Deset hrvatskih startupa koje vrijedi pratiti u 2021. godini ^Istaknuto

Prvi nezavisni popis domaćih mladih, inovativnih tehnoloških tvrtki koje vrijedi pratiti u idućoj godini nastao je kroz suradnju Fil Rouge Capitala, South Central Venturesa, Hanza Medije i Zicera. Cilj je kroz ovaj izbor ukazati na osnivače startupa i njihove timove od kojih se u narednoj godini očekuje najviše, a koji su se dokazali i dokazuju da donose rezultate, ne samo da pričaju najbolje priče.

Stevica Kuharski, partner u Fil Rouge Capitalu kaže da im je još važnije od pojedinačnog uspjeha graditi sustav u kojem će cijelo društvo moći napredovati.

"Startupi su ove godine postali važna gospodarska tema u Hrvatskoj i počelo se njihove rezultate uspoređivati s kompanijama iz tradicionalnih industrija, a u takvim uvjetima važno je uzeti u obzir njihova postignuća. Jedino tako može se graditi sustav u kojem će moći uspjeti i naša djeca. Osnivači startupa aktivnih u Hrvatskoj i regiji sve su više svjesni potencijala rasta uz pomoć investicija, a budući uspjeh njihovih kompanija i njih samih učvrstit će položaj Hrvatske kao poželjne destinacije za pokretanje startupa", kaže Kuharski.

Poslovni rezultati startupa u Hrvatskoj ove su godine po prvi put usporedivi s onim tradicionalnih gospodarskih subjekata. Samo NovacHR TOP10 startupa imalo je prema službenim financijskim izvješćima u 2019., i to samo u Hrvatskoj, prihod od 555,8 milijuna kuna i zapošljavali su 1435 ljudi. Riječ je o tvrtkama koje samo u Hrvatskoj u prosjeku rastu i po 100 posto godišnje i 30 posto po broju zaposlenika. Tako da je za očekivati da će njihovi rezultati za 2020. na domaćem tržištu biti veći, a oni u 2021. još daleko veći. No, kako su, izuzev Rimac Automobila, to sve tvrtke koje sjedišta imaju u inozemstvu, njihov je ukupan prihod na globalnoj razini daleko veći. Samo Infobip lani je imao 602 milijuna eura prihoda i više od 1600 zaposlenih. Prema procjeni NovacHR-a u ovoj godini u hrvatske startupe je investirano više od 300 milijuna dolara.

Vedran Blagus, investicijski menadžer u South Central Venturesu kaže da su se rast, zapošljavanja i investicije u hrvatske startupe na rekordno visokoj razini.

"Ono što su ove godine, ali nakon godina i godina rada, pokazali Infobip, Nanobit, Microblink i Rimac, vjerujem da su oni samo prvi u nizu. U 2021. očekujem da takve transakcije neće biti iznimka već pravilo. Najveća vrijednost takvih uspjeha je podizanje samopouzdanja mladim ljudima u Hrvatskoj i dokaz kako takve uspješne priče nisu rezervirane samo za neki nama daleki svijet. Trudimo se da nove generacije naših poduzetnika ispred sebe imaju sve više takvih primjera - kako ustrajnošću, znanjem i kvalitetom osvojiti svijet", kaže Blagus.

U Hrvatskoj se procjenjuje da je trenutačno aktivno 500 startupa, od čega njih više od sto u Zagrebačkom inovacijskom centru Ziceru, dok je u finale izbora startupa koje vrijedi pratiti u 2021. ušlo njih čak 32.

Frane Šesnić, direktor Zicera kaže da je velika konkurencija za ulazak među deset hrvatskih startupova koje itekako treba pratiti u 2021. pokazuje koliko smo kao društvo napredovali.

"Startup scena je posljednjih godina pokazala značajan trend organskog rasta. Kroz iskustvo tvrtki koje su prošle kroz Zicerove programe svjedočim sve većoj razini kvalitete timova i njihovih inovativnih proizvoda. Možda neki od plasiranih i nisu više u startup fazi, ali svakako im je red odati priznanje, jer su upravo oni pokazatelj da je sve moguće, ako to želimo i ostvariti", kaže Šesnić.

Prvi na popisu NovacHR TOP10 hrvatskih startupa za pratiti u 2021., po abecednom redu, je AdScanner, koji su osnovali Marin Ćurković i Kristian Uwe Ćurković, a koji je razvio vodeće rješenje za data-drive mjerenje TV gledanosti i praćenje TV reklama, a koje potpuno usklađeno s GDPR-om.

Slijedi, Agrivi, kojeg je pokrenuo Matija Žulj, a koji je razvio jedno od vodećih rješenja za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom u cloudu, i to potpuno neovisno od velikih proizvođača prehrambenih proizvoda. Idući je Amodo, kojeg su osnovali Vladimir Končar i Gorjan Agačević, i koji je jedan od najboljih insurtech startupa na svijetu i prvi odavde koji je dobio licenciju za data brokera.

Ascalia, koju su osnovali Marin Bek i Dejan Strbad, razvila je IoT rješenje za brzu digitalnu transformaciju tehnološki zastarjelih pogona u one koji podržavaju Industriju 4.0. Cognism, kojeg su osnovali Stjepan Buljat i James Isilay, razvio je cloud sustav koji tvrtkama omogućuje da preko interneta poboljšaju prodaju i marketing. Tvrtka se trenutačno procjenjuje na 503 milijuna kuna vrijednosti.

Tu je i prvi hrvatski jednorog Infobip, kojeg su osnovali Silvio Kutić, Roberto Kutić i Izabel Jelenić, razvio je komunikacijsku platformu za omnichannel komunikaciju koju koriste Facebook, Viber i Uber, te je ove godine postao jednorog. Nadalje, na popisu je OptimoRoute, kojeg su osnovali Marin Šarić, Frane Šarić i Goran Kukolj, i koji je razvio softver koji tvrtkama omogućuje bolje planiranje ruta za prijevoz i dostavu što se pokazalo neophodnim u vrijeme pandemije.

Zatim je Oradian, kojeg su osnovali Antonio Šeparović, Onyeka Adibeli, Andrew Mainhart i Julian Oehrlein, razvio je cloud softver za male i srednje banke u zemljama u razvoju. Ima oko pet milijuna krajnjih korisnika i među vodećim je igračima u Africi.

ReversingLabs, kojeg su osnovali Tomislav Peričin i Mario Vuksan, razvio je platformu za kibernetičku sigurnost za korporacije, a tvrtka im je lani unutar branše dobila laskavu titulu Black Unicorn, koja ne odražava sadašnju već potencijalnu buduću tržišnu vrijednost.

Na kraju je tu najizvjesniji idući hrvatski startup jednorog Rimac Automobili, kojeg je osnovao Mate Rimac, i koji bi u 2021. trebao započeti proizvodnju prvog serijskog automobila ikad proizvedenog u Hrvatskoj.

Bernard Ivezić iz Hanza Medije kaže da su pri definiranju uvjeta za ulazak među finaliste, a u finalu su se našla čak 32 startupa iz kojih se zatim izabralo deset koji najviše obećavaju, vodilo računa o realnim uvjetima za razvoj startupa u Hrvatskoj.

"Hrvatsko gospodarstvo ni nakon tri desetljeća još nije izašlo iz tranzicije tako da smo ocijenili da je rad hrvatskih startupa na proizvodnji vlastitih proizvoda, izvozu, izvrsnosti u poslovanju i dobrim radnim uvjetima za zaposlenike, da su to važniji kriteriji za ulazak na ovaj popis od toga jesu li osnovani prije više od tri ili pet godina i gdje su im registrirana sjedišta.

To nikako nije nevažno, ali su realni uvjeti u kojima danas rade hrvatski startupi baš stoga dobar povod za raspravu što sami želimo da budu hrvatski startupi i što ćemo točno učiniti da bi se to postiglo", kaže Ivezić.