ICT Gold Awards: Tehnologija pred izazovima civilizacije ^Istaknuto

Kao što je bilo za očekivati, najviše pozornosti su izazvali keynote govornici Matija Kopić iz Farmerona i Bojan Biočina, kardiokirurg iz KBC Rebro.

Uvodno izlaganje pripalo je prof.dr.sc Bojanu Biočini, predstojniku Klinike za kardijalnu kirurgiju KBC-a Zagreb, pioniru u presađivanju srca čak i u europskim okvirima, te osobi koja je jedna od najzaslužnijih za uvođenje cirkulacijske potpore - umjetnog srca u Hrvatskoj.

Biočina je iznio svoju viziju budućnosti u kojoj vidi zapadni svijet kao društvo prepuno bogatih i starih ljudi, u kojem će biti previše bolesnih osoba, dok će se ostatak svijeta sučeljavati s prevelikim brojem ljudi.

Rješenje takve situacije na zapadu može omogućiti automatizirano praćenje zdravlja populacije i njega „on demand“, dok će drugdje trebati omogućiti široku dostupnost zdravstvene usluge.

"Budućnost je u automatiziranom procesu lječenja, jer je nemoguć osobni pristup zbog velikih broja upita u odnosu na broj dostupnih liječnika", navodi prof. Biočina koji budućnost vidi i u "kiborgizaciji" ljudske rase tehnologije nosivih uređaja (wearablesa).

Biočina kaže da digitalni senzori wearablesa rješavaju dobar dio problema, a kao primjer navodi nosive majice te implantate kao drugi korak. "Primjeri su kontaktna leća za mjerenje očnog tlaka, narukvice za praćenje općeg stanja, kapsula za mjerenje temperature i ph probavnog trakta, a da to nije dalke budućnost svjedoči podatak da su to koristili i francuski nogometaši uoči Svjetskog prvenstva.

"Umjetno srce s globalnim transferom podataka - to je isto dostupno, implatibilni monitor tlaka u cirkulaciji...", ističe Biočina.

Ugledni kirurg dodaje da bi zdravlje trebalo pojeftiniti zdravstvenim mobilnim kioskom, gdje će brže i više ljudi moći doći do liječnika, a to je sustav koji ima ugrađene senzore, liječnika s videovezom i (slično kao u Ikei) omogućuje prebacivanje dijela rada na korisnike čime usluga postaje znatno jeftinija.

Što se tiče sustava "zdravstvo on demand", Biočina kaže da u SAD-u već postoje servisi poput House Call 2.0 koji radi prema sustavu sličnom kao Uber, odnosno preko mobilne platforme.

Nakon ove zanimljive vizije zdravstva prožetog tehnologijom, na pozornicu je izašao drugi keynote govornik Matija Kopić, magistar informatike, osnivać i vlasnik tvrtke Farmeron, koja razvija softver za upravljanje mliječnim farmama u SAD-u, ali i globalno, koji preuzima velika američka kompanija za proizvodnju stočne hrane Virtus Nutrition.

Kopić se nadovezao na Biočino izlaganje, te je predstavio i svoju viziju budućnosti vezanu uz proizvodnju hrane, pa je između ostaloga govorio o sustavu "dostava hrane on demand", koji funkcionira slično kao "zdravstvo on-demand".

"Odrastao sam na farmi u Slavoniji", kaže Kopić. "Tu sam se zaljubio u životinje i odlučio olakšati ljudima i životinjama da odrade svoju društvenu ulogu".

Kopić kaže da su "valuta budućnosti" u poljoprivredi podaci iz senzora na farmama, a senzori na životinjama su već prisutni 5-6 godina.

"Mi dostavljamo tehnologije i procese za proizvodnju više i kvalitetnije hrane", kaže Kopić koji za Farmeron kaže da predstavlja operativni sustav farmi.

"Želimo akumulirati najveću bazu proizvodnih životinja na svijetu. Podaci nisu zanimljivi samo farmerima već i cijelom lancu proizvodnje i distribucije hrane. Međunarodne lance trgovina, restorane itd. zanima gdje se proizvodi pljeskavica koja ide u hamburger, a lanac proizvodnje i distribucije oslanja se na podatke kao što su oni koje nudi Farmeron", dodaje Kopić.

Zanimljiva je bila i njegova izjava u kojoj je rekao da već danas postoje roboti koji sade, beru i poboljšavaju proizvodnju, bolje nego skupa biokemija te smanjuju troškove za 60 posto.

"Možemo mjeriti kvalitetu mlijeka u realnom vremenu, dok traje proizvodnja, zahvaljujući senzorima i skupljanjem podataka", kaže. Pored toga Kopić je rekao da dronovi nadziru 15-20 posto ukupne amerčke poljoprivredne površine, dok čipovi mjere temperaturu životinje i fizičke aktivnosti, a kapsule mjere efikasnost stočne hrane u realnom vremenu.

"Do 2050. je izazov stvoriti 70% više nutrijenata koji trebaju svjetskoj populaciji, ali ne samo to. Svi imate mobitele i imat ćete mogućnost vrlo skoro na zaslonu mobitela pratiti točno otkud ta hrana stiže, kako je proizvedena i koje nutrijente ima. Samo društva koja su osviještena o toj kvaliteti hrane moći će napredovati i u njenoj modernijoj proizvodnji", zaključio je Kopić svoje uvodno izlaganje.

Nakon keynote govornika konferencija je nastavljena IT Biz Crunch Forumom, na kojem se Biočini i Kopiću pridružio Branko Roglić, vlasnik Orbica, najveće distributerske tvrtke u Hrvatskoj i regiji koja na tržište plasira najpoznatije svjetske brandove od hrane, slatkiša i parfema do drugih proizvoda.

"Orbico ima interes i u proizvodnji hrane, komparativne prednosti Hrvatske su Slavonija i Dalmacija i u to mi želimo ulagati", kaže Roglić. "Nama je interes bogati seljak. Konkretno smo uložili u svinjogojstvo i proizvodnju kulena u Slavoniji. Tehnologija nam omogućuje automatizaciju tog procesa.

Hrvatska će opstati isključivo ako se mali poljoprivredni proizvođači probude i prihvate tehnologiju, te kooperaciju i suradnju. Pozitivni primjeri su braniteljske zadruge, ali 9 od 10 proizvođača pruža otpor udruživanju. Tamo u SAD-u su ljudi otvoreni i nastoje surađivati, dok kod nas postoji otpor".

Roglić kaže da poduzetništvo još nije došlo na svoje u Hrvatskoj, a ono će omogućiti dugoročni razvoj. "Razvoj društva ide iz privatne inicijative uz potporu tehnologije", dodaje Roglić te kaže da je potrebno dodatno fleksibilizirati i rad.

"Žalosno je da mladi ljudi iz Hrvatske moraju otići. Distribucija će napraviti to da budemo Europa i da naš proizvod bude distribuiran u cijeloj Europi, pa će mladi moći ostati u svojoj domovini i proizvoditi proizvode koji će biti konkurentni u cijeloj Europi" zaključuje Roglić.

Kopić kaže da država treba biti jaka u ulaganju u obrazovanju i znanosti. "Jer i mi u IT industriji imamo problema s kadrovima. Mi možemo na primjer zaposliti 50 ljudi, ali ih nema na tržištu. Mi aktivno participiramo u procesu obrazovnog sustava", kaže Kopić.

"Globalizacija je krasna stvar, ali je i opasnost. Ključ je omogućiti životni standard, lokalno diverzificirane usluge", izjavio je prof. Biočina za kraj ove zanimljive diskusije.

Možemo slobodno reći da je ICT Gold Awards konferencija kulminirala dodjelom nagrada za najbolje implementirana ICT rješenja u Hrvatskoj, a njih su osvojili:

1. U kategoriji Business Intelligence - tvrtka Poslovna inteligencija za rješenje "Orbico - Analitika na dlanu".

2. U kategoriji IT infrastructure - tvrtka SV Group za rješenje "Unaprjeđenje ICT infrastrukture informacijskog sustava Zagrebačke Banke".

3. U kategoriji Billing System - tvrtka Vipnet u partnerstvu s tvrtkom Semper tehnika za rješenje "mAutopraonice".

Svi nagrađeni su na konferenciji iskoristili priliku detaljno predstaviti svoja rješenja na prezentacijama koje su se odvijale na početku čitavog događanja.

Nakon svih ovih uzbuđenja uslijedilo je predstavljanje 50 najutjecajnijih žena hrvatskog ICT-a koje je nazavisni stručni žiri odabrao u okviru projekta Top 50 ICT Women in Croatia, a uoči izlaska "ICT dama Hrvatske" na pozornicu, profesorica Mirjana Pejić Bach s ekonomskog fakulteta u Zagrebu predstavila je rezultate istraživanja o položaju žena u IT-u.

Čestitamo svim dobitnicima i veselimo se godini koja je pred nama, na čijem kraju ćemo opet dodijeliti nagrade najboljim hrvatskim ICT rješenjima te se nadamo da će među njima biti i veći broj dama.