HGK konferencija: Hrvatska IT industrija može i treba puno više ^Istaknuto

Iz te analize smo saznali da je izvoz IT industrije u prošloj godini premašio 9 milijardi kuna te time dosegao udio od 6,4 posto u ukupnom izvozu Hrvatske. IT industrija je zadržala i učvrstila svoj rang na listi najpoželjnijih poslodavaca, a za 35.000 zaposlenih u sektoru prosječna plaća je iznosila 9.000 kuna, što je za gotovo 400 kuna više od prethodne godine.

"No, jedno su brojke, drugo je stvarni život. Hrvatska IT industrija može puno više", rekao je potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš, koji je istaknuo dvije ključne aktivnosti koje mogu industriji pomoći da prodiše i da se razvije do kraja.

"Prvo je da u postojećoj reviziji Strategije pametne specijalizacije IT industrija postane vertikalna industrija. Tada bi se otvorila mogućnost produktivizacije IT industrije, dakle prijelaz s usluga na proizvode jer bi tvrtke mogle do sredstava za istraživanje i razvoj vlastitih proizvoda, a ne komponenti za druge. Imamo još tri mjeseca za tu prvu stavku. Druga stvar je da IT industrija treba sudjelovati u digitalnoj transformaciji društva. Strategija digitalne transformacije neće moći biti realizirana bez jakog IT sektora", rekao je Radoš, napomenuvši da se radi o minimalno nužnoj promjeni institucionalnih uvjeta koja bi omogućila da industrija prijeđe određene razine konkurentnosti na europskoj sceni.

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Mile Horvat na konferenciji je najavio donošenje strateških okvira kojima će se omogućiti daljnji razvoj digitalizacije: Nacionalni plan digitalne transformacije i Nacionalni plan razvoja umjetne inteligencije te Strategiju pametne specijalizacije.

Da ova skupina snažnih i otpornih 5.700 tvrtki zaslužuje biti prioritetna zadaća države i svih relevantnih institucija potvrdile su i tvrtke sudionici konferencije.

„U DNK IT kompanija ugrađena je promjena. Kada pričamo o promjeni, jedan od temelja je sagledavanje trenutne situacije. Zato je kontinuitet analize HGK jako važan svima nama i našim partnerima. Onda i institucije mogu bolje razumjeti što to radimo i kako zajedno možemo ostvariti bolje rezultate. No, trebamo brži tempo promjena", rekao je predsjednik Udruženja za IT HGK Goran Mrvoš.

Također je istaknuo da je istraživanje i razvoj ključan dio industrije, jer bez toga ne možemo konkurirati globalno. "Treba isprobavati, uložiti vrijeme, doživjeti i neuspjehe prije uspjeha. Sve to košta", rekao je Mrvoš. "Društvo može puno učiti od IT-a. Cilj je da nam novac koji dođe iz Europe ovdje i ostane. Želimo stvoriti uvjete da IT tvrtke i IT zaposlenici ovdje žele raditi. Schengen će nam maknuti psihološku barijeru. Znanje o IT-u postoji, prilike su još veće", neke su od zanimljivijih izjava Gorana Mrvoša.

U pogledu raspoloživih sredstava puno se toga posljednjih mjeseci moglo čuti vezano uz sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti kao i iz Višegodišnjeg financijskog okvira. Koja je trenutna situacija s provedbom digitalne tranzicije, u kojoj su fazi spomenuti dokumenti i kada se očekuju prvi natječaji, bile su teme i razgovora s načelnikom Sektora za razvoj digitalne infrastrukture Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Nikolom Modrušanom.

Nakon tih uvodnih izlaganja održana je prva panel rasprava koja je obradila pitanja vezana uz porast broja paušalnih obrta i pitanja intelektualnog vlasništva proizvoda IT industrije. U raspravi su sudjelovali Boris Žitnik iz tvrtke OMNIAconsult, Robert Blažinović, načelnik Sektora za industrijsku politiku Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Plamenko Barišić, potpredsjednik Udruženja za IT HGK i predsjednik uprave tvrtke King ICT, Tomislav Bronzin, potpredsjednik Udruženja za IT HGK i direktor tvrtke Citus te Denis Fusek, član Vijeća Udruženja za IT HGK i direktor tvrtke Lama.

"Dijalog ne može biti samo eskalacijski i mršav. Moramo staviti stvari na stol i da svi skupa intenziviramo komunikaciju", rekao je Plamenko Barišić.

Robert Blažinović je rekao da se bez IT industrije neće moći digitalno transformirati sve hrvatske tvrtke. Naveo je kako prema istraživanju u hrvatskoj IT industriji rastu prihodi, broj zaposlenika i broj tvrtki u sektoru, što je očiti pokazatelj da je taj sektor bio jedan od rijetkih koji nije zabilježio preveliku stagnaciju tijekom pandemije.

Tomislav Bronzin je rekao da nema ništa protiv paušalaca, ali da je uočeno prikriveno zapošljavanje pa bi trebalo spriječiti da tvrtke i paušalci stradaju zbog nelegalnih odnosa.

Denis Fusak se osvrnuo na problem s licenciranjem i intelektualnim vlasništvom koji se javlja kod tvrtki koje rade proizvode po narudžbi za državu. "Sve što radimo ne smije biti na nivou usluge već kao intelektualno vlasništvo", navodi Fusak.

Druga panel rasprava na konferenciji okupila je predstavnike 4 startupa koji u siječnju kreću na najveći tehnološki sajam na svijetu CES 2022 koji se održava u Las Vegasu. Oni su ukratko predstavili svoje proizvode koje će predstaviti na sajmu.

Anto Širić iz Sportreacta, vrhunski hrvatski sportaš koji se bavi kickboksom i tajlandskim boksom, na CES-u će predstaviti istoimeni sustav za mjerenje reakcija kod sportaša. Ideja koja je došla na zahtjev njegovog trenera pretvorila se u profesionalni sustav, odnosno tržišni proizvod koji uz pomoć specijalnih senzora i softvera bilježi reakcije kod sportaša, a može se konfigurirati za razne vrste sportova i služiti za usporedbu performansi različitih sportaša u klubovima.

Ante Medić je predstavio projekt Iron Bull s kojim smo se već prije susreli, a to je doslovce simulacija tenkovskih bitaka s "pravim" tenkovima i granatama. Radi se funkcionalnim modelima tenkova koji ispucavaju male plastične projektile u druge tenkove na kojima se nalaze senzori koji bilježe pogotke. Medić nam je otkrio da će se u Areni Zagreb uskoro otvoriti prva "prototipna igraonica", a namjera im je "franšizirati" projekt i zato idu na CES.

Na CES putuje i naš stari znanac Ivan Jelušić iz tvrtke Orqa kojem će ovo biti drugi posjet CES-u. Od uspješnog projekta FPV naočala koje su poznate širom svijeta razvili su čitav ekosustav za upravljanje dronovima iz perspektive prvog lica koji će predstaviti na sajmu. Koliko je CES bitan za Orqu svjedoči Ivanov podatak da su samo tri mjeseca nakon prošlog nastupa na sajmu došli u priliku sklapanja ugovora za Ministarstvom obrane SAD-a. Ivan vjeruje da bi za 3 godine mogao imati 200 do 300 zaposlenika u Hrvatskoj i Americi, te postati najbolji pružatelj usluga FPV-a u sektoru obrane.

Na CES putuje i Ivanov brat, Stepan Jelušić koji je osnovao startup Codelab. Njegov proizvod koji će demonstrirati na CES-u (ako ga pusti pogranična policija) je kofer-bomba, odnosno društvena igra Clockwork Briefcase koja rađena prema video igri Keep Talking and Nobody Explodes. Za razliku od video igre, ovdje se radi o simuliranoj bombi u pravom koferu u fizičkom obliku koju treba deaktivirati prije eksplozije. Projekt nas je odmah posjetio na Mind Blowing Box koji je razvio Marko Viljevac 2017. godine, koji nam je omogućio da se u redakciji preznojavamo u pokušaju "difjuzanja" bombe. Nije nam poznato je li Stjepan surađivao s Viljevcem na ovom projektu.

Na kraju HGK-ove konferencije netko je u šali rekao da bi ovo možda bilo dobar alat za komunikaciju između državnih institucija i IT tvrtki.