Pandemija je značajno srezala potrošnju fosilnih goriva u SAD-u ^Istaknuto

Prema podacima agencije Energy Information Administration (EIA), potrošnja nafte, prirodnog plina i ugljena u SAD-u pala je tijekom prošle godine za devet posto u odnosu na 2019. Bio je to najveći pad od 1949. godine, kad su u toj instituciji počeli pratiti potrošnju fosilnih goriva.

Nije bilo teško pogoditi što je dovelo do ovakvog razvoja događaja.

Epidemiološke mjere radi suzbijanje koronavirusa uzročnika bolesti COVID-19 odgovorne su za veći dio smanjenja potrošnjne jer su ljudi zbog karantene bili prisiljeni ostajati kod kuće pa su trošili manje goriva, piše Verge. 

U travnju 2020. godine cijene nafte pale su strmoglavo ispod nule zbog naglog smanjenja potražnje. Samo je američki sektor prijevoza potrošio 15 posto manje energije te godine u odnosu na prethodnu.

Ali, svoj doprinos dale su i više temperature tijekom zime, zbog čega je pala potražnja za grijanjem.

Obnovljivi izvori u usponu

Uslijed svega toga emisije stakleničkih plinova zbog sagorijevanja fosilnih goriva pale su blizu najniže razine zabilježene u zadnjih 40 godina.

Također, u usponu je korištenje obnovljivih izvora energije, naročito Sunca i vjetra. Usprkos pandemiji tijekom 2020. su rasli brže nego bilo kad od 1999. godine, da bi na kraju godine činili 90 posto ukupnog rasta energetskog sektora. U agenciji EIA očekuju kako će visoke stope rasta tog segmenta biti nastavljene i tijekom ove godine.

Američki predsjednik Joe Biden je po preuzimanju dužnosti vratio SAD pod okrilje Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, kojim je predviđeno kako zagađivanje koje uzrokuje zagrijavanje Zemlje treba prepoloviti tijekom ovog desetljeća. Dio je to globalnih nastojanja kojima se želi spriječiti podizanje prosječne temperature na Zemlji do razina s kojima bi živa bića imala problema s prilagodbom.