AI2FUTURE 2022: Hrvatsku AI zajednicu čini 340 tvrtki i više od 130 startupova ^Istaknuto

6. izdanje konferencije ujedno je i godišnja konferencija CroAI udruge, koja je predstavila AI Landscape 3.0, istraživanje AI scene u Hrvatskoj. Na konferenciji se govorilo i o aktivnostima europskih država na polju umjetne inteligencije, primjeni umjetne inteligencije u zdravstvu te mogućnosti da strojevi razviju određenu razinu svijesti. Ove godine zemlja partner konferencije je Velika Britanija.

Elin Hauge, AI i poslovni strateg, govorila je o razbijanju mitova o umjetnoj inteligenciji. Naglasila je da postoji velik jaz između razvoja naprednih rješenja i svakodnevnog poslovanja – da bi umjetna inteligencija činila pravu vrijednost za poslovanje i društvo, razvijena rješenja moraju naći svoju primjenu u praksi. Umjetna inteligencija treba rješavati stvarne probleme, a inovacije i kreativnost ne ovise o budžetu za istraživanje i razvoj, već proizlaze iz načina razmišljanja. Garik Markarian (Rinicom) tijekom svog izlaganja pokazao je kako upravo drugačiji način promišljanja može rezultirati primjenjivim rješenjima. Krenuvši od rješenja koje je njegova tvrtka osmislila za zrakoplovnu industriju, razvili su rješenje na bazi umjetne inteligencije koje je poboljšalo predviđanje kliničkih rizika i sigurnost kardioloških pacijenata na intenzivnoj njezi te se danas primjenjuje u bolnicama diljem Velike Britanije.

Tijekom panela Hrvatska kao poligon za testiranje umjetne inteligencije u zdravstvu moderatorica Anja Barešić (AI4Health.cro) s Urškom Sršen (Bellabeat), Marinom Maletićem (UMO Neuroscience) i Garikom Markarianom razgovarala je o tome kako da Hrvatska ubrza put od istraživanja i razvoja rješenja do primjene u zdravstvenom sustavu. Hrvatski EDIH projekt AI4Health.cro može ubrzati proces razvoja i primjene rješenja jer europskim AI startupovima i inovatorima omogućava da testiraju svoj proizvod, nauče nove vještine, umreže se s ekosustavom startupova i pronađu investitore za svoje ideje. Neprofitni javno-privatni konzorcij želi ubrzati transformaciju zdravstva u Hrvatskoj i EU, a umjetnu inteligenciju vidi kao katalizator koji će odvesti Europu u zdraviju budućnost.

Martina Silov (CroAI) predstavila je AI Landscape 3.0. Lani je zajednica umjetne inteligencije brojala oko 300 organizacija, od tvrtki i startupova do investicijskih kompanija i kompanija koje su pioniri u prihvaćanju novih tehnoloških rješenja, dok je u proteklih godinu dana taj broj narastao na 339. U proteklih godinu dana neki startupovi su prestali s radom, no nastalo je 20 novih pa je na domaćoj sceni prisutno više od 130 startupova (2021: 115 startupova). 76% ima sjedište u Zagrebu, a u 19% slučajeva osnivačice su žene.

Panel Što možemo naučiti iz vladinih inicijativa širom Europe moderirala je Martina Silov (CroAI), a u diskusiji su joj se pridružili Chris Barton (Povjerenik za trgovinu, Velika Britanija), Amy Lillis (Veleposlanstvo SAD-a u Hrvatskoj), Mislav Malenica (CroAI, Mindsmiths) i Ratko Mutavdžić (Microsoft). Barton i Lillis naglasili su da i Velika Britanija i SAD rade na postavljanju okvira koji će omogućiti neometan razvoj rješenja baziranih na umjetnoj inteligenciji, no i da su prednosti njihovih zemalja postojeća kultura inovacija i snažne startup zajednice. SAD je prošli tjedan objavio Nacrt za AI Bill of Rights koji je identificirao pet načela koja bi trebala biti ključna u dizajnu, korištenju i implementaciji automatiziranih sustava, a namjena im je zaštititi američku javnost u doba umjetne inteligencije.

Ratko Mutavdžić je kao dobar primjer aktivnosti europske države istaknuo Estoniju koja se „kladila“ na glasovne usluge, odnosno u razvoju usluga temeljenih na umjetnoj inteligenciji krenula od polazišta da je budućnost interakcije između državnih institucija i građana u glasovnim uslugama. Rezultat je 80-ak javnih usluga koje omogućava umjetna inteligencija, nudeći građanima jednostavniji i brži pristup. Mislav Malenica naglasio je da je, nakon tri godine djelovanja udruge CroAI, zaključio da je premalo podataka i primjera dobre prakse da bi bilo moguće donijeti dobru regulativu za AI te da je za uspjeh najvažniji faktor snažna startup zajednica koja nudi podršku, mogućnost zapošljavanja talenata, transfer znanja i pristup investitorima.

Henry Shevlin (Sveučilište u Cambridgeu) govorio je o društvenoj umjetnoj inteligenciji, misleći na umjetnu inteligenciju razvijenu i namijenjenu prvenstveno da zadovolji društvene potrebe korisnika, kao što je, na primjer, Replika. Chatbotovi i AI „prijatelji“ postaju sve pametniji i profinjeniji pa ljudi često imaju osjećaj kao da komuniciraju sa svjesnim bićem, što vodi u antropomorfizam te donosi brojne etičke rizike, od dehumanizacije i gubitka društvenih vještina do komodifikacije odnosa i slučajeva zlonamjerne upotrebe.

Tema je nastavljena na panelu Veliki sustavi strojnog učenja već imaju nisku razinu svijesti. Istina ili mit? Moderatorica Matija Nakić (Farseer) razgovarala je s Henryjem Shevlinom, Davorom Bruketom (Bruketa&Žinić&Grey), Andreom Pirša Ilić (A1 Hrvatska) i Matijom Ilijašem (Microblink) o kontroverznoj tvrdnji da bi strojevi već danas mogli imati određenu razinu svijesti, temi potaknutoj nedavnim slučajem Google inženjera koji je ustvrdio da je chatbot razvio nisku razinu svijesti.

Dotakli su se i bojazni da će čak i kreativne poslove u budućnosti zamijeniti strojevi i složili se da podržavaju automatizaciju da bi se ljudi riješili dosadnih, ponavljajućih radnji i fokusirali na zanimljivije projekte. Skeptični prema ideji da strojevi uopće mogu steći svijest jer svijest doživljavaju kao biološki pojam, na kraju panela složili su se da je bolje zadržati otvoren um - još nismo uspjeli u potpunosti razumjeti ljudsku svijet pa ne treba otpisati ni dodatne mogućnosti. Ako umjetna inteligencija ne postane svjesna, velika je vjerojatnost da ćemo je za 50 godina tretirati kao da to jest zbog sposobnosti da usvaja i tumači ogromnu količinu ljudskog znanja.

U sklopu konferencije održan je i CroAI TOP startup pitch, na kojem se predstavilo odabranih TOP 10 startupovaa iz Hrvatske i regije. Najbolji tim birao je međunarodni žiri sastavljen od investitora, predstavnika europskih fondova rizičnog kapitala, VC fondova, koji kombinirano imaju stotine milijuna eura investicijskih ulagačkog kapitala. Pobjednik je Legit software, drugoplasirani Sanitas analitika, a treće mjesto osvojio je DING jobs.