ICT Gold Awards Forum: Hrvatska ICT industrija može globalno konkurirati ^Istaknuto

U kategoriji Business Intelligence nagrađena je tvrtka Poslovna inteligencija za implementaciju sustava podrške poslovnom odlučivanju za distribucijsku tvrtku Orbico. U ime Poslovne inteligencije nagradu su primili suosnivači tvrtke Lidija Karaga i Dražen Oreščanin.

Kristijan Zimmer (lijevo) i nagrađeni Dražen Oreščanin i Lidija Karaga

Nagradu u kategoriji IT Infrastructure dobila je tvrtka SV Group za unaprjeđenje ICT infrastrukture informacijskog sustava Zagrebačke Banke. Na gradu je u ime SV Groupe preuzeo je direktor Renato Barta, u pratnji predstavnice Zagrebačke banke Dubravke Bernardić (head of System support development).

Nagrađeni Renato Barta i Dubravka Bernardić

U kategoriji Billing System nagradu je primio Vipnet za rješenje mAutopraonice, koje omogućuje jednostavno, brzo i sigurno plaćanje pranja i čišćenja vozila putem SMS poruke u privatnim samoposlužnim autopraonicama na području RH. Vipnet je ovo rješenje razvio u suradnji s tvrtkom Semper tehnika. Nagradu su preuzeli direktor ICT-a u Vipnetu Alen Gojčeta i direktor Semper tehnike Ivan Karačić.

Ivan Karačić i Alen Gojčeta

Neposredno po dodjeli nagrada, na panelu ICT Gold Forum sudjelovali su Dražen Oreščanin, Renato Barta i Alen Gojčeta.

Dražen Oreščanin je rekao da su business inteligence sustavi već duže vrijeme poprilično zastupljeni u Hrvatskoj, a njegova se tvrtka Poslovna inteligencija bavi isključivo analitičkim sustavima. „Sad već više od 70% izvozimo, i to Austriju, Bugarsku, Veliku Britaniju, Nizozemsku, SAD, sjevernu Afriku i Bliski Istok.“, istaknuo je. „Moramo biti inovativni da riješimo probleme korisnika. Imamo i dosta partnera. Naše skladište podataka za telekome se koristi među 12 telekoma na tri kontinenta, za sveukupno preko 40 milijuna pretplatnika i to je naš najdugovječniji proizvod.“

„Jedina smo IT tvrtka u regiji, a možda i šire, koja ima preko 50% ženskih zaposlenica, a radi se o 104 osobe u 4 države u regiji. To je nešto na što smo izuzetno ponosni.“, ističe Oreščanin.

Što se tiče edukacije za još uvijek deficitarna inženjerska STEM zanimanja Oreščanin kaže da treba ulagati u STEM edukaciju s ciljem privlačenja mladih, uključujući djevojke, u takve struke. „To, naravno, zahtjeva promjene u kurikulumima, kao i vrijeme da se nekoliko generacija odškoluje. Tek tada možemo očekivati rezultate na tržištu rada. Osim toga, u Hrvatskoj trenutno imamo i tri tipa odljeva mozgova: jedan je odlazak naših stručnjaka na rad u inozemstvo, drugi tip su freelanceri koji za strane kompanije rade preko Toptala i drugih freelance servisa, a treći tip su tvrtke koje se bave isključivo izvozom, jer imaju veći kapacitet nego što su trenutne potrebe i potražnja u zemlji. Izvoz, međutim, nije loš, naravno. Dobar je i za društvo u cjelini i za nas kao firmu. Potrebe za kadrom su velike, ali postoje već i mnoge formalne i neformalne inicijative koje rade na edukaciji i popularizaciji IT struke.“, zaključuje Oreščanin.

Renato Barta je objanio da se Potreba za infrastrukturom ne smanjuje nego se centralizira, ali dolazi s time i do rizika. „Održavanje IT strukture se gleda kao trošak, a zapravo se radi o pitanju sigurnosti. Data centri su kritični servisi za funkcioniranje i tvrtki i država. Cloud struktura bi zato trebala ostati u Hrvatskoj.“, rekao je Barta. „U tvrtki SV Group usmjereni smo na banke i datacentre, vezani smo uz korisnike u Hrvatskoj, ali gledamo i ulažemo i prema vani.“

Što se kadrova tiče, plaće su ključni faktor, tvrti barta. Potrebno je, smatra, prepoznati IT kao stratešku industriju i porezno je rasteretiti. Na dugoročnom planu, nastavlja Barta, potrebno je ulagati u obrazovanje i stvaranje iT kadra.

Alen Gojčeta tvrdi da je uloga Vipneta pomoći u procesu digitalne transformacije. „Misija nam je da mijenjamo tržište i mijenjamo naše klijente na način da se suočimo s njihovim izazovima i uspijemo zajedno u digitalnoj transformaciji.“, kaže Gojčeta.
„Što se kadra tiče, mi radimo nove i cool stvari koje ljude zadržavaju i čine ih zadovoljnima same po sebi. Problem s kojim se suočavamo je da ne možemo točno ni znati kakav će nam točno kadar trebati u za bleeding edge tehnologiju skore budućnosti. Problem kako dobiti ljude ili ih educirati za neke stvari koje danas još ne postoje zapravo, ali hoće uskoro.“, zaključio je Gojčeta.