Droidcon Zagreb 2016: Android developeri u svom prirodnom okruženju ^Istaknuto

Uz hackaton, koji se održao dan ranije u Impact Hubu Zagreb. Droidcon je ponudio sve što od dobre konferencije očekujemo: opuštenu developersku atmosferu, raznovrsna predavanja stručnjaka poznatih domaćih (Five, UX Passion), ali i svjetskih firmi (Dropbox, Paypal, Spotify), dovoljno predaha u lounge dijelu te obilje smijeha i zabave tijekom stand-up večeri i konferencijskog tuluma. I pregršt prilika za posao. Skoro svaka prezentacija sadržavala je poziv za prijavu na posao u firmi predavača, a u pauzama za kavu i ručak, developere su nerijetko oblijetali predstavnici agencija za zapošljavanje i ostali headhunteri.

Javite se, zapošljavamo!

S toliko ponuda za posao, doma i vani, kako tvrtke mogu zadržati najbolji talent u firmi objasnio nam je Miroslav Šimundvarac, organizator konferencije i CEO Troida, u svom stand-up nast..., ovaj, govoru "All work and no play makes Jack a dull boy". Šimundvarac dobro razumije da je za razvoj zaposlenika i firme ključna edukacija (učenje novih programskih jezika, frameworkova i ostalih alata) pa je odlučio posvetiti jedan od radnih dana u tjednu isključivo edukaciji zaposlenika. Javljanje na službeni telefon ili odgovaranje na mail petkom je u Troidu strogo zabranjeno. Umjesto da užurbano ispravljaju bugove u aplikaciji, zaposlenici petkom započinju dan doručkom, odlaskom u laganu šetnjicu te vježbanjem "code kata" (warm-up programiranje). Osim toga, zajedno gledaju predavanja s raznih Android konferencija, rade svoje male prezentacije, obnavljaju i dijele znanja, raspravljaju se oko popularnih developerskih pitanja i, na kraju napornog dana, časte se pićem. Rezultat su brži, efikasniji i sretniji developeri, ali i klijenti, kojima Troido naplaćuje rad po projektu, a ne satu.

Usrećivanje developera i klijenata također je bila tema predavanja Igora Mirkovića iz Sedam IT-a ("The happy journey from user stories to development"). Glavni problem s kojim su se suočavali u razvoju aplikacija bio je izostanak poslovnog procesa. Developeri bi dobili zadatak, napravili program u par dana, no klijent/dizajner/menadžer projekta bi se potom umiješao dodavajući svoja mišljenja i prijedloge, koje je developer naknadno morao implementirati. I tako nekoliko puta. Zato su osmislili model prema kojem prvo osmišljavaju aplikaciju, njen izgled i mogućnosti sa svim važnim akterima u razvoju (klijentom, dizajnerom, developerom, direktorom, voditeljem tima), a ostatak vremena (60%) posvećuju razvoju i testiranju. Jednom kad se u pripremnoj fazi svi ključni akteri dogovore oko fontova, boja, rasporeda te ostalih karakteristika i mogućnosti aplikacije više nema naknadnog mijenjanja u fazi razvoja. Raspored ekrana unutar mobilne aplikacije prototipiraju s Gliffyjem, Balsamiq Mockups koriste za skiciranje sučelja (wireframing), Sketch 3 za dizajn elemenata, Marvel i InVision za prototipiranje, a Dropbox za dijeljenje sadržaja.

O temi usrećivanja korisnika opširno je pričao Marcos Placona iz Twillija na predavanju "Stop pushing users away!" Kad se korisnik suoči s problemom unutar aplikacije, najgore rješenje je izgurati ga van aplikacije preusmjerujući ga na telefon za korisničku službu ili web stranicu s odjeljkom za prijavu problema, smatra Placona. On predlaže da se mogućnost poziva, chatanja i/ili otvaranja kamere ugradi u aplikaciju te da otamo telefonski operateri pomažu korisnicima s problemom. Naravno, kod će stoga biti nešto veći, no Placona smatra da je to dobar kompromis.

Izgubljeni u prijevodu

Ok, imate dobar tim, održiv poslovni proces i zadovoljne korisnike. Što sad? Mislite o širenju aplikacije na druga tržišta? Ne tako brzo. Morate paziti na hrpu elemenata o kojima niste ni razmišljali dok ste radili verziju za domaće/englesko tržište, upozorio je Danny Preussler iz Groupona u svom predavanju "All around the World - Internationalization and Localization on Android". Karakeristike jezika (engleski u prosjeku ima kraće riječi nego njemački ili finski), posebni znakovi i simboli, točka ili zarez iza decimalnog broja, valuta, format datuma i vremena, jedinice za mjerenje, telefonski brojevi i adrese, sve su to značajke o kojima ovisi dobra lokalizacija aplikacije. Čak se i ikone mogu/trebaju razlikovati od zemlje do zemlje. Poštanski sandučić u Americi izgleda sasvim drugačije od prosječnog poštanskog sandučića u Engleskoj.

O automatizaciji lokalizacijskog procesa pričao je David Burström iz Spotifyja ("Building a translation pipeline at Spotify"). Spotify koristi 92 milijuna korisnika na 19 različitih jezika pa, logično, velik dio posla otpada na lokalizaciju. Ovaj kompleksan proces riješili su tako da developer u stringu stavi ime funkcije, svoj kontakt i eventualno komentar i upute za prijevod, što bitno pomaže prevoditelju u shvaćanju konteksta i prevođenju. Kad će Spotify biti lokaliziran na hrvatski? Čim riješe s probleme s licenciranjem, uvjeravao nas je Burström.

Hakiranje hardvera

Današnji mobiteli dolaze sa mnoštvom senzora i mogućnosti za povezivanje (WiFi, Bluetooth, NFC) pa za neke osnovne radnje (mjerenje temperature, registriranje pokreta) hardver ne treba posebno razvijati. Međutim, ako imate neki kul komad hardvera na lageru, kao što je autić na upravljanje, bilo bi ga šteta ne iskoristiti za "igranje", misao je vodilja Vlatka Kosturjaka i Dobrice Pavlinušića koji su na svom predavanju "Hacking hardware to talk with Android" pokazali kako to u praksi izgleda. Usput su pokazali alate s kojima rade: lemilicu, voltmetar, multimetar, osciloskop, TTL serijski kabel, logički analizator i BusPirate, zgodni mali komad hardvera koji omogućuje jednostavnu komunikaciju hardvera s PC-om.

Android se može upariti i s pravim autom, preko Android Auto platforme, no proces za razvoj aplikacije je nešto drugačiji, kao što smo mogli saznati od Sine Grunau i Christiana Dziuba iz c4c Engineeringa ("Developing apps for Android Auto"). U pogledu koda, razvoj aplikacija za AA platformu je poznato iskustvo, no postoji pregršt prepreka i izazova na putu do verifikacije. Za razliku od normalnih Google Play aplikacija, aplikacije za Android Auto prolaze kroz stroži proces verifikacije te moraju udovoljavati određenim uvjetima. Primjerice, zasad je dopušteno povezati samo aplikacije poruka i glazbe s AA platformom, glasovne naredbe moraju biti integrirane (a nema uputa za korisnike i developere kako ih koristiti), vlastiti dizajn ne može se upotrijebiti, ne smije biti animacija, vizualnih oglasa i svaka akcija se mora završiti u najviše 6 koraka (za američko tržište). Sve u svrhu sigurnosti.

Naravno, i sam mobitel, kad mu istekne "rok trajanja", možete iskoristiti za eksperimentiranje i raznorazne IoT projekte. Alin Jerpelea iz Sony Mobilea otkrio je i kako - za korisnike Xperia uređaja. Naime, Sony postaje jedna u nizu velikih firmi koja je prepoznala važnost open source projekata i okupljanja zajednice developera oko istih pa je podržala AOSP (Android Open Source Project) za 20-ak uređaja. Na developerskim stranicama (developer.sonymobile.com) su objavili upute za otključavanje boot loadera te sastavljanje vlastitog ROM-a i kernela. Oduševljava činjenica da, osim stock Androida, na svoju staru Xperiju možete staviti CyanogenMod, Ubutnu i Firefox OS. Nažalost, time također gubite garanciju, bez obzira što je projekt podržan od strane Sonyja.

Unatoč tome, developeri su Jerpeleu osupnuli pitanjima tijekom i poslije predavanja, što i nije bio tako rijedak prizor tijekom konferencije. Želja organizatora je da upravo potakne okupljanje developera oko ovakvih tema tijekom cijele godine putem Google Developer Group meetupa, diljem cijele regije (Hrvatske, Slovenije, BiH, Srbije, Austrije), te sljedeće godine poveća broj sudionika na 600.