Otvoreni obrazovni sadržaji unapređuju kvalitetu nastave ^Istaknuto

Prilikom otvaranja rasprave, pomoćnica ravnatelja Srca doc. dr. sc. Sandra Kučina Softić istaknula je usmjerenost Srca na otvorenost i to ne samo u visokom obrazovanju već i u znanosti. Srce izgradnjom otvorenih infrastruktura omogućava nastavnicima i znanstvenicima da u svom svakodnevnom radu implementiraju principe otvorenosti.
Uz to Srce aktivno radi na promociji otvorenog obrazovanja kao i edukaciji nastavnika i upravljačkih struktura te poticanja otvorenosti u sustavu obrazovanja. Organizacijom ovog panela ponovno potvrđuje usmjerenost Srca na okupljanje predstavnika svoje zajednice kako bi zajedno raspravljali o otvorenosti i podizali svijest o važnosti otvorenog obrazovanja i otvorenih obrazovnih sadržaja.

U panel raspravi su uz panelistice prof. dr. sc. Mihaelu Banek Zoricu s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, mr. sc. Sandru Bezjak, pomoćnicu ravnateljice za visoko obrazovanje u Agenciji za znanost i visoko obrazovanje, doc. dr. sc. Maju Gligora Marković, zamjenicu predsjednika Povjerenstva za online učenje Sveučilišta u Rijeci s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. sc. Renatu Mekovec, predsjednicu Povjerenstva za osiguranje kvalitete na Fakultetu organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu i dr. sc. Anu Tecilazić, prorektoricu za kvalitetu na Sveučilištu Algebra sudjelovali sudionici koji su događanje pratili uživo u Srcu te online.

Sudionici su se složili da je potrebno sustavno raditi na edukaciji nastavnika o otvorenim obrazovnim sadržajima, i na koji način oni mogu biti uključeni u nastavu kako bi se omogućila aktivna uloga studenata, osigurali kvalitetni nastavni sadržaji i što bolje iskustvo učenja studenata. Tijekom panela je naglašeno da je uloga upravljačkih struktura izuzetno važna pri osvješćivanju mogućnosti i važnosti otvorenog obrazovanja i osiguravanja kvalitete obrazovnog procesa.

Osim znanstvenih postignuća, visokoškolske ustanove se isto tako mogu pohvaliti i s postignućima u nastavi otvorenim obrazovnim sadržajima. Proces osiguranja kvalitete nastave je u fokusu svih visokoškolskih ustanova, a uz model u kojem je student u središtu obrazovnog procesa te sve veću zastupljenost digitalnih tehnologija, važno je osigurati interaktivnost, kvalitetu i otvorenost.

Svojom praksom korištenja otvorenih obrazovnih sadržaja te postavljanjem vlastitih materijala u otvoreni pristup gradimo obrazovno okruženje koje je transparentno, dostupnije, prilagođeno potrebama današnjih studenata i gradimo kulturu otvorenosti. Otvoreni obrazovni sadržaji uključeni su u kriterije za ocjenjivanje i akreditaciju online studija, ali je to tek prvi korak. Treba sustavno raditi na njihovom uvođenju u sve sfere visokog obrazovanja.

Panelistice su se složile da je potrebno urediti regulativu i propise koji će jasno postaviti pravila u vezi otvorenih obrazovnih sadržaja, zatim je potrebno definirati modele financijskih poticaja i nagrađivanja za one nastavnike koji svoje nastavne materijale objavljuju u otvorenom pristupu te kontinuirano raditi na edukaciji u cilju uspostavljanja i njegovanja kulture otvorenosti. Otvoreno obrazovanje pomaže u modernizaciji visokoga obrazovanja s obzirom na to da se suvremeno otvoreno obrazovanje uglavnom postiže s pomoću digitalnih tehnologija.

Primjena tehnologije u obrazovanju sama po sebi ne znači otvorenost obrazovnih materijala, ali može biti ključni čimbenik u ubrzanju tog procesa. Primjena tehnologije u obrazovanju, kao alata za unapređenje kvalitete procesa poučavanja i učenja, danas je nužna i kao takva slijedi tendencije obrazovanja u 21. stoljeću.

U raspravi je zaključeno da je u cijelom tom procesu nastavnicima, ali i studentima uz podršku u obliku napredne infrastrukture, edukacija u korištenju digitalnih usluga i sustava koju im Srce pruža, potrebna i stručna podrška kako knjižničara i IT stručnjaka na ustanovi tako i ureda i povjerenstava za kvalitetu na ustanovama koji će voditi nastavnika prilikom izrade njihovih nastavnih sadržaja, korištenja otvorenih obrazovnih sadržaja, ali i njihovog objavljivanja otvorenom pristupu kako bi ih i drugi sudionici iz zajednice mogli koristiti, dorađivati ili omogućili unapređenje postojećih.