Hoće li ovi hrvatski startupovi postati idući tehnološki giganti ^Istaknuto

Tamo smo čuli devet zanimljivih pitcheva startupova koji su radili u sklopu programa Nuqleus i dva pitcha timova iz Splita te Varaždina, koji su predstavili svoje sjajne ideje, a koje su razvijali neovisno o programu Nuqleus na kojem su predstavili svoj dosadašnji rad.

Timovi su imali svega tri minute da predstave svoje ideje – tri minute koje stvarno nisu dovoljne da kvalitetno predstave svoje pitcheve koji su u većini slučajeva puno kompleksniji od tih datih tri minute. Zatim su tvrtke, odnosno njihovi predstavnici, imali otprilike sedam do deset minuta da odgovore na sva pitanja koja im je postavljao stručni investicijski odbor Nuqleusa, a koji se sastoji od profesora FER-a i uspješnih poduzetnika iza kojih se nalazi niz uspješnih projekata.

Da ne duljimo previše, u nastavku ćemo vam predstaviti pitcheve ovih startup tvrtki – pitcheve za neke od kojih bez zadrške možemo reći da su revolucionarni.

Jedan takav pitch bio je Emhance – neinvazivni uređaj za liječenje poremećaja mozga, a primjer koju su nam dali iz tvrtke je multipla skleroza. Da budemo precizniji, Emhance je izradio uređaj koji je u suštini kapa kakvu vidite u nekakvom sci-fi filmu, a koji koristi elektromagnetska polja da regulira rad živčanog sustava osobe koja pati od nekog neurološkog poremećaja. Objasnili su da uređaj mjeri glavne parametre rada živčanog sustava i šalje te informacije na računalo koje u stvarnom vremenu prilagođava rad uređaja na pacijentovoj glavi, što će mu omogućiti da živi kvalitetniji život, s manje prepreka koje mu njegov poremećaj predstavlja.

Iz tvrtke tvrde da se radi o tehnologiji čije istraživanje seže dvadesetak godina unatrag, na kojoj je provedeno niz znanstvenih istraživanja u svjetski priznatim časopisima. Također su nadodali kako su patentirali tehnologiju koja njihov uređaj čini posebnom i efektivnom, te da su pri tome interpretaciju njihove tehnologije ostavili dosta otvorenom. Time se nadaju da su se osigurali od potencijalne krađe njihova intelektualnog vlasništva i primjene njihovih znanja od strane većih tehnoloških, farmacijskih i medicinskih korporacija. Svoj proizvod planiraju prodavati direktno doktorima kao onima koji tvore mišljenje cijele zajednice o određenim metodama, za koje se nadaju da će zatim tim mišljenjem potaknuti one koji donose odluke da nabave njihove uređaje.

U polju medicinske tehnologije zadržala se i ekipa iz Novela Medice koja radi na razvoju Respimjera, uređaja koji mjeri frekvenciju disanje – inače glavni parametar za dijagnostiku upale pluća. Navode da se frekvencija i dalje mjeri manualno – da doktor ručno mjeri broj udisaja u 60 sekundi, što je dosta subjektivno i ovisi od liječnika do liječnika. Samim time, taj pristup nije idealan, a objektivni uređaj koji bi svakom pacijentu jednako mjerio frekvenciju disanja bi poboljšao i olakšao dijagnosticiranje te liječenje respiratornih bolesti, ali i pokazao stvarnije brojke pacijenata koji pate od respiratornih bolesti. Te brojke danas dosta variraju od bolnice do bolnice i iz Novele Medice navode da bi uporaba njihovog uređaja također doprinijela i preciznijim te kvalitetnijim znanstvenim istraživanjima upravo iz tog razloga.

Navode da je taj problem respiratornih bolesti najzastupljeniji u Africi i da bi njihov proizvod uvelike pomogao organizacijama poput Doktora bez granica, WHO-a i UNICEF-a, za koje se nadaju da bi mogli biti jedni od kupaca njihova Respimjera. Osim njih, Novela Medica bi svoj proizvod prodavala i ljekarnama te zdravstvenim sustavima – državnim i lokalnim bolnicama. Za svoju revolucionarnu ideju, Novela Medica je od investitora zatražila svega 5,5 tisuća eura (dok su neki startupovi tražili i preko šezdeset puta više), što im je investicijski odbor odmah kritizirao; i lijepo ih zamolio da traže više novca od svojih investitora.

U sličnoj niši našao se i Synergotron, čiji je uređaj za liječenje raznih ozljeda i rana uz pomoć hibridne plazma tehnologije dobio certifikat da se radi o wellness proizvodu. U idućoj fazi razvoja njihova proizvoda, tvrtka želi razviti svoj uređaj i dobiti klasifikaciju da se radi o medicinskom proizvodu. Kao najslikovitiji primjer koji su nam dali tijekom pitcha, iz Synergotrona su pokazali slike liječenja akni uz pomoć njihova uređaja kao određene vrste rana. Navodni rezultati koje su imali tom metodom je zapanjujuća, i ako uistinu uspiju dokazati korist te medicinsku prirodu svog proizvoda, Synergotron će poremetiti nekoliko industrija svojim radom. Iz tvrtke navode da potencijal ovog uređaja postoji i u business-to-business te business-to-consumer modelu poslovanja, a svoj uređaj trenutno prodaju po cijeni od 1.100 eura + PDV. Od potencijalnih investitora traže 350.000 eura kako bi proizvodnja njihova uređaja otišla na višu razinu.

Ideje nisu pitchale samo tvrtke koje se žele baviti zdravstvom, već i startupovi iz niza drugih industrija. KalphaTech tvrdi da svojim softverom mogu pojednostaviti kristalografiju, a samim time ubrzati analizu i izvlačenje informacija iz određenih kemijskih spojeva, što će znatno ubrzati istraživanje i razvoj lijekova u farmaceutskoj industriji. Svoj softver žele prodavati tvrtkama koje prodaju mjerne instrumente velikim farmaceutskim tvrtkama, a od investitora također traže 350.000 eura, također obećavajući da je potencijal za zaradu vrlo visok.

Na Demo danu predstavile su se i tvrtke koje bi uobičajeno češće povezali s programerima i tech startup firmama. Cyclops je razvio aplikaciju koja olakšava i ubrzava programiranje većih aplikacija koje se zapravo sastoje od niza drugih, manjih aplikacija. Primjer koji su oni nama dali je Uber, za koji su naveli da je zapravo jedna aplikacija unutar koje se nalazi otprilike 2.000 manjih aplikacija koje trebaju funkcionirati kako bismo mi kao krajnji korisnik mogli naručiti vožnju. Samim time, njihov model poslovanja je B2B jer svoj proizvod žele prodavati tvrtkama koje bi profitirale od bržeg programiranja, sa što manjim mogućnostima da se pogriješi pri programiranju koda u njihovoj aplikaciji.

Startup koji u određenoj mjeri dijeli ciljanu publiku sa Cyclopsom je CyberArrange, budući da su oni razvili aplikaciju koja automatski stvara kompleksne i jedinstvene vježbe za kibernetičku sigurnost. Njihovi klijenti bi samim time bile tvrtke koje razvijaju takve vježbe i okoliše za te vježbe, ali i sve tvrtke koje svoje informacije i virtualni prostor u kojem djeluju žele zadržati sigurnim.

Kibernetička sigurnost nije jedina vrsta sigurnosti kojom su se startup tvrtke bavile u Nuqleusu ove godine. Thorondrone tvrdi da je razvio dron s fiksiranim krilima koji služi za pametan nadzor velikih prostora. Drugim riječima, razvili su modularnu bespilotnu letjelicu koja uz pomoć AI potpomognutog softvera nadgleda velika područja i javlja nadzornim tijelima potencijalne opasnosti i nesreće. Svoj proizvod žele prodavati tvrtkama koje moraju nadzirati velika područja, bilo to radi nesreća i spašavanja unesrećenih, ali i radi provjere stanja i sigurnosti njihove usluge – primjerice Hrvatske ceste, koje bi konstantno trebale pregledavati stanje i kvalitetu svojih cesta.

RallyCam tvrtke Calirad primarno je namijenjen ovome adrenalinskom motosportu i njegovim strastvenim navijačima. Svi u publici uvijek žele imati najbolji pogled i fotografirati najbolju sliku Ogiera i ekipe iz WRC-a. No, to stvara velike probleme FIA-i kao krovnoj motosport organizaciji u njihovim naporima da osigura sve sudionike tih događaja. Stoga je Calirad razvio uređaj koji bi se stavio u reli auto, koji bi prolaskom po dionicama utrke javljao informacije trkaćoj kontroli o tome gdje se tko nalazi i ako je netko stao na nesigurno mjesto. Trkaća kontrola zatim može poslati zaštitare da pomakne te gledatelje na sigurnije pozicije uz stazu. Naravno, s obzirom na limitirani broj WRC automobila, Calirad svoj proizvod želi prodavati i drugim regionalnim te lokalnim organizacijama reli utrka. Pogotovo zato što su s WRC-om već ostvarili suradnju i testirali svoj uređaj, za što su rekli da je već donijelo pozitivni pomak u sigurnosti utrka – navode da su na jednoj od utrka pomaknuli gledatelje koje je RallyCam snimio i da je na tom mjestu jedan od natjecatelja imao nesreću. Calirad se nada da će FIA učiniti njihove uređaje obveznim za sve utrke u ime sigurnosti, kao što je to učinjeno s kacigama, posebno dizajniranim pojasevima i slično. Nadodali su da postoji potencijal i za druge uporabe poput nekih sličnih sportova, ali i za kontrolu velikih skupina ljudi (kupci bi u tom slučaju bile vojske i policije).

Posljednji startup razvijan u sklopu Nuqleusa koji ćemo predstaviti je Maq – kapsula za poboljšanje kvalitete zraka u unutarnjim prostorima. Njihov uređaj prati razine ugljikova dioksida, za koji tvrde da je uzročnik niske kvalitete zraka. Uređaj zatim hvata taj višak ugljikova dioksida i, uz pomoć biljke koja se nalazi u sklopu tog proizvoda, pretvara ga u kisik. Ono što njihov proizvod čini zanimljivim za potencijalne kupce jest njihov vizualno privlačan dizajn i činjenica da se može koristiti za obrazovanje djece i mladih jer vrlo dobro prikazuje na koji način biljke ugljikov dioksid pretvaraju u kisik.

Sličan proizvod prikazao je i tim iz Varaždina koji razvija Chonchu – pametnu teglu za cvijeće s povezanom aplikacijom. Choncha će vam preporučiti najbolje cvijeće za vaše podneblje; zalijevati vaš cvijet vodom i ukazivati na vlažnost u zraku; brinut će se o vašem cvijetu tako da vam ovaj put cvijet preživi! Tegla će vam to javljati putem aplikacije tako da bez brige možete otputovati i prepustiti Chonchi da se brine o vašem cvijetu, a ne susjed koji će na njega zaboraviti. Ovaj startup je putem Kickstartera prikupio već 11.000 dolara investicija, a sad se nadaju prikupiti još kako bi povećali opseg i brzinu njihove proizvodnje kako bi mogli početi dostavljati gotov proizvod svojim kupcima.

I za sam kraj, valja spomenuti DevelopAAR – turističku aplikaciju za zvučno proširenu stvarnost koja bi vas putem audiozapisa vodila po raznim lokalitetima, objašnjavala njenu povijest i značaj, ali i vraćala vas u odgovarajuće razdoblje u povijesti. Tijekom šetnje peristilom u Splitu slušajte Dioklecijanov govor svojoj vojsci, a u Solinu slušajte žamor jedne od najvećih kolonija u ovom dijelu tadašnjeg Rimskog Carstva. Tim koji stoji iza DevelopAAR-a navodi da u Hrvatskoj nemaju konkurenciju, što bi im omogućilo da jedan od njihovih glavnih kupaca bude lokalna vlast – općine i turističke zajednice. Glavni problem koji je investicijski odbor imao s njihovom izrazito zanimljivom idejom jest upitno ime aplikacije – ime koje ni na koji način ne dočara koja je svrha te aplikacije.