Odlazak Google Glassa samo je novi početak proširene stvarnosti - tržišta vrijednog 660 milijuna USD

Samo par dana nakon objave o napuštanju Glassa, Google je donio još jednu stratešku odluku – Projekt Tango, koji je do sada bio samo konceptualna igračka u rukama Googleove grupe za napredne tehnologije i projekte (ATAP) – postaje odvojeni, samostalni segment unutar Googleove organizacije. Tango razvija uređaje – mobitele i tablete – koji mogu vidjeti svijet u 3D-u, koristeći posebnu mrežu kamera.

Tango je samo jedan od projekata u razvoju koji obećavaju svjetlu budućnost proširenoj stvarnosti. Razvija se sve više industrijskih AR aplikacija za tablete, koje su u stanju prikazati radne procese, korak po korak, iscrtane preko snimke stroja ili dijelova u realnom vremenu. U razvoju su i aplikacije za projektore, kako bi radnicima mogle biti slobodne ruke prilikom rada, a tvrtke poput Epsona razvijaju vlastitu verziju AR naočala za radnike.

Da Google nije jedina tvrtka voljna ulagati u AR pokazao je i Microsoft, najavama spektakularnog HoloLensa – hologramskog računala s naočalama – čiji je ultimativni cilj maknuti rad na računalu s monitora i prebaciti ga u virtualni 3D. Izgrađen na osnovama Kinect tehnologije, HoloLens manipulira podacima putem gesta i govora, i prikazuje ih kao dodatne "hologramske" slojeve preko stvarnog svijeta.

Krajem prošle godine, startup Magic Leap prikupio je čak 542 milijuna dolara od brojnih investitora, od Googlea i Qualcomma do velikih privatnih imena, kako bi razvijao tehnologiju i sadržaje za proširenu stvarnost.

Developeri zainteresirani za razvoj AR aplikacija postoje već godinama, no njihov je posao do sada bio ograničen slabim hardverom pametnih telefona. Ideja nije strana niti hrvatskim developerima, koji su se već nekoliko puta posvetili izradi takvih aplikacija.

Tvrtka Binarna rješenja surađivala je s nizozemskim Layarom u razvoju lokalizacije za njihovu AR aplikaciju još prije nekoliko godina. Tvrtka Drap je za Kraš razvila rudimentarnu AR igru za djecu, koja je koristila web kameru za prepoznavanje sličica koje bi dijete pokazivalo računalu. Zagrebački Clover Studio privukao je pozornost zagrebačkog Seedcampa prije pet godina s igrom za iPhone, AirRaid, koja je između ostalog imala i AR segment pucanja po virtualnim avionima u stvarnom svijetu.

Ove godine, posjetitelji Noći muzeja u Hrvatskoj mogli su iskusiti "umreženu proširenu stvarnost" kroz mobilnu aplikaciju Ericsson Nikole Tesle, a koja je posjetiteljima prikazivala vritualnu bistu velikog izumitelja.

Proširena stvarnost tehnologija je koja je još uvijek u svojim povojima, ali koja privlači pažnju svih velikih igrača na tržištu. Premda komercijalni potencijal tek treba početi iskorištavati, radi se o tehnologiji primjenjivoj u industriji, marketingu, samopomoći, dizajnu, igrama i brojnim geolokacijskim uslugama. Radi se o trendu koji polagano hvata novi zamah, dok računalna snaga novih uređaja na tržištu sve lakše procesira potrebne podatke.

Prema projekcijama konzultanata iz MarketsandMarketsa, globalno tržište virtualne i proširene stvarnosti vrijedit će više od milijardu dolara do 2018. godine, od čega će samo tržište proširene stvarnosti vrijediti 660 milijuna USD.

Budućnost vjerojatno leži u 3D proširenoj stvarnosti, poput one koju obećavaju Microsoft ili Magic Leap, ali u sadašnjosti već postoji sve što je potrebno za razvoj uspješnih i korisnih AR aplikacija, što su čak i brojni hrvatski developeri već prepoznali.