27 najpopularnijih AI alata ^Istaknuto

Krajem 2022. godine tvrtka OpenAI je - svjesno ili nesvjesno - kronološki ponovno podijelila tehnološki svijet na dva razdoblja, doba prije i doba nakon ChatGPT-a. Naravno, niti je ChatGPT bio jedini takav proizvod na tržištu, niti su veliki jezični modeli bili novost u IT svijetu. No ChatGPT je bio taj koji je popularizirao tzv. generativnu umjetnu inteligenciju i taj koji je obznanio javnosti: „AI je tu. Budućnost se događa pred vašim očima“.

Kratko rečeno, ChatGPT je postao sinonim za umjetnu inteligenciju i alate koji su njome potpomognuti. Isto kao što je to Jacuzzi za hot tubove ili kaladont za paste za zube. I jednom kad su ljudi prihvatili taj novi pomak u javnosti dostupnoj tehnologiji, hype je bio ogroman. Moglo bi se reći da on i dalje traje.

Štoviše, čini se da hype koji je generativni AI stvorio u tehnološkom svijetu samo raste. Ako ništa drugo, to se može vidjeti i u cijeni dionica tvrtke NVIDIA koja je skočila. Naime, oni su glavni svjetski proizvođač čipova koji pogone ovu (r)evoluciju generativne umjetne inteligencije. Ako imate ikakve veze s AI-jem, šanse su izrazito velike da koristite njihove proizvode. A danas u tehnološkom svijetu svi ili imaju ili žele imati veze s AI-jem.

Svaka tvrtka je unazad zadnjih godinu i pol brže-bolje razvila ili krenula s razvojem AI alata ili značajki potpomognutih umjetnom inteligencijom u svom proizvodu. To je poprimilo tolike razmjere da se više ne može limitirati ni isključivo na tehnološke tvrtke. Praktički svaki sektor ljudskog djelovanja implementira AI alate – od automatizirane razmjene vrijednosnih papira na burzi do chatbotova koji kupcima raznih proizvoda pomažu pri odabiru i kupnji.

Iz dana u dan svjedočimo izlasku novih alata i postaje sve teže i teže pratiti zašto bi jedan trebao biti bolji od drugog. VIDILAB se stoga odlučio istražiti prednosti i mane raznih AI alata i donijeti vam preporuke u jedanaest kategorija, kao i atraktivne alternative, koje vam predlažu domaći stručnjaci na svojim područjima u kojima ih koriste kao profesionalci. Ukupno 27 AI alata koje već danas trebate početi njuškati i obilato ih koristiti.

 

 

Puno se pitanja veže uz budućnost AI-ja i što njegov razvoj te popularizacija znače za čovječanstvo. Iako je magnituda promjena koje će umjetna inteligencija uvesti u ljudsko djelovanje još uvijek pod velikim upitnikom, bez sumnje se radi o disruptivnoj tehnologiji koja će promijeniti niz poslova, zanimanja, hobija i aktivnosti kojima se ljudi bave. Nećemo još nužno govoriti o promjeni koju je parni stroj donio tijekom prve industrijske revolucije, ali potencijal za primjenu u svakoj grani industrije postoji.

Stoga nije ni čudo da je unazad nešto više od godinu dana napisano mnogo članaka o strahu da će AI zamijeniti ljude na određenim poslovima. Od brokera na burzi i raznih asistenata do junior developera koji su svojevrsni radnici na traci u svijetu programiranja – svi se pitaju kakve će promjene na tržištu rada AI donijeti. Najglasniji su oko toga ipak kreativci – pisci, scenaristi, audio i video producenti, grafički dizajneri, ilustratori i animatori.

S obzirom da se ti alati generativne umjetne inteligencije većinom koriste za generiranje sadržaja – teksta, slika, videa, glazbe – takva reakcija ni ne čudi. Pogotovo zato što se na kraju dana i takvi poslovi svedu na rutine. „Nažalost, svi naši poslovi su ponekad rutine, a rutine su zamjenjive“, rekao nam je austrijski animator Reinhold Bidner kad smo s njim pričali na zagrebačkom festivalu Animafesta u lipnju 2023. godine. Prije gotovo godinu dana!

To je bilo taman u jeku povijesnih prosvjeda američkih scenarista i glumaca, koji su, između ostalog, prosvjedovali i protiv upotrebe umjetne inteligencije u Hollywoodu kako bi osigurali svoju budućnost u toj industriji. No nisu svi kreativci i svi profesionalci ujedinjeni kao Američki sindikat scenarista.

Stoga nije ni čudo da smo već imali prilike vidjeti neke primjere gdje su tvrtke podijelile otkaze zaposlenicima i zamijenile ih AI chatbotovima i slično. Indijska e-commerce tvrtka Dukaan je prošlo ljeto zamijenila 90 posto zaposlenika u odjelu korisničke podrške s chatbotom kojeg su razvili in-house.

CEO tvrtke pohvalio se tom činjenicom na Twitteru, braneći svoju odluku – da je bila teška, ali neophodna jer su smanjili troškove korisničke podrške za 85 posto i smanjili vrijeme koliko su korisnici čekali.

U našem pregledu najpopularnijih AI alata koje bi trebali imati i početi ih istraživati, donosimo vam esencijalne programe koji će ubrzati niz radnih procesa za koje su profesionalcima trebali sati. U slučaju nekih kreativnih poslova, AI će potencijalno omogućiti istraživanje ideja koje prije nisu bile moguće zbog ograničenja u budžetu ili dostupnom vremenu produkcije.

 

Je li strah američkih scenarista opravdan?

Slična sudbina zatekla je zaposlenike telefonske linije američke udruge za ljude s poremećajima u prehrani – na kratko. Udruga je ljude na liniji - za koju navode da godišnje pomogne tisućama ljudi koji se bore s poremećajima u prehrani - zamijenila chatbotom po imenu Tessa. Ono što se dogodilo ih je iznenadilo i natjeralo da vrlo brzo „umirove“ Tessu. Ona je, naime, ljudima koji se muče s anoreksijom i bulimijom počela davati savjete kako krenuti s dijetom i na što moraju paziti, za što su sami predstavnici udruge priznali da nije dobar savjet za nekog tko se muči s takvim mentalnim poremećajima.

Unatoč takvim greškama koje se javljaju kod chatbotova (pa i onih najpopularnijih kao što su ChatGPT, Gemini i slično), prema istraživanju platforme za izradu životopisa ResumeBuilder, 37 posto poslodavaca izjavilo je da je AI zamijenio radnike u 2023. godini.

Ipak, ne slažu se svi s tim fatalističkim pogledom da će AI ostaviti milijune ljudi diljem svijeta bez posla. Ta druga strana medalje puno pozitivnije gleda na sinergiju čovjeka i stroja – na utjecaj generativne umjetne inteligencije na egzekuciju naših poslova. U sklopu tog pozitivnijeg pogleda, dvije su glavne posljedice razvoja alata potpomognutih umjetnom inteligencijom:

AI alati će ubrzati svakodnevne procese zaposlenika, povećavajući njihovu učinkovitost ili im ostavljajući više vremena za isprobavanje novih i usavršavanje postojećih zadataka koje obavljaju u danim profesijama

Zbog AI alata će neki poslovi uistinu postati redundantni, ali će oni istovremeno stvoriti jednak ili veći broj novih poslova kojima će se trenutni radnici prilagoditi ili će ih zamijeniti novi, oni koji su prihvatili promjene koje će AI uvesti na tržište rada.

 

 

Ovakve sentimente, između ostalih, dijeli i većina stručnjaka s kojima smo mi razgovarali u sklopu ove teme. U prvu točku ovog pogleda vjeruju zbog osobnog iskustva – radi se o profesionalcima za digitalni marketing i PR, audio i video produkciju, programiranje i razmjenu vrijednosnih papira na burzi koji svakodnevno koriste upravo te alate za koje neki tvrde da će ih zamijeniti. Oni su te AI alate implementirali u svoje radne procese, i kako tvrde, rezultati su veoma pozitivni.

Za drugu točku se možemo zagledati u prošlost i pronaći primjere slične njoj. Primjerice, prije izuma automobila, konji su bili glavno sredstvo prijevoza i transporta dobara. Tako se procjenjuje da je u SAD-u početkom 20. st. postojalo otprilike 25 milijuna konja na 90 milijuna stanovnika. Briga o tim konjima bila je ogroman posao. Između 50 i 60 godina kasnije, pretpostavlja se da se ta brojka smanjila na svega tri milijuna konja na 180 milijuna stanovnika.

Osim što se potreba za ljudima koji se brinu o tim konjima smanjila za više od osam puta, konja također možemo smatrati kao svojevrsnog „radnika“ koji je izgubio svoju glavnu svrhu u tadašnjem društvu – transport ljudi i dobara. No u isto vrijeme, automobilska industrija je u tom periodu generirala više poslova za američko stanovništvo nego što je briga o konjima ikad stvorila – 1950. godine je u auto industriji radilo čak 11 posto američke radne snage.

Indijska e-commerce tvrtka Dukaan je prošlo ljeto zamijenila 90 posto zaposlenika u odjelu korisničke podrške s chatobotom kojeg su razvili in-house. CEO tvrtke pohvalio se tom činjenicom na Twiteru, braneći odluku - da je bila teška, ali neophodna.

Glavni sentiment o AI alatima na raznim područjima ljudske djelatnosti jest da će oni ubrzati radne procese i osloboditi prostor profesionalcima raznih struka da se više bave kreativnim dijelovima svog posla, dok će one monotone i rutinske obavljati umjetna inteligencija.

Radnici nisu jedini koji će se morati prilagođavati novim tehnologijama, već isto vrijedi i za zakone o autorskim pravima i intelektualnom vlasništvu koji će se morati aktualizirati za ovo novo doba nakon ChatGPT-a i vala svih drugih AI alata.

 

AI alati su na kraju dana samo to – alati

Još bolji primjer mogli bi biti poštari. Sve većim korištenjem interneta, čovjek bi pomislio da će potreba za poštarima nestati jer nitko više ne piše pisma, već šalje mailove. No s razvojem interneta razvile su se i popularizirale web trgovine te praktički postale glavni način kupnje značajnoj količini ljudi diljem svijeta.

Proizvode koje ljudi kupuju moraju dostaviti upravo poštari i slične kurirske službe. Tako da je izum interneta zapravo povećao potrebu za poštarima i kuririma, iako više nitko ne šalje pisma i/ili razglednice. To možemo primijetiti i u nedavnim izjavama Hrvatske pošte da im konstantno nedostaje zaposlenika. S vremenskim odmakom, možemo stoga zaključiti da Internet i elektronička pošta nisu učinile posao poštara nepotrebnim, već su se poštarske službe i njihovi zaposlenici jednostavno trebali prilagoditi novim tehnologijama zbog kojih danas imaju više posla nego ikad.

Isto možemo reći i za umjetnu inteligenciju i AI alate koje već danas mnogi koriste u svjetovima audio i video produkcije, pisanja, digitalnog marketinga, programiranja i tako dalje. Zaposlenici u tim, ali i mnogim drugim, industrijama će se jednostavno morati prilagoditi novim tehnologijama, što će im zauzvrat ostaviti više vremena i prostora da se fokusiraju na one zadatke koje ti alati ne mogu obavljati. S tim su se praktički jednoglasno složili svi naši sugovornici koji su napomenuli da se i dalje radi o alatima koji su tu da pomažu ljudima, a ne da ih zamijene.

Radnici nisu jedini koji će se morati prilagođavati novim tehnologijama, već isto vrijedi i za zakone o autorskim pravima i intelektualnom vlasništvu koji će se morati aktualizirati za ovo novo doba nakon ChatGPT-a. Puno je pitanja i zbunjenosti u kreativnim industrijama oko toga što razvoj AI alata znači za pisce, dizajnere, slikare, fotografe, glazbenike, redatelje, scenariste i sve ostale umjetnike koji čine ovaj svijet zanimljivijim mjestom.

Svi ti AI alati trenirani su na određenom setu podataka i brigu oko njihovih autorskih prava vidjeli smo i po internetu, ali i na festivalima kao što je ranije spomenuti Animafest.

Kako bismo se pobliže upoznali s pravima i pravilima ove nove paradigme koja zadaje glavobolje pravnicima diljem svijeta, razgovarali smo s odvjetnikom Markom Porobijom, glavnim izvršnim direktorom odvjetničke tvrtke Porobija & Špoljarić. Zanimljiva i pomalo iznenađujuća saznanja iz našeg razgovora vam donosimo u nastavku.

 

„Nikome još uvijek nije 100% jasno kako bi to trebalo funkcionirati“

Ako se u sklopu treninga određenog modela unosi značajna količina informacija u obliku teksta, slika, videa, i tako dalje, AI kao takav ne pamti taj input od riječi do riječi. „On pamti statističke vjerojatnosti i što je taj trening njega naučio“, objasnio nam je Marko za početak.

Taj način na koji model pamti informacije s treninga usporedio je s ljudima koji su također pročitali niz knjiga, vidjeli puno fotografija i videa, ali ih ipak nemamo preslikane u glavi. No, baš kao i određeni AI alat, kad nas netko upita da im nešto produciramo – bez obzira o kakvom se sadržaju radi – mi ćemo na temelju svih tih informacija i iskustava pokušati složiti ono što nas se pita ili što smatramo zanimljivim odgovorom na taj upit (uz, naravno, razliku da AI još nema tu „samo-kreativnu notu“ koju ljudi posjeduju).

Marko nam je kasnije još to dodatno vizualizirao kad smo se dotakli Sore – alata za generiranje videa tvrtke OpenAI, koja je nedavno predstavila kratke video materijale koji prikazuju svu moć njihova novog alata. „AI nikad nije vidio čovjeka kako trči, niti je vidio Sunce kako zalazi. On je samo dobio nekakvu informaciju i na temelju statističke vjerojatnosti predvidio njihove kretnje“, pojasnio je Porobija, dodajući da se na tim teaserima vidjelo da Sora radi greške u tome jer „to nije radio netko tko razumije ljudski hod, [već] sustav kojem je statistička vjerojatnost rekla da ljudi najvjerojatnije ovako hodaju“.

Dakle, taj određeni model „će napraviti nešto na temelju toga kako se ‘prisjeća’ iz svojeg treninga da bi to trebalo biti“, rekao je Marko i dodao da to nije copy/paste ičega. Pogotovo zato što AI ne izvršava te zadatke samostalno, već ih odrađuje onako kako korisnik to zahtijeva.

Prvi zaključak koji su pravnici donijeli na temelju ovih informacija, a navodi se u svim odredbama i uvjetima za korištenje popularnih AI alata, pa tako i u onima za ChatGPT, jest sljedeći: „proizvod koji dobijete korištenjem AI-ja nije zaštićen autorskim djelom“.

Na to nam je Porobija dao odličan primjer iz SAD-a, gdje se njihov Ured za autorska prava susreo s autorom koji je došao zaštititi strip koji je izradio uz pomoć AI-ja. Naime, grafičke elemente stripa je izradio uz pomoć generativne umjetne inteligencije, a zatim je na njih dodao svoj tekst i napravio određene korekcije na slikama. Na što su mu iz Ureda rekli da može zaštititi samo one elemente koje je on radio – tekst – dok AI generirane grafike nije mogao zaštititi. Porobija smatra da je to praksa koja će u svijetu autorskih prava postati uobičajena.

Drugi zaključak je taj da korisnik ima prava komercijalno iskoristiti generirani sadržaj – može ga prodavati, staviti kao dio svoje web stranice… ali pod jednim uvjetom! Prema Porobiji, taj uvjet zahtijeva da korisnici prihvate činjenicu da postoji mogućnost da će netko drugi dobiti iste rezultate u tom alatu i da ga ta druga osoba također može koristiti, bez da ga prva strana smije tužiti.

Još jedna stvar za koju se ne smije tužiti je prisvajanje stilova pri generiranju sadržaja, napominje Porobija. „Stil nije zaštitiv kao autorsko djelo. [Ono] mora biti nešto konkretno… Tako da opasnosti za korisnike nema“. Na ove informacije smo se nadovezali pitanjem postoji li razlika u tome ako korisnik specifično zatraži generiranje sadržaja, primjerice, u stilu Quentina Tarantina ili ako samo otprilike opiše kakav bi to stil bio bez imenovanja bilo kojeg umjetnika.

Razlike nema jer, kako kaže odvjetnik Porobija, „Quentin Tarantino nije zaštitio svoj stil. Ono što je zaštićeno su njegovi proizvodi“. Isto kao što bi bilo suludo reći da nitko ne smije raditi ništa što izgleda slično opusu Quentina Tarantina. Marko nam je objasnio da je to kao i u slučaju bendova. „Ti možeš biti rip-off nekog drugog benda, ali ako ne sviraš istu glazbu, iste skladbe, ti ne radiš ništa krivo… Ti si samo rip-off… Samo pokazuješ manjak kreativnosti. Ali ne može te nitko tužiti zbog toga“.

Pri tužbama i dokazivanju da je netko uistinu pokrao nečije intelektualno vlasništvo, Marko smatra da će biti više dokazivanja da neki generirani sadržaj uistinu krši nečije intelektualno vlasništvo, nego strahovanja da će za neki sadržaj jednostavno netko doći i reći „ti si mene pokrao“ i da će to biti kraj priče. Tu se zatim ponovno vratio na činjenicu da u nekom modelu ne postoje kopija Mona Lise ili izvedba Stairway to Heaven, već svojevrsno razumijevanje kako zvuči Stairway to Heaven – „nema konkretnu glazbu i nema konkretne tonove“.

Stoga će se na njega trebati početi primjenjivati sva ona pravila koja mjere što se u glazbi smatra „dopuštenim kopiranjem“. Drugim riječima, gledat će se poklapanja dviju pjesama: „ako posložiš dvije trake jednu na drugu, koliko se one stvarno poklapaju“.

 

Edukacija je ključ

Unatoč brojnim znanstveno-fantastičnim filmovima koji se bave sukobom ljudi i strojeva nakon što ovi potonji steku svijest, od kojih je posljednji The Creator redatelja Garetha Edwardsa, čini se da te borbe nećemo gledati tako skoro u stvarnom svijetu. Ono što hoćemo gledati jest implementacija AI alata u svakodnevne radne procese, ubrzavanje i olakšavanje nekih dijelova poslova što će nam osloboditi prostor za kompliciranije dijelove posla s kojima se tehnologija jednostavno još ne može uhvatiti u koštac.

Prije ili kasnije, to će se dogoditi u praktički svakoj grani ljudskog djelovanja. Stoga je bitno nastaviti s obrazovanjem i razvojem vlastitih vještina kako bismo ostali kompetentni i u toku s tehnologijom koja se dobrano koristi sad već u mnogim industrijama. VIDI vam iz tog razloga donosi popis najpopularnijih AI alata u jedanaest kategorija kako biste ih mogli početi koristiti u svom poslovnom i privatnom životu čim zaklopite ovaj broj časopisa.

---

 Pregled alata po kategorijama:

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

---

 

Zaključak

Svjesni smo da smo s ovakvim pregledom AI alata tek zagrebli površinu onog što je sve dostupno na tržištu. Ni alate koje smo spomenuli nismo mogli detaljnije analizirati jer takvi opisi i testovi nadilaze gabarite ovog teksta, čija je svrha ukazati na nekoliko osnovnih alata koje će moći primijeniti široka publika – od apsolutnih početnika kojima će oni služiti gotovo pa isključivo za razonodu, do profesionalaca koji će ove platforme moći dodati u svoju kutiju s alatom i koristiti ih kako bi ubrzali radne procese i otvorili prostor za dodatno istraživanje, nove mogućnosti i još više kreativnosti u radu.

Svjesni smo i da smo „izmišljali toplu vodu“ s nekim alatima koji su sad već poznati svima, kao što su ChatGPT. No skretanjem pozornosti na te alate, htjeli smo ukazati na neke njihove mogućnosti koje možda nisu toliko poznate i kako uz malo prakse bilo tko može dobiti jako puno za jako malo (za ChatGPT se odnedavno ne morate više ni prijavljivati).

Nadamo se da je tu bilo i alata s kojima dosad niste bili upoznati jer smo za neke i mi saznali tek u pripremi ovog teksta. Od alata za digitalni marketing kao što su Sprout Social ili zadnje spomenuta platforma za automatizirano trgovanje dionicama i dobrima Tickeron, do alata za generiranje glazbe Boomy i generatora videa Synthesia, naučili smo o platformama koje imaju toliko potencijalnih primjena i toliko mogućnosti za unaprjeđenje našeg života – kako profesionalnog, tako i privatnog – da nam je teško zamisliti kako bi one mogle zamijeniti ljude.

Ali zato možemo zamisliti kako bismo ih mogli integrirati u naš svakodnevni rad kako bismo smanjili obujam posla, otvorili prostor za razvoj novih ideja ili se jednostavno zabavljali stvarajući zabavnu glazbu sa stihovima po našoj želji bez imalo glazbene ekspertize. Stoga vam ne preostaje ništa drugo nego isprobati naše esencijalne AI alate i pronaći one koji će olakšati i unaprijediti vaš život.