Lidija Karaga iz Solvershipa o tech trendovima za 2025. ^Istaknuto

Lidija Karaga, predsjednica uprave hrvatske IT tvrtke Solvership koja je rebrandirana iz naziva Poslovna inteligencija kako bi bolje nastupala na međunarodnom tržištu, otkriva nam za temu CEO Tech Predictions 2025 svoja predviđanja o tehnologijama i područjima na kojima će djelovati u ovoj godini.

Područje u kojem mi poslujemo je područje podataka, analitike i umjetne inteligencije i jedno je od najdinamičnijih područja danas. S obzirom da volumen podataka raste po stopi koju je vrlo teško i predvidjeti, podaci nisu samo imovina, već temelj za inovacije i rast. Tvrtke koje će uspješno primijeniti umjetnu inteligenciju osigurat će konkurentsku prednost nad drugima.

Slijedom toga, tvrtke će i dalje raditi na razvoju i/ili modernizaciji svojih podatkovnih strategija kako bi što bolje iskoristile podatke za ostvarenje poslovnih ciljeva, za inovacije i razvoj. Svaka organizacija koja želi koristiti podatkovnu imovinu za ostvarenje poslovnih ciljeva mora realno sagledati svoju zrelost u području upravljanja podacima. Nakon toga, razviti plan, kroz koji će osigurati da je praksa vezana uz prikupljanje, pohranjivanje, obradu i korištenje podataka agilna, skalabilna i prilagodljiva. Na taj način, tvrtka će iskoristiti puni potencijal podataka i razviti inovativna rješenja koja unapređuju poslovanje.

S obzirom da se podaci koriste u procesu donošenja operativnih, ali i kritičnih poslovnih odluka, drugi važan trend je fokus na njihovu kvalitetu, pouzdanost i točnost, te uspostavljanje procesa sveobuhvatnog upravljanja njima. Kompanije uspostavljaju vlasništvo nad podacima, definiraju organizacijsku strukturu s jasno postavljenom odgovornošću za podatke i njihovu točnost, postavljaju standarde i pravila kvalitete podataka, te unaprjeđuju procese unosa, pohrane i obrade podataka, kako bi uklonile sve pogreške.

Na ovaj način, stvaraju se ne samo dobri temelji za rješenja temeljena na umjetnoj inteligenciji, već osigurava i usklađenost s propisima i regulatornim standardima, čime se izbjegavaju kazne, kao npr. u domeni privatnosti podataka.

Treći važan trend je potreba za što robusnijim rješenjima, obradom i uvidima u stvarnom vremenu, što dovodi do daljnje integracije i razvoja podatkovnih arhitektura u cloudu ili u hibridnom obliku. Npr. podatkovna jezera („data lakes“) i skladišta podataka („data warehouse“) integriraju se u tzv. „lakehouse“ arhitekture, a uspješno se primjenjuju i novije arhitekture kao što je „data fabric“.

Ovi novi pristupi kombiniraju najbolje značajke starijih arhitektura i nove koncepte, te omogućuju prikupljanje i upravljanje velikim količinama strukturiranih i nestrukturiranih podataka. Osim navedenog, oni mogu podržati tradicionalne analitičke upite, ali i podatkovne potrebe napredne analitike, strojnog učenja i umjetne inteligencije.

I na kraju, istaknuli bi važnost daljnjeg razvija organizacijske kulture temeljene na podacima i analitici te horizontalno integriranje analitike u operativne procese i sve organizacijske dijelove.
Sve navedene komponente zajedno: podatkovna strategija, strukturirano upravljanje podacima, moderna podatkovna arhitektura te demokratizacija i organizacijska kultura, omogućuju da se podaci i umjetna inteligencija koriste za stvaranje konkurentske prednosti, što je u skladu s velikim očekivanjima korporacija o stvaranju promptne poslovne koristi.