Iako hakerski napadi i druge vrste kompromitiranja računalne sigurnosti možda i jesu neizbježni, posljedice takvih događanja ne moraju biti. Provale u informacijske sustave i sigurnosni incidenti vrlo su često rezultat nedostatka pripremljenosti u području sigurnosti, nemogućnosti ranog otkrivanja napada ili, u konačnici, kašnjenja početne reakcije na incident. 

IT sektor je jedan od najpoželjnijih poslodavaca današnjeg doba u svim dijelovima svijeta, čiji su radnici uglavnom plaćeni barem trećinu iznad prosjeka države u kojoj žive. Po podacima iz Hrvatskog Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća za srpanj 2015. u sektoru računalnog programiranja, savjetovanja i djelatnosti povezanih s njima je iznosila 8927 kuna, što je gotovo polovicu više od hrvatskog prosjeka. 

Danas se trend napada na IT sustave tvrtke ciljano okreće prema jednom djelatniku, preko kojega se tada dolazi do povjerljivih podataka tvrtke. Najčešće je napadnuti djelatnik manje upoznat s tematikom IT sigurnosti, tj. nije IT stručnjak što ga čini idealnom žrtvom. Pri tome napadač iskorištava više mehanizama za postizanje cilja, a uglavnom povezanih sa propustima u operacijskom sustavu ili internet pregledniku. Primjer takvog jednog napada je kriptiranje poslovnih podataka od strane treće osobe koja zahtijeva naknadu da bi podaci bili opet dostupni (tzv. Ransomware), na kojeg je upozorio i MUP RH.