatrag tri godine zaposlili IT stručnjaka, njih 70% kaže da su IT-jevci u njihovim tvrtkama zaposleni u stalnom radnom odnosu dok je 10% ispitanika istaknulo da su njihovi zaposlenici IT odjela privremeno zaposleni.
Na naše pitanje je li im pri selekciji kandidata bitno u kojoj su ustanovi stekli obrazovanje, 60% je odgovorilo potvrdno, 30% kaže da im to nije važno dok 10% ispitanika daje prednost kandidatima s formalnim obrazovanjem, ali kažu da ne isključuju sve ostale s relevantnim iskustvom. Od svih ispitanika, njih tek 20% bi se najradije opredijelilo za kandidate s FER-a ili FOI-ja dok ostalima nije važno koju je visokoškolsku ustanovu potencijalni kandidat završio.

Iskustvo je važno
Što se tiče omjera obrazovanja i iskustva prilikom zapošljavanja, 40% ispitanika smatra da obrazovanje i iskustvo trebaju biti u omjeru 50:50, 20% se odlučilo za omjer 60:40 u korist iskustva, 20% je reklo da su za njih iskustvo i obrazovanje u omjeru 70:30, a 10% se odlučilo za isti omjer, ali u korist obrazovanja. Njih 20% nije moglo odgovoriti jer su posljednjih godina zapošljavali isključivo pripravnike bez radnog iskustva.

Htjeli smo saznati koja su specifična znanja s napretkom tehnologije postala traženija u IT tvrtkama, na što je 40% ispitanika reklo da od zaposlenika traže znanje programskog jezika Java, 10% traži znanje web developmenta, 10% web i mobilnog developmenta, 10% kaže da im je bitno znanje mobilnog developmenta. Osim navedenog, 10% ispitanika je reklo da su im napretkom tehnologije bitni certifikati i visoka stručna sprema zaposlenika, a 20% je istaknulo motivaciju, spremnost na učenje, širinu znanja te da je njihov zaposlenik uvijek ukorak s tehnologijom. Na naše pitanje imaju li trenutno potrebu za specifičnim IT kadrom, 80% je odgovorilo potvrdno. Od toga se najviše traže web i mobilni developeri jer je 40% ispitanika ta zvanja istaknulo kao deficitarna u njihovim tvrtkama dok 30% njih traži programere, a 10% softverske inženjere.

O deficitu web i mobilnih developera smo razgovarali s Miroslavom Šimudvarcem, direktorom tvrtke Troido koja djeluje u Hrvatskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj te se primarno bavi consultingom i razvojem softvera za Android. Inače, Troido je u proljeće ove godine bio glavni organizator prvog izdanja globalne droidcon konferencije u Zagrebu, a s njima smo se susreli i na droidconu u Berlinu. Kako su droidconi tip konferencije prvenstveno namijenjene developerima i njihovim potencijalnim poslodavcima, zanimalo nas je koliko je Troido novih zaposlenika našao na droidconima u Zagrebu i Berlinu. "Pronašli smo samo jednog zaposlenika. Bilo ih je mnogo koji su bili oduševljeni konferencijom i s kojima smo pregovarali, ali kasnije smo shvatili da, na žalost, nisu imali iskustvo koje mi tražimo. Prvi problem s Android developerima je što ih još uvijek ima jako malo specijaliziranih za taj sektor u odnosu na naše potrebe. Druga stvar je što su mnoge kvalitetne developere, što za Android, što za iOS, već 'pokupili' startupi. To je zato što oni dobiju milijunske injekcije venture kapitala i imaju rok u kojem moraju nešto završiti, a ljudima je očito privlačnije dobiti više novaca na kratak period nego raditi dugoročan i stabilan posao s radnim mjestom u Njemačkoj," otkrio nam je Šimudvarac i nastavio: "Otvoreno ću reći da smo pod zadnje ponudili plaće do 4000 eura neto (oko 30.000 kuna), ali ljudi jednostavno ne žele iseliti iz Hrvatske u Njemačku, često zbog privatnih razloga. Općenito, situacija je loša s kompletnom ponudom kvalitetne radne snage za IT tržište u EU i vrlo nam je teško pronaći kvalitetan kadar za Troido, usprkos dobrim radnim uvjetima i odličnoj plaći."

Kako naš poseban prilog uključuje i podatke o prekvalifikaciji te cjeloživotnom obrazovanju, upitali smo naš CARNet je li se broj polaznika na dodatne tečajeve i prekvalifikacije iz različitih područja IT-a povećao u posljednje dvije godine, na što su nam odgovorili kako najveći broj njihovih polaznika čine profesori u osnovnim i srednjim školama, ali i akademski profesori koji su najveći interes pokazali za sve sofisticiranije primjene informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT-ja) u obrazovanju. Kako se njihova E-learning akademija koja traje jednu godinu pokazala jako uspješnom, CARNet trenutno sa Sveučilištem u Zagrebu dogovara pokretanje sveučilišnog programa o e-učenju dok je njihov nacionalni portal za učenje na daljinu "Nikola Tesla" u posljednjih godinu i pol dana posjetilo 4340 učitelja te 9009 učenika.

Online učenje
CARNet već izrađuje online tečaj na platformi za e-učenje Proficiens LMS, o kojoj smo razgovarali s njezinim pokretačem Vladimirom Šterleom. Otkrio nam je da su, osim CARNeta, njihovu kvalitetu prepoznala dva velika europska telekomunikacijska operatera, nekoliko velikih svjetskih IT kompanija te europskih fakulteta s kojima već rade na projektima. Šterle nam je ispričao da se ideja za portal za učenje rodila nakon što on sam, inače programer poslovnih aplikacija, nije razumio neke online platforme za edukaciju i shvatio da su previše komplicirane i za polaznike i za administratore tečajeva.

Iz prve ruke smo dobili ekskluzivan uvid u Proficiens LMS namijenjen korisnicima i administratorima tečajeva. Sustav je intuitivan, jednostavan za korištenje i lak za upravljanje. Sučelje izgleda kao prava virtualna učionica, gdje korisnici mogu učiti preko materijala u svim digitalnim oblicima, bili to dokumenti u word formatu, pa sve do video isječaka. Za svaku lekciju imaju opciju ponavljanja iste pa sve do mogućnosti rasprave s drugim korisnicima oko sadržaja. Ispite najčešće ocjenjuju profesori ili ovlašteni ispitivači i to tako da ne znaju čiji su ispit ispravljali kako ne bi došlo do pristranog ocjenjivanja.

Proficiens LMS izdaje svaki certifikat s jedinstvenim QR kodom kako bi se spriječila mogućnost plagiranja certifikata. Potvrda o završenom tečaju se može odmah preuzeti u PDF-u i polaznik ne mora čekati da mu netko dadne “blagoslov”. Jedino kad mora čekati na potvrdu je ako test uključuje rješavanje određenih zadataka koji zahtijevaju pregled profesora ili ispitivača. Inače, Proficiens LMS je optimiziran za sve platforme, tako da ga se bez problema može koristiti na desktopu, tabletu ili mobitelu, što ide u korist poslovnim korisnicima koji često putuju i nemaju dovoljno vremena za sjedenje kod kuće ili u uredu i rješavanje gradiva i ispita isključivo preko računala. Na naš upit što ih izdvaja od dostupnih online tečajeva, Šterle je odlučno odgovorio: "Jednostavnost korištenja."

Intervjue s dekanima i voditeljima IT odjela u šest hrvatskih visokoobrazovnih institucija u području informatike i računarstva možete pročitati u izdanju časopisa VIDI za listopad 2015.