Prijavite se na 'Sat Kodiranja' i savladajte osnove programiranja
Microsoft Hrvatska partner je projekta „Sat kodiranja“ (Hour of Code) putem kojeg će se učenicima osnovnih i srednjih škola od 7. do 11. prosinca 2015. godine omogućiti predavanja o osnovama programiranja bez obzira na prethodno stečeno znanje. „Hour of Code“ je globalni projekt neprofitne organizacije code.org koji se provodi u 180 zemalja svijeta i kojim je dosad obuhvaćeno 100 milijuna mladih s ciljem da im se pruže suvremena znanja, alati i različite tehnologije koje će im pomoći u budućem obrazovanju i zapošljavanju.
Radionice u školama provode učitelji i profesori informatike ili srodnih predmeta, a priključit će im se i Microsoft Student Partneri te brojni IT stručnjaci. Posebnost projekta je što su organizatori napravili detaljne vodiče za predavanja pomoću kojih ulogu predavača mogu preuzeti i osobe koje nisu eksperti u kodiranju.
„Pozivam sve zainteresirane da se prijave za 'Sat Kodiranja'. Prezentacije koje su osigurane u sklopu projekta zaista su namijenjene svakome i preuzimanjem inicijative svaka osoba šalje osnovnu poruku projekta - svatko može naučiti programirati. Materijali su tako napravljeni da djeci kroz poznate likove i igrice, odnosno na zabavan način, objasne osnove programiranja. Raduje me što je već sada odaziv škola odličan s obzirom da se do sada prijavilo više od 100 škola što dovoljno govori o vrijednosti ovoga projekta“, rekla je Nina Šindija, voditeljica projekta Hour of Code i studentskih projekata u kompaniji Microsoft.
U sklopu projekta Microsoft je u suradnji s partnerima Mojang i Code.org razvio zanimljivu internetsku aplikaciju za kodiranje, dostupnu i na hrvatskom jeziku, a koja koristi okruženje računalne igrice Minecraft. Ova aplikacija, namijenjena mladima od šest godina starosti na više, na zabavan način upoznaje korisnike s osnovama kodiranja, potičući ih da istraže dvodimenzionalni svijet Minecrafta te da svojim potezima u igrici ispunjavaju različite zadatke čime se generiraju računalni kodovi. Na kraju svake faze igrice moguće je pregledati kako u programskom jeziku izgleda kod koji je igrač napravio pomičući lik u igrici u raznim smjerovima.
Na predavanjima u školama učenici će se upoznati s programerskim konceptima koji stoje iza pravih programskih jezika, a osim programiranja obradit će se i teme sigurnog načina korištenja interneta. Predavanja su namijenjena svim učenicima u Hrvatskoj, bez obzira gdje se nalaze i koje škole pohađaju, a mogu se izvoditi tako da djeca rade na računalu u parovima, korištenjem projektora na kojem će gledati video zapise, demonstracije, odgovarati na pitanja i rješavati zagonetke, a postoje predavanja i bez upotrebe elektronike.
“ICT je temelj današnjeg inovacijskog gospodarstva i funkcioniranja moderne države, ali isto tako duboko zadire u sve pore našeg privatnog života. Nove generacije, pogotovo osnovnoškolci, niti ne poznaju život bez ICT-a. S druge strane, u Hrvatskoj smo svi itekako svjesni izazova obrazovanja, od zastarjelih metoda i pristupa obrazovanju do podcijenjenosti važnosti matematike i prirodnih znanosti. Ako tome dodamo i činjenicu da u 21. stoljeću IT nije obavezan predmet, uz kroničnu potkapacitiranost opremom i specijaliziranim IT stručnjacima u školama izazov postaje puno veći. Zbog toga vidim veliku važnost i značaj projekata kao što je Sat kodiranja, putem kojih se diže razina svijesti i znanja o informatičkim tehnologijama. Vjerujemo da će se jedan dio učenika zainteresirati da se i u budućnosti bave ovim područjem čiji su stručnjaci izuzetno važni za razvoj budućnosti i već danas izuzetno traženi na tržištu rada“ – Izjavio je Ivan Vidaković, direktor kompanije Microsoft Hrvatska.
Vezani članci
- Samo 23 posto hrvatskih građana vjeruje u optimističnu verziju hrvatske budućnosti
- Otkrijte jesenske vikend oaze: najbolje destinacije za kratki bijeg u Hrvatskoj
- VIDI.edu: AI obrazovanje u Hrvatskoj
- Prezentirani rezultati projekta OOP4FUN na FOI-ju: cilj je bio osnaživanje srednjoškolskih nastavnika u podučavanju objektno orijentiranog programiranja
- Projekti i praksa: most između teorije i karijere