Intelov iznos financiranja iz CHIPS zakona smanjen za više od 600 milijuna dolara ^Istaknuto

Bijela kuća smanjuje Intelovo financiranje iz CHIPS zakona za više od 600 milijuna dolara. Tvrtka je prvotno trebala dobiti 8,5 milijardi dolara iz zakona za domaću proizvodnju silicija, ali će umjesto toga primiti do 7,85 milijardi dolara. U utorak je The New York Times izvijestio da je Intel odgodio otvaranje nekih pogona na datume nakon 2030., što premašuje rokove koje je postavila vlada. Međutim, Američko Ministarstvo trgovine izjavilo je da je smanjenje financiranja povezano s Intelovim ugovorom s vojskom vrijednim tri milijarde dolara.

Intel je prošlog mjeseca zabilježio najveći kvartalni gubitak u povijesti nakon što je u kolovozu najavio otpuštanje 15.000 radnika. Poteškoće proizvođača čipova navodno su izazvale zabrinutost kod nekih vladinih dužnosnika u vezi s njegovom sposobnošću da ispuni ključnu ulogu u provedbi CHIPS zakona administracije predsjednika Bidena.

Intel će prije kraja godine primiti najmanje milijardu dolara iz CHIPS zakona. Tvrtka planira uložiti 90 milijardi dolara u SAD do kraja desetljeća, što je smanjenje u odnosu na početno zacrtanih 100 milijardi dolara u sljedećih pet godina. Ministarstvo trgovine navodi da je Intel i dalje na rasporedu za ukupno ulaganje od 100 milijardi dolara u projekte u četiri savezne države: Arizoni (3,94 milijarde dolara), Oregonu (1,86 milijardi dolara), Ohiju (1,5 milijardi dolara) i Novom Meksiku (500 milijuna dolara).

Jedan od ključnih zakona odlazećeg predsjednika, CHIPS zakon, trebao bi stvoriti više od 125.000 radnih mjesta u 20 država, potaknuti proizvodnju silicija u SAD-u i smanjiti ovisnost o stranim proizvođačima. Intel je najveći korisnik sredstava iz CHIPS zakona.

Ministarstvo trgovine navodno je brzo krenulo s finalizacijom dodjela sredstava korisnicima iz CHIPS zakona prije početka drugog mandata Donalda Trumpa u siječnju. Novoizabrani predsjednik kritizirao je zakon i njegovu cijenu tijekom svoje kampanje, dok je predsjednik Zastupničkog doma, Mike Johnson, tada izjavio kako će republikanci “vjerojatno pokušati” ukinuti CHIPS zakon. Međutim, Johnson je kasnije povukao svoje izjave, a analitičari su nakon izbora predvidjeli da će zakon vjerojatno opstati.

Ranije ovog mjeseca, Taiwan Semiconductor Manufacturing Company (TSMC), vodeći svjetski proizvođač naprednih čipova, postao je prvi korisnik čiji su poticaji finalizirani. Dobit će 6,6 milijardi dolara (uključujući najmanje milijardu dolara prije kraja godine) za tri postrojenja u Arizoni, za koja se očekuje da će stvoriti "desetke tisuća radnih mjesta do kraja desetljeća."

Američka ministrica trgovine Gina Raimondo navodno je pozvala tehnološke tvrtke — uključujući Apple, Amazon, NVIDIA, AMD i druge — da surađuju s Intelom, jer je ova 56-godišnja tvrtka jedini američki proizvođač logičkih čipova. Međutim, većina tvrtki navodno je odbila njezine molbe jer, prema izvješću The New York Timesa iz prošlog mjeseca, "Intelove tehnike proizvodnje čipova nisu tako sofisticirane" kao one TSMC-a.

Iako je Tajvan saveznik i gospodarski partner SAD-a, Bidenova administracija navodno smatra da je oslanjanje na njega "sve rizičnije" jer Kina neprestano prijeti preuzimanjem samoupravnog otoka. Prošlog mjeseca Kina je održala vojne "vježbe" na moru i u zraku oko Tajvana kao upozorenje nakon što je tajvanski predsjednik Lai Ching-te ponovno potvrdio neovisnost otoka u govoru povodom praznika. Američki State Department izjavio je da je "ozbiljno zabrinut" zbog iskazivanja sile.