Umjetna inteligencija postaje ultimativna obrana protiv kibernetičkog kriminala ^Istaknuto

Pitanje je jesu li vlade spremne oduprijeti se sljedećem valu napada. Ransomware, napadi na identitet i druge kibernetičke prijetnje ugrožavaju nacionalnu sigurnost, povjerenje javnosti i ključnu infrastrukturu. Kako bi se suočile s tim prijetnjama, vlade moraju brzo djelovati na jačanju svoje sigurnosne pozicije te koristiti umjetnu inteligenciju za izgradnju otpornosti na rastuće kibernetičke prijetnje radi zaštite građana i ključnih podataka.

Broj prijetnji neprekidno raste

Samo tijekom prošle godine Microsoft je detektirao više od 600 milijuna kibernetičkih napada koji su svakodnevno ciljali korisnike, uključujući javne entitete i kritičnu infrastrukturu. Nedavno Microsoft Digital Defense izvješće ističe da kibernetički napadi postaju sve sofisticiraniji, naročito kada je riječ o napadima usmjerenima protiv vlada i ključnih sektora poput zdravstva, energetike i financija. Kako geopolitičke napetosti rastu, razvijaju se i metode kibernetičkih napada, izlažući vladine entitete sve većem riziku. Primjerice, u samo tri godine, napadi na lozinke su narasli s 572 napada u sekundi na više od 7000 napada u sekundi. 

Prema predviđanjima IDC-a, do 2027. godine čak 95% zemalja doživjet će veliki kibernetički napad koji će uzrokovati akteri koji koriste generativnu umjetnu inteligenciju. Prema istom izvješću, samo 30% zemalja bit će dovoljno otporno da spriječi značajne poremećaje i proboje. 

Kako umjetna inteligencija transformira kibernetičku sigurnost

Kako rastu rizici na području kibernetičke sigurnosti, raste i potencijal umjetne inteligencije da pomogne u ublažavanju tih prijetnji. Na primjer, tijekom rata u Ukrajini javni oblak pokretan umjetnom inteligencijom odigrao je ključnu ulogu u zaštiti vladinih sustava od kibernetičkih napada. AI alati omogućili su ukrajinskim vlastima da brzo otkriju i reagiraju na prijetnje, osiguravajući nastavak rada ključnih usluga čak i tijekom intenzivnih napada. Upravo ovo otkrivanje prijetnji u stvarnom vremenu i brza reakcija razlog su zašto umjetna inteligencija mijenja pravila igre za kibernetičku sigurnost. 

U Albaniji je masivni kibernetički napad koji su podržali iranski hakeri ciljao ključne vladine sustave. U suradnji s Microsoftom, američkim FBI-jem i albanskim stručnjacima za kibernetičku sigurnost, zemlja je uspješno obranila svoju infrastrukturu i započela graditi jaču obranu. Ovo partnerstvo između vlada i privatnih kompanija naglašava ključnu potrebu za suradnjom u rješavanju izazova kibernetičke sigurnosti. 

Uloga umjetne inteligencije u poboljšanju sigurnosti

Umjetna inteligencija transformira pristup kibernetičkoj sigurnosti. Sustavi pokretani umjetnom inteligencijom mogu obraditi goleme količine podataka u stvarnom vremenu, identificirajući anomalije i ranjivosti koje bi bilo teško otkriti ručno. Automatizacija omogućuje prioritetno rješavanje incidenata, oslobađajući vrijeme stručnjacima za kibernetičku sigurnost da se usredotoče na složenije probleme. 

Jedan značajan primjer dolazi iz Kancelarije za informacione tehnologije i elektronsku upravu Srbije, koja je implementirala Copilot for Security, AI alat osmišljen za podršku timovima u učinkovitijem otkrivanju i rješavanju prijetnji. Umjetna inteligencija također pomaže sigurnosnim timovima da brzo prepoznaju potencijalne rizike te skraćuje vrijeme potrebno za reakciju na nove prijetnje.

Osim poboljšanja učinkovitosti, umjetna inteligencija pomaže prevladati jaz u vještinama na području kibernetičke sigurnosti. Javni sektori diljem svijeta bore se pronaći dovoljan broj treniranih stručnjaka za kibernetičku sigurnost, koji bi se mogli nositi sa sve većim opsegom i složenošću prijetnji. Umjetna inteligencija automatizira rutinske zadatke, omogućujući manjim timovima da učinkovito skaliraju svoje operacije bez potrebe za zapošljavanjem dodatnog osoblja. 

Troškovi kibernetičkih napada rastu

Troškovi kibernetičkih napada vrtoglavo rastu. U 2024. godini 34% državnih i lokalnih vladinih organizacija prijavilo je napade ransomwareom, što je značajan pad u odnosu na 69% iz 2023. godine. Međutim, troškovi oporavka su se udvostručili, dosegnuvši prosječno 2,83 milijuna dolara po napadu. Kibernetički napadi na vladine institucije ne uzrokuju samo financijske gubitke, već mogu imati potencijalno katastrofalne posljedice po nacionalnu sigurnost, povjerenje građana i ključnu infrastrukturu. Ako su digitalni sustavi o kojima građani ovise kompromitirani, to može dovesti do ozbiljnih prekida u pružanju usluga koje utječu na svakodnevni život. 

Put naprijed: Umjetna inteligencija kao temelj kibernetičke sigurnosti u javnom sektoru

Ratko Mutavdžić, direktor za javni sektor za Europu, Bliski Istok i Afriku u Microsoftu, komentirao je: „Put ka osiguravanju digitalnih vladinih usluga je jasan – umjetna inteligencija mora biti središnji dio svake strategije kibernetičke sigurnosti. Vlade trebaju prioritizirati ulaganja u sigurnosna rješenja pokretana umjetnom inteligencijom, ne samo kako bi se obranile od napada, već i kako bi reagirale u stvarnom vremenu i osigurale otpornost u slučaju kibernetičkih napada. Taj pristup dodatno naglašava NIS2 Direktiva Europske unije, koja podiže standarde kibernetičke sigurnosti zahtijevajući poboljšano izvještavanje o incidentima, stroži nadzor nad lancem opskrbe i veću odgovornost upravnih odbora. Kombinacija integracije umjetne inteligencije i usklađenosti s regulativama ojačat će otpornost digitalnih vladinih usluga, omogućujući im da se odupru i brzo oporave od kibernetičkih prijetnji.”

Ključne lekcije za lidere u javnom sektoru uključuju:

Suradnja je ključna: Razmjeri kibernetičkih prijetnji znače da nijedna vlada ne može sama obraniti svoje sustave. Međunarodna suradnja između vlada i privatnih kompanija neophodna je za razmjenu informacija i izgradnju jače obrane.

Primjena AI rješenja: AI tehnologije moraju biti integrirane u sigurnosne okvire javnog sektora kako bi se poboljšala brzina i točnost otkrivanja prijetnji i reakcije na njih. To nije samo pitanje nabave novih alata; radi se o promjeni paradigme prema korištenju umjetne inteligencije kao temeljnog sloja sigurnosne strategije.

Ulaganje u razvoj vještina: Iako umjetna inteligencija može automatizirati mnoge zadatke na području kibernetičke sigurnosti, i dalje postoji manjak stručnjaka za kibernetičku sigurnost. Javni sektor mora ulagati u usavršavanje zaposlenih kako bi bio korak ispred razvoja prijetnji.

Priprema za neizbježno: Vlade se moraju proaktivno pripremati za kibernetičke napade, umjesto da samo reagiraju kada se dogode. To uključuje redovite procjene prijetnji, treninge i planiranje za izvanredne situacije. AI alati za praćenje i otkrivanje prijetnji mogu podržati ova nastojanja, osiguravajući da vlade budu spremne za sve što je pred njima.

Osiguravanje sigurne budućnosti za javne usluge vođene umjetnom inteligencijom

Kako vlade nastavljaju svoju digitalnu transformaciju, potreba za robusnom kibernetičkom sigurnošću nikada nije bila hitnija. Umjetna inteligencija više nije samo opcionalni alat; ona je ključna komponenta sveobuhvatne sigurnosne strategije. Prihvaćanjem sigurnosnih rješenja pokretanih umjetnom inteligencijom, suradnjom s drugim vladama i privatnim sektorom te pripremanjem radne snage za budućnost, vlade mogu zaštititi svoju digitalnu infrastrukturu i osigurati da javne usluge ostanu sigurne, učinkovite i dostupne svima.

Pravim ulaganjima u umjetnu inteligenciju i kibernetičku sigurnost, vlade mogu izgraditi otporan i siguran temelj koji će izdržati izazove digitalnog okruženja budućnosti.