VIDI.EDU pregled popularnih hrvatskih tehnoloških fakulteta i učilišta ^Istaknuto

Suradnja fakulteta i gospodarstva u izgradnji stručnjaka

Kako je interdisciplinarnost postala nezaobilazan trend u obrazovanju, tako je tijesna suradnja fakulteta, učilišta i tvrtki također neizostavna za izgradnju kvalitetnih stručnjaka u području ICT-a. Pri tome obrazovne institucije moraju osluškivati trendove iz industrije, a tvrtke također moraju uložiti dio napora u formiranje profesionalnih kadrova.

Tehnološki sektor je u posljednje dvije godine u svijetu prolazio kroz vrlo turbulentno razdoblje, pri čemu se trend otkaza koji je bio prisutan ponajprije u SAD-u nikada nije prelio do našeg tržišta. Budući da je domaća IT industrija prilično jaka i kontinuirano se širi, što vidimo i po primjeru nedavne akvizicije u kojoj je Infinum preuzeo američku agenciju ExpandTheRoom sa sjedištem u New Yorku, kod nas se i dalje traži stručnjak više. Domaći fakulteti i učilišta koji nude IT programe imaju ograničen broj diplomanata svake godine i gotovo redovito svi izvješćuju o visokom stupnju zapošljivosti. Istovremeno, sve se svjetske i domaće obrazovne institucije koje nude programe iz ICT domene susreću s ogromnim izazovima u vidu integriranja rapidno razvijajućih tehnologija u svoje kurikulume, kao i s potrebom da se stvore stručnjaci koji će biti spremni brzo se adaptirati na nove trendove, tehnologije i brze promjene. U tako postavljenom okviru, časopis Vidi tradicionalno je pripremio prilog VIDI.EDU u kojemu i ove godine predstavljamo najbolje fakultete i učilišta koji imaju programe iz informacijskih tehnologija u Hrvatskoj.

Prioritet u ovom nosećem dijelu EDU priče koja budućim studentima predstavlja fakultete i učilišta jest predstaviti ugrubo studijske programe i ključne prednosti svake institucije, a sve kako bi budući polaznici mogli lakše odrediti koji studijski program/kolegij ili smjer nudi najviše za razvoj buduće karijere u IT sektoru. Nismo ni ovog puta izostavili pogled iz kuta najvećih domaćih tvrtki, pa nam je u stvaranju cjelovite slike pomogla i perspektiva profesionalaca iz industrije.

Aktualni trendovi

Ponavljajuća mantra koju rado izgovaraju i fakulteti i ljudi iz vodećih IT tvrtki je suradnja. Upravo je ta međuzavisnost temelj uspješnog stvaranja budućih stručnjaka za tehnološki sektor. Ova dvosmjerna ulica funkcionira na način da obrazovne institucije osluškuju industriju, prate aktualne trendove i nastoje integrirati ključne tehnologije što prije i na što kvalitetniji način u svoje studijske programe. Bilo da se tu radi o potpuno novim programima, studijima ili o tome da se kroz izborne predmete, gostujuća predavanja i rad na projektima s dionicima iz tehnološkog privatnog sektora događa razmjena znanja. Potrebe realnog sektora jedan su od vodećih indikatora za fakultete i učilišta kako usmjeravati svoje programe. Odličan primjer te suradnje je praktična nastava koja je na gotovo svim obrazovnim institucijama s ICT predznakom obavezna. Kroz rad na stvarnim projektima u industriji budući ICT stručnjaci iz prve ruke mogu iskusiti kako izgleda primjena znanja koje usvajaju na fakultetu. Poslodavci traže praktično iskustvo od novih zaposlenika. Stoga se fakulteti sve više usmjeravaju na integraciju stvarnih projekata i praktičnih vještina u kurikulum.

Interdisciplinarnost je jedan od prevladavajućih trendova u visokoškolskom obrazovanju, pa tako nailazimo na suradnje poput one FER-a i Filozofskog fakulteta na studiju Primijenjena kognitivna znanost, ili FOI-ja i Ekonomskog fakulteta na združenom doktorskom studiju Upravljanje digitalnim inovacijama.

Fakulteti sve više potiču interdisciplinarni pristup kako bi studentima omogućili razumijevanje šireg konteksta tehnoloških rješenja. Primjerice, spoj informatike s biologijom ili umjetne inteligencije s ekonomijom otvara nove perspektive i karijerne mogućnosti.

Jedan nezaobilazni buzzword u zadnje vrijeme je i umjetna inteligencija. AI je sveprisutan i mijenja način na koji živimo i radimo. Fakulteti prepoznaju potrebu za inkluzijom AI-ja u svoje kurikulume, bez obzira na specifično područje studija. AI može unaprijediti analitičke vještine, automatizirati procese i pomoći u rješavanju složenih problema.

Jedna od ideja koja se prenosi iz industrije prema IT obrazovanju je agnosticizam u učenju programskih jezika. Tehnologija se iznimno brzo mijenja i vrlo je zahtjevno pripremiti studente na nove tehnologije. Fakulteti i učilišta fokusirani su na stjecanje temeljnih tehničkih znanja i na učenje kako učiti, pri čemu bi studenti trebali dobiti dobre temelje za svladavanje svih novih programskih jezika i drugih novih tehnologija.

Uz tehnička znanja, ICT stručnjacima su potrebne i tzv. soft skills, odnosno meke vještine kao što su komunikacija, timski rad i rješavanje problema. Fakulteti sve više pažnje posvećuju razvoju mekih vještina kod svojih studenata. To je nešto što je jako traženo u industriji i što poslodavci ističu kao vrijednost u traženju novih kadrova.

Priprema za poslove budućnosti

I dok bi za zaposlene u svim industrijama trebalo biti normalno kontinuirano učenje novih stvari, u IT sektoru to je nezaobilazna zakonitost. Vrijednost temeljnih STEM znanja je neupitna i taj snažan temelj koji grade domaće obrazovne institucije je itekako prepoznat kod poslodavaca. Ono što je ključno za buduće mlade stručnjake je otvorenost za daljnje učenje i spremnost na upijanje novih znanja.

A kako na spremnost studenata na uklapanje u profesionalno radno okruženje gledaju domaće IT tvrtke, provjerili smo s nekoliko renomiranih imena s naše scene.

Serengeti

Veći fokus na kreativnost i logično zaključivanje

Jedna od vodećih domaćih konzultantskih tvrtki za razvoj softvera okuplja više od 150 developera s razvojnim centrima u Zagrebu, Bjelovaru, Varaždinu i Kragujevcu. U razgovoru s Nenadom Kovačevićem, lead developerom iz tvrtke s više od 300 projekata iza sebe, razgovarali smo o razini stručnosti koju imaju diplomanti hrvatskih fakulteta.

„Sa zadovoljstvom već nekoliko godina surađujemo s Veleučilištem u Bjelovaru te Fakultetom organizacije i informatike iz Varaždina, gdje imamo development centre. S obzirom da biramo studente koji studiraju ono što je vezano uz naša domenska znanja, zadovoljni smo znanjima koje studenti imaju. Kako je naš program mentorstva složen na način da studenti rade na stvarnim poslovnim slučajevima i unutar definiranih okvira sami predlažu rješenja, testiraju različite mogućnosti, razvijaju nove ideje, tijekom godina suradnje primijetili smo da im i znanje i ambicije rastu, što je odlično gledano s tehničke strane. S druge strane, tijekom generacija primjećujemo kako način komunikacije postaje sve ležerniji, pa na tom segmentu također radimo s njima kako bismo unaprijedili poslovnu komunikaciju“, rekao je Nenad Kovačević o tome kakva iskustva sa studentima ima Serengeti te pojasnio kako stručnjaci iz tvrtke imaju redovna gostujuća predavanja te kako studenti odrađuju stručne prakse u Serengetiju.

„Gostujuća predavanja održavaju naši zaposlenici, naravno, sve u suradnji s profesorima kako bi studentima bilo što korisnije i zanimljivije. Najčešće su to predavanja kroz koja studentima približavamo primjere iz svakodnevnog poslovnog života developera, kao i same projekte na kojima radimo. Unazad dvije godine smo započeli i s Erasmus programom. Tu smo isto jako zadovoljni, kako načinom suradnje, tako i studentima koji nam dolaze. Osim toga, partneri smo na događanjima koje navedene ustanove organiziraju, konkretno Tjedan karijera i B:ITcon“, napomenuo je Nenad Kovačević. Podijelio je s nama i što očekuje od fakulteta i učilišta po pitanju implementacije novih tehnologija i trendova u kurikulum.

„Iz naše perspektive, mislimo da se dosta radi na tome da i školstvo prati trendove, ali bilo bi dobro kada bi kurikulumi bili malo fleksibilniji tako da brže ulove korak s trendovima na tržištu rada. Određene kolegije bi bilo dobro napraviti agnostičnima po pitanju programskih jezika, kako bi još više poticali kreativnost i logičko zaključivanje.

Za sada imamo samo pozitivna iskustva i u pravilu se praktikanti dobro snalaze, odnosno nije im ništa jako problematično. Ono gdje vidimo prostor za napredak je područje soft skillova koje je, generalno gledano, nedovoljno zastupljeno u našem školstvu“, zaključio je lead developer iz Serengetija Nenad Kovačević.

STORM Computers

Poslodavci trebaju ulagati vrijeme u razvoj vještina mladih stručnjaka

Jedna od većih grupacija na hrvatskom IT tržištu je STORM Grupa koja se sastoji od nekoliko tvrtki i upošljava velik broj domaćih stručnjaka. Zanimljivu perspektivu o razvoju mladih diplomanata koji ulaze u profesionalni svijet dao nam je Nikola Pentek, Direktor sektora profesionalnih servisa u STORM Computers. Razvoj vještina kao što su projektni pristup, meke vještine te komplementarne vještine bitan je za rad u industriji, a Nikola Pentek ponudio je jedinstveni pogled na to:

„Ovdje je glavna uloga na IT industriji jer studenti ne mogu kroz svoj obrazovni put ostvariti uvid u stvarna poslovna okuženja i izazove. Poslodavci moraju ulagati vrijeme i resurse u razvoj komunikacijskih vještina, vođenje timova, timski rad, postupanje u konfliktnim situacijama te upravljanje vremenom i rizicima. Isto tako, brza promjena i razvoj tehnologija traže od svih zaposlenika spremnost na učenje tijekom cijele karijere i prilagođavanje novim izazovima. Najgora stvar koju uviđamo je nedostatak samopouzdanja kod mladih zaposlenika koji se suoče s realnim izazovima i kompliciranim poslovnim procesima kada preuzmu odgovornost za svoj rad.“

STORM ima dugogodišnje iskustvo zapošljavanja domaćih stručnjaka koji su proizišli iz naših vodećih fakulteta i učilišta, te je ukupni dojam i više nego dobar iz perspektive tvrtke.

„Hrvatski IT fakulteti i učilišta obično pružaju solidnu teorijsku osnovu u područjima kao što su programiranje, računalna znanost, informacijski sustavi i slično. Studenti mogu steći znanje o različitim programskim jezicima, algoritmima, bazama podataka, mrežama i ostalim temeljnim konceptima. Osim toga, mnogi IT programi/tečajevi uključuju projekte ili prakse koje omogućuju studentima da primijene svoje teorijsko znanje u praksi.

IT industrija se brzo mijenja, pa studenti možda neće biti upoznati s najnovijim tehnologijama koje se koriste u profesionalnom okruženju. Stoga je važno da budu spremni na stalno učenje i usavršavanje tijekom svoje karijere te razvijaju vještine timskog rada i suradnje.

Studenti bi trebali razvijati sposobnost analize problema i razmišljanja izvan okvira kako bi pronašli kreativna rješenja“, smatra Nikola Pentek koji je dodao kako STORM Computers surađuje s obrazovnim institucijama kroz predavanja i stručne prakse te je zaključio:

„Iako studenti mogu imati teorijsko znanje, nedostatak praktičnog iskustva može biti izazov kada se pridruže stvarnim projektima u industriji. Stoga je važno da studenti traže prilike za stjecanje praktičnog iskustva kroz prakse, stažiranja ili osobne projekte. Isto tako, fakulteti bi trebali konstantno pregledavati i razvijati kurikulume te usko surađivati s industrijom (IT tvrtkama) kako bi se ostvario bolji uvid u stvarne izazove i potrebe.“

Špica Sustavi

Još veći fokus na stručne prakse

Domaći lider na polju identifikacijskih tehnologija koje se koriste za poslovne aplikacije, Špica Sustavi jedna je od snažnih domaćih tvrtki koje u svom radu dolaze u kontakt sa studentima i mladim stručnjacima. Direktor Neven Rusković podijelio je svoje viđenje oko kvalitete kadra koji dolazi s hrvatskih fakulteta.

„Naša iskustva sa studentima s kojima smo imali priliku surađivati su jako pozitivna. Uglavnom je riječ o kvalitetnim mladim ljudima koji su dolazili s puno dobrog znanja, ali je svima nedostajalo praktičnog iskustva.“

Špica Sustavi surađuju s Fakultetom elektrotehnike i brodogradnje u Splitu u vidu stručnih praksi.

„Nastojimo pružiti njihovim studentima iskustvo u realnom IT okruženju, što uključuje rješavanje zadataka iz struke i popratne obaveze koje čekaju svakog pravog zaposlenika. Nažalost, zbog ograničenog kapaciteta i infrastrukture još uvijek nismo u mogućnosti ponuditi isto i u našem uredu u Zagrebu, ali svakako imamo to u planu za budućnost.“

Neven Rusković detektirao je ključne izazove s kojima se suočavaju novi diplomanti koji se priključuju profesionalnom timu u industriji.

„Mladima koji su još uvijek u procesu obrazovanja ili su netom stigli s fakulteta nedostaje projektnog pristupa zadacima iz čega se vidi da je tijekom obrazovanja fokus stavljan na teoriju. Nadalje, malo tko (gotovo nitko) od njih ne zna kako poduzeća uopće funkcioniraju. Počevši uopće od strukture, pa do procesa koji se odvijaju unutar poduzeća. Uz to, mladima uvelike nedostaje ekonomskih znanja, što može biti razlog usporavanja poduzetničkog napretka u društvu.“

Iako su u Špica Sustavima u pravilu vrlo zadovoljni s količinom teoretskog znanja, direktor Špica Sustava Neven Rusković istaknuo je:

„Smatram kako bi trebalo staviti malo veći fokus na stručne prakse. Kontrolirati kakve su, što se obavlja, kakve su mogućnosti i koliko na njima studenti uopće usvajaju praktičnih znanja.“

U sklopu ovog izdanja priloga VIDI.EDU, na sljedećim poveznicama pronađite više informacija o popularnim hrvatskim tehnološkim fakultetima i učilištima: FER, FERIT, FOI, Gaming inkubator PISMO, RIT, TVZ, Sveučilište VERN'

Specijalni prilog VIDI.EDU pronađite u cijelosti na sljedećoj poveznici: