Zlatna medalja za inovaciju BodyMeasuresu i Moto SOS Locatoru na izložbi ARCA 2016. ^Istaknuto

Štand do štanda stajale su dvije platforme za vizualno mjerenje tjelesnih osobina pomoću 3D senzora. Jedna se zove BodyMeasures, a proizvod je tvrtke Citus i temelji se na Microsoft Kinectu. Sastoji se od 3D senzora Kinect, monitora i računala na kojem je instaliran BodyMeasures softver.

Da bi se pravilno izmjerilo, potrebno je stati na određenu udaljenost od Kinecta, sve bliže ili dalje može dati krive rezultate, a važan je i određen položaj tijela, koji također utječe na točnost mjerenja. Proizvod je još u razvoju pa možemo očekivati da će s vremenom biti i precizniji.

Vlasnik tvrtke Citus Tomislav Bronzin preuzima zlatnu medalju za inovaciju

BodyMeasures je na zatvarnju izložbe osvojio i zlatnu medalju za inovaciju. „Ova nagrada rezultat je rada cijelog Citus tima i izuzetno sam ponosan na njega. Veliki je uspjeh dobiti zlatnu medalju u ovako velikoj konkurenciji kao što je bila na ARCA-i. Uvijek je lijepo ali je i veliki izazov, zbog velikog broja stvarno odličnih inovacija, doći na izložbu ARCA. I ove godine je bila izuzetno velika i jaka konkurencija i predstavljena su izuzetno zanimljiva rješenja. Čitav niz godina dolazimo na ARCA-u kako bi predstavili svoje inovacije i već smo nekoliko puta osvojili nagradu za inovaciju. Nagrade uvijek vesele i ovo je još jedna potvrda u nizu našem radu i upornosti.“, izjavio je Tomislav Bronzin vlasnik tvrtke Citus.

Pored BodyMeasuresa bio je prezentiran i drugi sličan proizvod – BodyRecog. On je trenutno usmjereniji na mobilne aplikacije, trenutno samo iOS, ali u planu su aplikacije i za druge platforme. PRO verzija radi s 3D scanning kamerom iz koje dobiva mjere, dok HOME verzija mjere uzima sa fotografija na pametnom telefonu pa pomoću fotogrametrije i umjetne inteligencije nudi rezultate, koji bi mogli doduše biti nešto manje precizni od onih iz PRO verzije. Obje verzije primjenjuju strojno učenje ne bi li sa svakim novim mjerenjem nudio preciznije rezultate.

BodyRecog PRO, sučelje

BodyRecog se pred važnim ljudima iz svijeta sporta i tehnologije prezentirao i na olimpijskim igrama u Riu, u sklopu konferencije u organizaciji Hype Foundationa, koji upravo takve tehnološke projekte i promovira. Tom su prilikom promovirani i u časopisu SportTechie.

Zanimljiv je bio i projekt Siniše Brođanca iz Štinjana kod Pule, Moto SOS Locator. Radi se o uređaju za detekciju i dojavu pada lokacije motocikla, koji ne ugrožava privatnost motociklista. Brođanac je i sam motociklist pa se pobrinuo da čitav sustav ne ugrožava slobodu i privatnost koju motociklisti cijene iznad svega. Sustav stoga padove dojavljuje isključivo mreži osobnih prijatelja moticiklista u pitannu, koji onda mogu pokušati kontaktirati ga da provjere je li sve u redu i poduzeti mjere u slučaju da nije. Time se postiže sigurnost motociklista bez ugrožavanja njihove privatnosti i bez nepotrebnih komplikacija oko povremenih beznačajnih padova, kod kojih nitko nije bio ugrožen. Uređaj radi uz web aplikaciju, što omogućava korištenje ove tehnologije na svim modernim pametnim telefonima i računalima, mobilnim ili ne, bez obzira na korišten OS.

Siniša Brođanac s izložbenim prototipom Moto SOS Locatora

Motivacija za pokretanjem takvog projekta bila je "višednevna potraga za prijateljem. To je osobno iskustvo u kojem se pojavila problematika kako naći čovjeka čiju nesreću nitko nije vidio da bi je mogao dojaviti. Kako saznati, kad netko nestane, da li se nešto dogodilo i kada se dogodilo. Ovaj projekt daje takve informacije u realnom vremenu i omogućava da se što prije pruži potrebna pomoć.", rekao je Brođanac, koji je na zatvaranju izložbe također primio zlatnu medalju.

Zagrebačka tvrtka Mikrotron izložila je e-Policu, koja sadrži 6 ugrađenih ekrana, namijenjenih prikazivanju naziva i cijena, no i drugih informacija o izloženoj robi. Na PC ili PoS terminal spaja se USB kablom, s kojega dobija i informacije i struju, i ne zahtijeva dodatno napajanje. Sve elektroničke komponente su open source, temeljene na Arduinu, a i sav firmware i softver su također open source iz Mikrotronove radionice. Napisana je i Python web aplikacija koja daje jednostavno sučelje sa promjenu sadržaja ekrana. Prednost e-Police je što omogućava promjene cijena istovremeno na kasama i na policama u jednom potezu. Nedostatak je što se LCD displejevi koje police koriste troše mnogo električne energije.

Valjda spomenuti i učenika Tehničke škole Požega Marka Brnčića, koji je sa svojim mentorom Marinom Karpelom izložio Timelaps RiG, uređaj za snimanje "timelaps" videozapisa. Na uređaj se postavlja kamera koja slika jednu fotografiju svaku sekundu ili rjeđe, a sam uređaj se postavi da u vremenu snimanja zakrene kameru za određen kut. Kada se slike postave jedna iza druge dobije se ubrzan video, a pomoću uređaja dobije se "panning shot" zakretanjem kamere. Uređaj je prijenosan, automatiziran i programiran na Arduinu.

Timelaps RiG

Na kraju smo porazgovarali i s Reneom Kajpom iz Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo. Od njega smo doznali da su u periodu od 1992. do 2016. godine domaći izumitelji prijavili 7693 zahtjeva za patente, a strani 8834 – sveukupno 16527 prijavljenih zahtjeva za patente u Hrvatskoj. Broj dobivenih patenata, međutim, mnogo je manji: 158 za domaće prijavitelje i 5996 za strance. "Zanemariv je broj domaćih nositelja u odnosu na strance, što znači da su stranci uspješniji od nas. Mi to moramo priznati. Zato treba puno raditi na poticajima da bi se postotak domaćih dobivenih patenata povećao.", rekao je Kajp.

S druge strane, neki od domaćih izumitelja i inovatora, kao što je Mate Rimac, smatraju da nema smisla patentirati, jer dok proces patentiranja završi, patentirana tehnologija je već zastarjela. "Smatram da je Rimac htio reći još jednu stvar, a to je da se najvredniji izumi mogu zaštiti i službenom tajnom i ne prijavljivati patent, jer svaka prijava patenta podrazumijeva javnu objavu i postaje svima vidljiva. S druge strane, izum koji nikad nije objavljen, nego se vodi kao službena tajna, taj će zauvijek ostati tajna sve dok je oni koji je znaju čuvaju kao tajnu. Velike tvrtke svoje najvažnije izume vjerojatno čuvaju kao tajnu.", istaknuo je Kajp.

Što se tiče teritorijalnosti patenata, Kajp nam je objasnio kako uvijek postoji opasnost da se patent izgubi u zemljama u kojima nije prijavljen, jer vrijedi samo za teritorij koji pokriva država u kojem je prijavljen i priznat. Nadalje, patent koji je prijavljen i dodijeljen u Europskom patentnom uredu, on ima mogućnost da vrijedi u svim zemljama članicama, ali samo pod uvjetom da ga se u svakoj validira. To znači EU patent ne vrijedi automatski na cijelom teritoriju EU, nego onaj tko je ostvario EU patent ima 3 mjeseca vremena da validira svoj patent u nacionalnim uredima odabranih zemalja članica, nakon toga patent vrijedi samo u onim zemljama EU u kojima je na vrijeme zatražena validacija, u svim ostalim zemljama patent ne vrijedi, objasnio je Kajp.

U Hrvatskoj patent traje maksimalno 20 godina, uz obavezu godišnjeg plaćanja troškova održavanja. Troškovi održavanja nisu isti svake godine, nego se oni proporcionalno povećavaju, tako da su u početku jako mali, a onda rastu. "Namjera je da se odvrati nositelja patenta od predugog održavanja zaštite patenta ako on na tržištu nema komercijalni uspjeh. Jednom kada nositelj patenta prestane plaćati patent koji je stekao, on je zauvijek prestao vrijediti i dostupan je svakome na slobodno korištenje."