Odbio Intel i danas predaje na VSITE-u Istaknuto
Stjenko Bojanić
Za Stjenka Bojanića, pionira programiranja mikrokontrolera u Hrvatskoj se veže većina onog zbog čega je Hrvatska stavljena na svjetsku kartu razvoja mikrokontrolera. U prepunoj je dvorani Visoke škole za informacijske tehnologije VSITE, predstavio je knjigu Mikrokontroleri: Uvod u inventivnu primjenu. Bojanićevo iskustvo s uređajima ovakve vrste seže iz davne 1971. godine, kad se po prvi puta susreo s Intelovim 4-bitnim mikroprocesorom (INTEL 4004) koji je tada došao u Zagreb.
Tada su ti uređaji dolazili s greškom koju je Bojanić jedini u svijetu otkrio i predložio Intelu kako otkloniti kvar te zatražio da mu isporuče ispravnu seriju. Direktor prodaje Intela osobno je došao u Zagreb zahvaliti mu se na tom rješenju, a on se, kako je sam izjavio, nije dao nagovoriti da ode raditi u tada mali istraživački Intelov centar.
Većih problema, rekao je Bojanić, su imali u nabavi uređaja iz Amerike, za koje su morali tražiti posebne dozvole. Naime, Intelovu su robu svaki mjesec dodatno provjeravali američki službenici, koji su se bojali da se tehnologija ne preproda Rusima. Bojanić danas svoje znanje prenosi na studente VSITE-a pa će knjiga koju je napisao sigurno biti tražena literatura za one koji se ozbiljno pripremaju za rad s mikrokontrolerima, ali i za one koji nemaju priliku slušati Bojanićeva predavanja uživo.
Knjiga je ujedno i rekapitulacija upotrebe Assemblera za kojeg Bojanić tvrdi da je i dalje primarni odabir u programiranju mikrokontrolera radi svoje jednostavnosti u odnosu na više programske jezike.
Za razliku od većine današnjih online video tutorijala vezanih uz mikrokontrolere (primjerice Arduina) koji se orijentiranju na poučavanje rada s već izrađenim kitovima u višim programskim jezicima, ova knjiga nastoji obuhvatiti kompletan proces izrade mikrokontrolera po principu how-to i usmjeriti studente na programiranje u nižim programskim jezicima koji daju bolji uvid u funkcioniranje uređaja. Kroz knjigu se, dakle, možete i sami upustiti u proizvodnju hrvatskog Arduina za što vam je potrebno stotinjak kuna budžeta.
Bojanić trenutno radi na jedinstvenom LAN-u za geofizička mjerenja, koji radi na jednoj parici i može se protezati u promjeru od 10 kilometara, te u timu s drugima pokušava uspostaviti univerzalnu sintaksu za sve familije jezika. Na naš upit je li ikad pokušavao opametiti svoju pametnu kuću u maniri IoT-a kaže: "Radio sam nešto na tome, ali ispada da to još uvijek nije ekonomski opravdano. Da se riješite struje, grijanja... Tu još za sada nema adekvatnih rješenja koji bi bili ekonomski opravdani, a koji bi se mogli amortizirati u manje od 10 godina."
