Peta konferencija Hospital Days zaključena je raspravom o nacionalnom konsenzusu o zdravstvu Istaknuto
Dvodnevni program pete konferencije Hospital Days završio je dinamičnom raspravom na temu nacionalnog konsenzusa o zdravstvu. Sudionici su se složili oko stava da sustav treba niz nepopularnih mjera da bi postao transparentan, kvalitetan i financijski održiv te na najbolji način služio pacijentima. Raspravom koju je vodila Ivana Paradžiković završio je program konferencije na kojoj je sudjelovalo više od 700 zdravstvenih, IT i farmaceutskih stručnjaka iz Hrvatske i regije.
Rekordna 92 predavača i čak 18 tema i 10 okruglih stolova svrstali su ovu konferenciju među vodeća regionalna mjesta razgovora o aktualnim zdravstvenim izazovima te ulozi tehnologije u unaprjeđenju zdravstva.
Prvi tematski blok bavio se smjernicama u liječenju i dijagnostici. Svi panelisti okruglog stola "Dijagnostičke smjernice u praksi" složili su se da u hrvatskoj što prije treba uvesti dijagnostičko-terapeutske smjernice, za koje smatraju da donose brojne uštede, a liječnicima u slučaju nepovoljnog ishoda donose pravnu zaštitu i pridonose edukaciji mladih liječnika. Dr. Iain Hennessey u svom je predavanju predstavio koncept bolnice budućnosti koji je već zaživio u Alder's Hey Children Health Parku u Velikoj Britaniji, koji korištenjem tehnologija u velikoj mjeri svojim malim pacijentima olakšava boravak u zdravstvenoj ustanovi.
Fokus teme "Zdravstveni sustav budućnosti" i dalje je bio na uštedama u zdravstvu. Tijekom panela Ana Stavljenić Rukavina istaknula je da su prioriteti sustava budućnosti uvođenje dobrog informatičkog sustava za povezivanje svih institucija, uvođenje kliničkih smjernica te dovršenje svih predradnji koje će omogućiti uspostavu sustava mjerenja kvalitete te plaćanja prema ishodima liječenja. S njom su se složili i Sani Pogorilić (Inovativna farmaceutska inicijativa), Anita Galić (Hrvatsko farmaceutsko društvo) i Jerko Jakšić (PharmaS).
U trećem tematskom bloku, "Privatno zdravstvo" razgovaralo se o razlikama u privatnom i javnom zdravstvu. Javne ustanove u Hrvatskoj nemaju kapacitete za pružanje svih usluga, što dokazuju stalno rastuće liste čekanja pa se kao rješenje predlaže povećanje udjela privatnog zdravstva. Na okruglom stolu "Jesu li pacijenti žrtve stigmatizacije privatnog zdravstva?" Jasna Karačić (Hrvatska udruga za promicanje prava pacijenata), Zoran Knežević (HUP – Udruga privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb), Nikica Gabrić (Klinika Svjetlost) i Krešimir Luetić (Hrvatska liječnička komora) razgovarali su je li moguće spriječiti sukob interesa miješanjem javnog i privatnog te treba li javni novac koristiti isključivo za javno zdravstvo ako je privatna usluga jednake kvalitete povoljnija.
Ivana Paradžiković je u debati na temu "Nacionalni konsenzus – Najbolja investicija u zdravlje" provjerila ima li temelja za nacionalni konsenzus po pitanju reformi zdravstvenog sustava sa svojim sugovornicima: ministrom zdravlja Darijom Nakićem (HDZ), zamjenikom ministra zdravlja Ivanom Bekavcem (Most), Sinišom Vargom (bivši ministar zdravlja, SDP), Dinkom Škegrom (KB Merkur), Robertom Trotićem (KBC Sestre Milosrdnice) i Stjepanom Oreškovićem (Medicinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu). Tijekom rasprave sudionici su prokomentirali tri televizijska priloga koji su istaknuli najveće probleme, ali i prednosti hrvatskog zdravstva. Duge liste čekanja, eKarton i pilot projekti, nesrazmjer rashoda i prihoda zbog kojih bolnice neprekidno generiraju gubitke, rast troškova zdravstva... Sve su to teme kojih su se dotakli sugovornici tijekom gotovo dvosatne rasprave. Da je budućnost hrvatskog zdravstva ipak perspektivna, pokazalo je slaganje sugovornika u osnovnom – sustavu su potrebne temeljite reforme i promjene koje će hrvatsko zdravstvo transformirati u moderno, kvalitetno i učinkovito, a bitno je pritom prepoznati vlastite kvalitete i pretvoriti ih u "zaštitni znak" uspješnog sustava. Tome u prilog govore i dva svijetla primjera – projekt ugradnje umjetnih pužnica i Centar za transplantaciju KB Merkur te činjenica da je Hrvatska po broju transplantacija među vodećim zemljama u svijetu. Čulo se i da je pretpostavka temeljitih promjena administrativna reforma te da treba slijediti primjere uspješno provedenih reformi u Danskoj, Poljskoj i Finskoj.
Panelisti i organizatori
Video presjek prvog i drugog dana konferencije možete pronaći ovdje.