Održana konferencija o razvoju „pametnih gradova“ ^Istaknuto

Radi se načelno o razvoju gradova služeći se suvremenim tehnologijama, o čemu su na konferenciji govorili ljudi koji kroz svoje javne institucije ili privatne tvrtke sudjeluju u takvom razvoju.

Miodrag Šajatović, tjednik Lider

Organizator konferencije je poslovni tjednik Lider, a u svom pozdravnom govoru Miodrag Šajatović glavni urednik tjednika rekao je da sve usluge u okviru koncepta „smart cities“ služe i građanima i lokalnim vlastima, a ono što je predstavljeno na ovoj konferenciji prošle godine, ove je godine zbog digitalne transformacije već zastarjelo. Našalio se kako su u ovom trenutku sretni svi oni dobavljači koji rade s gradovima, a ne s posrnulim trgovačkim društvom, te ih i pozvao da nastave uspješne suradnje.

Nakon Šajatovića, okupljene su pozdravili još i Michael A. Lange i Mihovil Škarica. Lange je direktor hrvatskog ureda njemačke Zaklade Konrad Adenauer, vezane za njemačku političku stranku CDU, na čelu s Angelom Merkel, kako je Lange istaknuo, a cilj zaklade je stimulirati politički dijalog i predstaviti nova ekonomska i primjenjiva rješenja iz Njemačke u ostalim dijelovima Europe. Na konferenciji Lange je dao primjer Pametnog grada Berlina.

Mihovil Škarica je državni tajnik Ministarstva uprave. U svom obraćanju istaknuo je: „Razvojne politike jedinica lokalne samouprave prema ‘pametnim gradovima’ zahtijevaju primjerene resurse, kako ljudske tako i financijske, kao bi predstavili kvalitetnije javne usluge. No, to je nužnost. Stoga treba shvatiti da predstojeća reforma lokalne samouprave nije kaznena mjera, već mjera jačanja njihovih kapaciteta i tome će Vlada posvetiti značajan dio svojih resursa.“

Konačno je prisutne pozdravila i zamjenica pročelnika ureda za gospodarstvo Grada Zagreba Nela Jurić, koja je spomenula neke od koraka koje Grad Zagreb poduzima u smjeru razvoj Zagreba kao pametnog grada, među kojima Otvoreni proračun i Tehnološki park Zagreb, koji je isti dan otvorio i nove prostorije, također na Zagrebačkom velesajmu, u paviljonu 12.

Prvo je izlaganje pripalo Vedranu Kružiću, savjetniku uprave Sense Consultinga. Kružić je rekao da se u bliskoj budućnosti očekuje veći utjecaj privatnog sektora u organizaciji grada i javnom životu, no istaknuo je: „Grad ipak nije poduzeće i treba razviti kulturu suradnje i uključiti sve elemente društva.“, i dodao: „Stvaranje pametnih gradova budućnosti zahtijevat će i otvorenu suradnju, jasnu viziju te prije svega kompetentno vodstvo.“

Jedno od najzanimljivijih izlaganja bilo je ono Marije de Vreeze iz amsterdamske platforme Connekt za razvoj pametne urbane mobilnosti. Amsterdam ima reputaciju jednog od „najpametnijih“ gradova u Europi, a De Vreeze nam je objasnila da je u planu još jako puno posla u tom smislu. Naglasila je da je lako razviti tehnologiju, teže je implementirati je.

Marije de Vreeze, Connekt

Jedna od ambicija grada Amsterdama je do 2025. godine imati nultu stopu emisije CO2. U suradnji s građanima tamošnje vlasti rade na ugradnji 850 tisuća solarnih panela, po jedan za svakog stanovnika. Trenutno ih je ugrađeno 350 tisuća. Ideja je imati i 100 tisuća održivih stambenih objekata, kao i spriječiti prometno zagušenje.

Prema riječima De Vreeze, trećina građana Amsterdama kreće se biciklom, trećina pješači, a trećina koristi javni prijevoz i automobile. Usprkos tome, 60 posto javnog prostora zauzimaju automobili pa u Amsterdamu razvijaju pametna rješenja poput normi za parkirališta po broju izgrađenih kuća, semafore koji u prometu pogoduju biciklistima i teretne bicikle kojima se prevoze tereti unutar grada. Spomenula je i to da u kreiranju pametnih rješenja surađuju s tvrtkama od kojih mogu dobiti podatke o kretanju stanovnika, poput Tomtoma. Svi podaci o pametnim amsterdamskim rješenjima dostupni su na jednom mjestu na webu.

Na domaćem terenu izuzetno je zanimljiv primjer Grada Rijeke. Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel ponosno je istaknuo kako je Rijeka od GONG-a i ostalih relevantnih udruga proglašena najtransparentnijim gradom Republike Hrvatske. Potom je predstavio Centar kompetencija za pametne gradove, projekt koji je u suradnji lokalne samouprave, akademske zajednice i realnog sektora formalno startao krajem 2015. godine. U međuvremenu su aplicirali projekt i do kraja ove godine očekuju da će dobiti 120 milijuna kuna iz EU fondova.

U okviru Centra želi se uz ostalo razvijati nove tehnologije i energetske sustave s naglaskom na praćenje potrošnje energije, platformu za energetski učinkovitu i dijeljenu mobilnost, platformu za prikupljanje i upravljanje podacima koji moraju biti javno dostupni te nov sustav za upravljanje kretanja građana.

Obersnel je istaknuo kako je u cijelom tom procesu presudno dugoročno planiranje i suradnja s velikim brojem institucija i udruga.

U panel raspravi na temu održivosti i toga što u po tom pitanju nudi "realni sektor" sudjelovali su Dino Juriša (Bosch), Ivan Mrvoš (Include), Dino Novosel (HT), Davor Škrlec (udruga Smart Grid Hrvatska), Snježana Turalija (Hrvatski savjet za zelenu gradnju), Ana Preost (Zagrebački holding, Zagreb Parking) i Mario Vašak (FER).

Najpopularniji među sudionicima rasprave svakako je bio Ivan Mrvoš iz solinske tvrtke Include. Mladi osnivač i direktor najuspješnijeg domaćeg proizvođača pametnih klupa o proizvodnji rješenja za pametne gradove istaknuo je: „Kupci su gradovi i općine, a korisnici su građani. Treba imati na umu potrebe jednih i drugih.“ Mrvoš zapošljava 15 mladih stručnjaka, a izvozi na 4 kontinenta u 10 država.

Pametne gradove ne možemo imati ako sve nije povezano na pravi način, istaknula je Snježana Turalija iz Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju dodavši da dok god razmišljamo o administrativnim barijerama, ne možemo biti 'smart'.

Dino Novosel iz HT-a istaknuo je ulogu HT-a kao partnera gradova u digitalnoj transformaciji. Pametan grad je širi tehnološki pojam za koji nude 15-ak rješenja, tvrdi Novosel, a jedno od njih je i e-mobilnost koju razvijaju od 2011. godine. „Glavni izazov je odnos države prema toj razvojnoj platformi.“, rekao je Novosel.

Implementaciju wi-fija u autobuse, tramvaje i javne garaže najavila je Ana Preost iz Zagrebačkog holdinga dodavši da je u tijeku i projekt „zelene garaže“ Tuškanac, a do 2020. godine svaki kvart u Zagrebu bi trebao imati jednu punionicu za električne automobile.

Na konferenciji je otkriveno da je Čakovec prvi grad u Hrvatskoj koji će imati pametnu rasvjetu, za što su dobili 800.000 kuna iz EU fondova, dok je Pula još 2008. godine uvela elektronsko poslovanje uprave. Grad Zagreb proveo je energetsku obnovu društvenih objekata, a u veljači su se prijavili za EU sredstva za projekt energetske učinkovitosti na području Novog Zagreba.