Menu

Day After: 11 hrvatskih IT stručnjaka govori o tehnologijama koje će promijeniti svijet nakon pandemije Istaknuto

Day After: 11 hrvatskih IT stručnjaka govori o tehnologijama koje će promijeniti svijet nakon pandemije

Pandemija je napravila nešto što nitko do sada nije uspio. U gotovo nekoliko tjedana zaustavila je ljudsku civilizaciju na trenutak i ponudila joj mogućnost da napravi kvantni skok u upotrebi tehnologija.

Taj događaj pomogao je onima koji nisu vizionari da vide kako korist upotrebe novih tehnologija ne mora nužno biti u rukama “mračnih” i tajnovitih tajnih društava i velikih korporacija. Ovaj puta tehnologija je omogućila da svijet bar u nekim dijelovima naše svakodnevnice koju poznajemo nastavi živjeti.

Svi kojima je širokopojasni Internet bio na dohvat ruke uz nešto osnovnog hardvera poput smartfona, imali su mogućnost ostati priključeni na civilizaciju.

Svijet je stao ali ne i životi ljudi. Veliki igrači poput Amazona, Microsofta, Alibabe, Googlea, imali su trenutni udar na svoju infrastrukturu i servise u oblaku no i kvalitetno odgovorili na izazove te omogućili da preko noći nastavimo pohađati školu, učiti nove vještine, obavljati poslove.

No ipak neke tvrtke su vidjele velike probleme i prepreke koje se stavljaju pred njih s takvom upotrebom tehnologija, a neke su vidjele i gomilu prilika koje stoje pred njima. Možemo očekivati velike promjene u IT-u, posebno u području rada, učenju i zabavi na daljinu. Hardver je bio tek početni problem u ovom cirkusu koji je nastao, jer ga odjednom nije bilo dovoljno nakon što je sve počelo tamo gdje hardver upravo i nastaje - u Kini.

Day After 2

Dok se kod nas još pomalo nesvjesno potencijalne opasnosti gledalo na situaciju u Wuhanu i Kini, počeli su prvi problemi u opskrbi hardverom. Na proslavu kineske Nove Godine koja i inače znači slabiji izvoz, nadovezala se epidemija COVID-19. OEM proizvođači nisu isporučivali europskim i svjetskim brendovima njihove proizvode, a samo u prvih par tjedana veljače došlo je do strahovitog pada isporuka elektronike iz Kine prema svijetu, u SAD-u se govori o 40% padu.

Zbog velike ovisnosti cijele industrije prema Kini, gotovo sve vrste uređaja našle su se u problemima. Epidemija je računalni hardver i konzumersku elektroniku napala na tri razine.
Proizvođači imaju problema doći do sirovina i komponenti od svojih kooperanata. Potom su same tvornice neko vrijeme bile zatvorene. One u Kini su se polako vratile i rade, dok u nekim drugim zemljama i sam rad proizvodnih pogona predstavlja problem zbog pandemije.

Day After 3

 

Ako nekim čudom i uspiju proizvesti nove uređaje, treća razina su problemi s dostavom u svijetu koja je doslovno stala i lanci opskrbe ne funkcioniraju na jednak način kao prije.
Predviđanja su da će se u narednim mjesecima tim trendovima pridružiti i smanjena potražnja iz jednostavnog razloga što će svjetsko gospodarstvo utonuti u recesiju i smanjit će se kupovna moć potrošača.
Na prvu loptu, izgleda da je nekima svanulo s mjerama izolacije, jer gaming industrija cvate, laptopi i tableti zbog prebacivanja poslovanja i školovanja na online platforme idu kao ludi, no svi ti trendovi mogli bi biti labuđi pjev prije ulaska u produljeno razdoblje pada ili stagnacije.

Takav žestoki pad već je doživjelo tržište mobilnih telefona, pri čemu je u SAD-u u prvih par tjedana krize s COVId-19 pandemijom pala prodaja Apple iPhone uređaja za 40%. Huawei ima projekcije o 20% smanjenju smartphone tržišta, a istu bitku vodi i Samsung. Iako se i prošle godine, ponajviše zbog zasićenja smanjivalo tržište smartphonea, očekivalo se da će zbog 5G-a i trendova poput savitljivih zaslona doći do novog rasta.

Ako bismo gledali samo vijesti, proizvođači i dalje predstavljaju nove uređaje. Najuporniji su upravo mobitelaši, koji nastavljaju sa svojim ciklusom kao da se ništa ne događa. Apple je na pad prodaje odgovorio predstavljanjem iPhone SE modela koji je cjenovno mnogo pristupačniji. Slično je i s proizvođačima računalnih procesora i monitora. Mnogi novi proizvodi predstavljeni su početkom godine na CES-u, pa vjerojatno još živimo od noviteta koji su bili u razvoju dobrano u prošloj godini.

Day After 4

 

COVID-19 testira fleksibilnost proizvođača hardvera. Kada će stati poseban režim života u cijelom svijetu teško prognoziraju i epidemiolozi, a već iz sadašnjeg stanja jasno je da će proizvođači pretrpjeti ozbiljan udarac. Koliko će to posljedično utjecati i na inovacije, treba tek vidjeti.

Budućnost će vjerojatno donijeti neke promjene paradigmi. U svrhu sve većih profita, brendovi u svojim tvornicama nisu imali velike zalihe, da hardver ne stoji dugo i tako povećava troškove.
Mnogi su imali ekskluzivne ugovore s dobavljačima. Sve to moglo bi postati prošlost. Za određeni postotak, koliko to već izračunaju risk manageri, povećat će se zalihe komponenata za proizvodnju uređaja. Tražit će se više dobavljača, kako bi se postigla veća fleskibilnost u slučaju sličnih problema kao što je slučaj ove epidemije.

Ako na jesen više i ne bude zdravstvene krize uzrokovane korona virusom, osim što nam za Božić dolazi PlayStation 5, stvarnost bi mogla ponuditi manju ponudu i više cijene za hardver.
Kada se tome doda izvjesno smanjenje kupovne moći, do novih sjajnih komada poput OLED televizora, high-end smartphonea ili nabrijanog laptopa dolazit ćemo teže. Više nego ikad trebat će nam pouzdane cloud usluge poput igranja u oblaku, kako bi i na sadašnjem hardveru, dok se ne oporavimo iz neminovne recesije, mogli igrati nove igre.

Gaming industrija poslije COVID-19

U trenutku kada mnoge industrije ostvaruju velike gubitke u poslovanju zbog pandemije koronavirusa i mjera društvenog distanciranja, gaming industrija ne osjeća takve negativne posljedice. Koliko znamo nigdje još nije zabilježeno da su otpuštali ljude i zatvarali tvrtke. Pored toga njima pandemija nije utjecala ni na prihode, jer su gameri imali više vremena za igranje, što znači da su izdvajali više novca na kupnju igara i in-game kupnje. 

Prema istraživanju koje je proveo Verizon, samo u SAD-u je dnevno igranje video igara zabilježilo povećanje od 115% u odnosu na dane prije COVID-19 pandemije, a sve online game platforme i servisi za game streaming nastavljaju i dalje rušiti vlastite rekorde po broju aktivnih igrača tijekom posljednja dva mjeseca. Prodaja igara je prema analitičarima NPD Groupa tijekom prošlog mjeseca zabilježila rast od 34 posto u odnosu na godinu dana prije, a gaming hardvera čak 63% u čitavoj Sjevernoj Americi, u što je uključena i prodaja Nintendo Switch konzola za koje je potražnja bila dvostruko veća u odnosu na isto razdoblje prošle godine. 

Što se žanrova i pojedinačnih naslova tiče, crnohumorna igra Plague Inc. u kojoj je igračima bio cilj zaraziti čitav planet opasnim virusom, u jednom trenutku je izbila na vrh top ljestvice igara po prodaji, prestigavši čak i Minecraft. Kasnije je developer na molbu Međunarodne zdravstvene organizacije u igru dodao mod u kojem je cilj spriječiti globalnu pandemiju, iz čega najbolje vidite koliki je utjecaj gaming na društvo.  

Doom Eternal i Animal Crossing: New Horizons, dva najveća AAA naslova izdana ove godine, nadmašili su po popularnosti sva očekivanja industrije, pa je tako pucačina Doom: Eternal postala najigranija igra Doom franšize u povijesti igranja na Steam platformi s više od 100.000 aktivnih igrača, dok je simulacija upravljanja otokom Animal Crossing: New Horizons rušila sve rekorde na Nintendo Switch platformi.

Day After 5

Kyle Malady, CTO Verizona, izjavio je da kako za sada ne vidi da će se popularnost igranja smanjiti u skorije vrijeme i vjeruje da bi se taj trend mogao nastaviti i nakon pandemije, jer su se ljudi navikli na igranje u slobodno vrijeme. Svi dobro znamo koliki je faktor zaraze gamingom i svatko će se sjetiti barem jednog slučaja nekog prijatelja koji je za gaming govorio da je gubitak vremena, no kada ste ga uspjeli nagovoriti da «malo proba», ubrzo je postao fanatik za igranje. Gaming industrija je to vrlo brzo shvatila, pa su mnoge platforme i izdavači ponudili neke komercijalne naslove na besplatno preuzimanje i igranje, jer im je veći cilj bio promocija gaminga među čim većom populacijom nego zarada, koja će ionako već doći, jer se svjetska vojska gamera tijekom izolacije drastično povećala. 

Mada su neka velika "živa" eSports natjecanja i gaming sajmovi otkazani, što je sigurno developerima i organizatorima izazvalo negativne posljedice, ukupni utjecaj koronavirusa na gaming industriju će se vrlo vjerojatno pokazati više pozitivnim. Stari podatak da je gaming industrija po zaradi nadmašila filmsku i glazbenu industriju zajedno, vrlo lako bi se mogao pretvoriti u eksponencijalni trend gaminga kao industrije koja vam može omogućiti veliku zaradu, dakako pod uvjetom da proizvodite kvalitetne naslove. 

Kako će događaji vezani uz pandemiju utjecati na tech sektor na "Day After", odnosno kad se život vrati u “normalu” otkrivaju nam hrvatski hi-tech stručnjaci:

Matija Puškar, ByteLab CEO

Gordana Kovačević, predsjednica Ericssona Nikola Tesle

Ivan Mrvoš, CEO Include

Hrvoje Nekić, Web marketing, direktor

Goran Kalanj, CEO Serengeti

Anđelka Strajher, generalna direktorica tvrtke Megatrend poslovna rješenja

Ivan Skender, glavni direktor za transformaciju poslovanja, ljudske potencijale i korporativne komunikacije, A1 Hrvatska

Tomislav Grubeša, Geolux, CEO, VIDI e-novation - dobitnik Zlatnog Teslinog jajeta

Aleksandar Gavrilović, Gamechuck, CEO

Tomislav Car, Infinum, CEO i suosnivač

Dražen Oreščanin, izvršni direktor Udruge Glas poduzetnika

 

na vrh članka

Više vijesti

  • 1
  • 2
  • 3
Prev Next