Nenad Bakić: Tajming i tim su bitniji od same inovacije Istaknuto
Ako je itko pokazao kako se radi pravi tech start-up na ovim prostorima kada se to čak nije tako niti zvalo, onda je to bio Nenad Bakić. U biti ne znajući puno o Internetu i novim tehnologijama, sam je uložio svoje vrijeme i novac baš nakon velikog kraha dot.com-a početkom 2000-tih kada više nitko nije vjerovao da se novac uložen u Internet projekte može vratiti, te stvorio jedan od najvećih portala za zapošljavanje na prostorima jugoistočne Europe, Moj-posao.net.
Danas investitor ali i poznati bloger kojeg za ekonomski savjet pitaju mnogi urednici hrvatskih i regionalnih medija, na ovogodišnjem IT Biz Crunch Forumu koji se održao u okviru ICT Gold Award konferencije u organizaciji medijske kuće Vidi, podijelio je sa 150 okupljenih top tehnoloških managera, svoja razmišljanja o ulozi inovacija u poslovanju i na koji način pristupati upravljanju inovacijama.
Tajming startupa bitniji od same ideje
Nenad Bakić ističe da često romantiziramo ulogu inovatora, jer si ne želimo priznati da su tajming startupa ili inovacije unutar organizacije puno važnije nego tzv. „Big Idea“. „Kada reinterpretiramo povijest, često kažemo da je netko uspio zbog „Big Idea“, ali se u isto vrijeme ne vidi i hrpa onih s odličnim idejama koji nisu uspjeli“, ističe Bakić, dodajući kako je ono što također znamo o uspjesima malih tvrtki ili inovacijskih projekata unutar velikih kompanija, to što su i tamo bitniji timovi nego ideje.
Upravljajte inovacijama kroz ljude
Bakić kaže da se inovacijama često ne može upravljati, no navodi da se u zadnje vrijeme jednom bitnom stvari ipak može upravljati, a to su ljudi koji rade na inovacijama.
„U zadnje dvije godine Nobelovu nagradu su dobili bihevioralni ekonomisti“, govori Bakić, navodeći primjer poznatog časopisa koji se bavi psihologijom u kojem je izašao jedan bitan eksperiment: „Ljudima su prezentirali njihove vlastite ideje u sklopu istraživanja o tzv. lijenosti prihvaćanja ideja. Jedan dio je svoje ideje prepoznao i ismijao ispitivača, ali dio ih nije prepoznao, dok je njih čak 52% odbacilo te svoje ideje, pri čemu su argumentirali na najgluplje moguće razloge“, navodi Bakić i dodaje da bi na razini ljudi kognitivna psihologija mogla pomoći da lakše upravljamo svim onim problemima koje znamo.
Tko je klijentov klijent?
Bakić misli, da su, iako glorificiramo velike ideje i poduzetničke priče, za nas koji smo mala tržišta, važnije marketinške inovacije, procesne inovacije i menadžerske inovacije. „Puno onoga što radimo je kopiranje i to nije loše, odnosno imamo lokalne implementacije globalnih inovacija, kaže Bakić.
„Recimo za mene jedan od najvažnijih savjeta koji je meni bio inovacija, bilo je da gledam tko je klijentov klijent. To je za mene bila velika inovacija, iako zvuči očito“ , završio je Bakić.
Vezani članci
- Novi ugovori Ericssona Nikole Tesle vrijedni više od 7 milijuna eura
- Projekti i praksa: most između teorije i karijere
- AI u visokom školstvu: Najbrže raste područje Natural language processing
- Nuqleus Demo Day: Startupi predstavili projekte u borbi za investicije
- Toyota ulaže 300 milijuna dolara u VC fondove za startupe u području klime i znanosti