UNESCO se pridružuje debati: Upozorava na opasnosti EME-a u HTML-u ^Istaknuto

W3C je tijelo koje određuje standarde za web, a njegov direktor Tim Berners-Lee je sam izumitelj weba. Dosad je W3C bio poznat po čvrstoj poziciji na održavanju weba slobodnim, otvorenim i pristupačnim, odolijevajući svim suprotnim pritiscima. Nedavno je Berners-Lee, međutim, izrazio mogućnost uvođenja Encrypted Media Extentionsa kao dio standardnog koda HTML 5, čime bi se na webu omogućio kriptiran DRM sadržaj bez dodatnih ne-HTML slojeva. Ako se na ovo pristane, browseri bi prestali biti suštinski otvoreni portali i sve bi se više pretvarali u ograničene pristupne točke, piše La Rue.

UNESCO se ovim potezom pridružuje neumornim upozorenjima od strane vrlo utjecajnih građanskih organizacija koje se zalažu za slobodan i otvoren Internet i digitalan sadržaj uopće, kao što su Free Software Foundation, Electronic Frontier Foundation i dr. Krećući s pozicija UNESCO-ovih principa Internetske univerzalnoti, La Rue upozorava Berners-Leea kako bi uvođenje EME-a u HTML 5 standard bilo štetno za ljudska prava, otvorenost weba, kao i za pristupačnost weba osobama s poteškoćama, koja redovito ovisi o zaobilaženju DRM-a.

La Rue prvenstveno upozorava na ugrožavanje prava na traženje i dobivanje informacija. Dosad su se filteri i restrikcije odvijali uglavnom na razini mreže. Standardiziranje EME-a značilo bi njihovo dovođenje na razinu browsera, što bi u velikoj mjeri onesposobilo alate za zaobilaženje tih restrikcija, čak i u slučajevima u kojima su ilegalne same restrikcije, a ne pristup sadržaju.

Iako su određene restrikcije za određene sadržaje možda i opravdane, „prema međunarodnim standardima ljudskih prava“ ovakve restrikcije ne smiju biti zadano postavljene. „Nažalost, mnogi slučajevi ograničavanja pristupa nisu legitimni prema međunarodnim standardima niti zadovoljavaju kriterije legalnosti, potrebe, proporcionalnosti i legitimne svrhe i bilo bi žalosno kad bi standardizirane EME učvrstile ovu nezgodnu situaciju.“, upozorava La Rue.

Upozorava se nadalje na probleme vezane za privatnost, s obzirom na činjenicu da se kroz EME može provlačiti i DRM sadržaj temeljen na vlasničkim standardima koji nisu javni i koji bi se mogli koristiti za neovlašten nadzor korisnika kroz browser. Isto tako korisnik ne bi bio u prilici birati želi li uključiti ili ne određene pluginove koji bi bili dio određene EME implementacije i jednako tako potencijalno nesigurni. Ovaj bi problem bio naglašen činjenicom da u tom slučaju ne bi postojali adekvatni mehanizmi pravne zaštite za istraživače računalne sigurnosti, koji bi u slučaju revizija implementacija EME-a bili podložni tužbama za kršenje zakona o autorskom pravu. Pravo na siguran internet time je kompromitirano, kaže La Rue.

Uvođenjem EME u HTML 5 dodao bi se direktno u browser i tehnički sloj koji bi onemogućavao i korištenje sadržaja u edukacijske svrhe, kao i prilagođavanje sadržaja osobama s poteškoćama (slijepima, gluhima i sl.) – a jedno i drugo spada u legitimnu pa u mnogim državama i legalnu uporabu sadržaja.

„Trenutna ravnoteža prava bila bi nagnuta u korist intelektualnog vlasništva, a na štetu svih ostalih konkurentnih prava.“, naglašava La Rue.

UNESCO-ovi prigovori na uvođenje EME-a u HTML 5 vrlo su slični prigovorima Free Software Foundationa i drugih građanskih organizacija. Vjerujemo da je potvrda tih prigovora od strane jedne od najuglednijih institucija Ujedinjenih Naroda izuzetno važan trenutak u debati, koji bi mogao značajno utjecati na konačnu odluku Berners-Leea i ostalih nadležnih u W3C-u.

Izvor: UNESCO