FINA: 12 razvojnih centara u Hrvatskoj za digitalne usluge Fine ^Istaknuto

Da bi se razvili učinkoviti digitalni servisi koji olakšavaju poslovanje građanima, poslovnim subjektima i samoj Fini, potreban je sposoban IT odjel.

12 razvojnih centara

Fina je u posljednjih nekoliko godina otvorila čak 12 razvojnih centara diljem Hrvatske. Prvi je centar otvoren u Splitu, a danas postoje i centri u Zaboku, Virovitici, Bjelovaru, Kutini, Vukovaru, Osijeku, Čakovcu, Koprivnici, Rijeci, Požegi i Đurđevcu. U planu su otvaranja razvojnih centara u Zadru, Varaždinu i Slatini. Ideja iza svakog razvojnog centra je stvoriti informatički hub u kojemu lokalni stručnjaci mogu pronaći posao, raditi na vrhunskim tehnologijama i zahtjevnim projektima. U isto vrijeme, Fina aktivno surađuje s akademskom zajednicom kroz stipendije i donacije. Centri su smješteni u sredinama gdje postoje fakulteti ili učilišta s IT smjerovima i razvojni centar je prilika mladim stručnjacima da ostvare karijeru bez odlaska u veća mjesta.

Do mreže razvojnih centara došlo je organski. U prvom centru u Splitu mali tim stručnjaka radio je na projektu Prisilne naplate osnova za plaćanje, koji je izrastao u jedan od bitnijih servisa. Nakon toga se pokazala potreba za povećanjem razvojnog tima kako bi mogao odgovoriti na zahtjeve. Također je želja bila zadržati razvojni proces na jednom mjestu.

Razvojni tim

Posjetili smo upravo splitski razvojni centar i tamo razgovarali s voditeljem Jerkom Čulićem koji nam je u uvodu opisao: „U Razvojnom centru u Splitu na radnim mjestima arhitekt, dizajner, frontend i backend programer, programer podataka radi 10 kolegica i kolega i veličinom se ne razlikuje od ostalih centara. Na lokaciji Split rade i kolege iz drugih odjela (analiza, QA) koji su naslonjeni na IT razvojni proces te rade u razvojnim timovima skupa s kolegama u našem razvojnom centru.“ Razvojni centar Split svoje kadrove najviše pronalazi na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB). A zanimalo nas je i na čemu rade Jerko Čurić i splitski tim.

„Razvojni timovi razvojnog centra Split rade na portfelju Ovrhe koji obuhvaća desetke servisa, podservisa i aplikacija. Izdvojio bih nekoliko najpoznatijih servisa, kao što su e-Ovrha, e-Vjerodostojna, e-Blokade, e-SIOV i druge vezane uz uslugu prisilne naplate ovrha za plaćanje. Isto tako rade na servisu e-Plaćanje”, rekao je voditelj Jerko Ćulić i o strukturi razvojnih centara još dodao: „Svaki centar ima projekte za koje je primarno zadužen, iako su zbog kompleksnosti portfelja neki projekti disperzirani na više timova. Pa tako i naš centar za servis e-Plaćanje ima suradnju s timom iz Zagreba, dok je posao analize i razvoja svih aplikacija na Ovrhama vezan za tim iz razvojnog centra Split i lokaciju Split.“

Uz razvoj bitnih digitalnih servisa za Finu, razvojni centri iznimno se trude povezati se s lokalnom akademskom zajednicom.

„Fina ima nekoliko programa suradnje s akademskom zajednicom, poput studentske prakse, rada preko student servisa i stipendiranja već od prve godine studija, te mi kao centar konzumiramo sve te oblike suradnje, i to jako uspješno u svih 8 godina postojanja. Ujedno Fina ima i direktne programe suradnje sa samim sveučilištima u vidu donacija, opremanja laboratorija i sličnih projekata“, zaključio je Jerko Čulić.

Moderno uređeni za vrhunske projekte

Razvojni centri povezuju akademsku zajednicu i poslovni sektor te su prikladni za razvoj inovativnih ideja. Svi su centri moderno uređeni, imaju naprednu tehnološku opremu i prilagođeni su potrebama rada u IT industriji. Svaki od centara je nositelj jednog ili više Fininih proizvoda ili usluga. U razvojnim centrima trenutačno radi 77 zaposlenika i 27 studenata. S nekoliko smo IT stručnjaka zaposlenih u splitskom Razvojnom centru i mi popričali.

„Odlučila sam se za karijeru u Fininom razvojnom centru zbog širokog spektra projekata, samim time i mogućnosti učenja i napredovanja u raznim područjima. Poprilično sam zadovoljna s projektima, tehnologijama također, a vrijeme svakako nosi promjene, pa se time i situacije s tehnologijama mijenjaju“, rekla je Anamarija Šaronja, frontend programerka. Petra Višić opisala je koliko je značajno što su centri smješteni u lokalnim sredinama: „U mom slučaju je imalo veliku ulogu jer sam nakon 10 godina života u Zagrebu, dobila mogućnost u rodnom Splitu nakon nekog vremena pronaći posao koji je zadovoljavao moje profesionalne ambicije.“

Nije samo dovoljno otvoriti ured, nego je IT stručnjacima, koji su iznimno traženi na tržištu, bitno ponuditi i atraktivne projekte. Evo kako na to gleda arhitekt sustava Milivoj Fradelić: „Kako sam sudjelovao u osmišljavanju i stvaranju većine servisa koje centar održava i nadograđuje, od samih početaka i same početne ideje moram biti zadovoljan jer su to sve servisi koji su odraz rada tima čijeg sam član, pa samim time i odraz mene samoga.“

Jedan od članova tima je i frontend programer Petar Olujić koji se zaposlio u Fini nakon što je prihvatio stipendiju na posljednjoj godini fakulteta.

Konkretiziranje suradnje

Razvojni centri zanimljivi su generatori novog zapošljavanja u lokalnim sredinama, a Fina otvoreno surađuje s velikim brojem sveučilišta, kao što su FERIT, FOI, FER, Ekonomski fakultet u Rijeci, Visoko učilište EFFECTUS, Međimursko veleučilište, Tehničko veleučilište u Zagrebu, Veleučilište Lavoslav Ružička u Vukovaru, Veleučilište u Bjelovaru, Veleučilište u Virovitici, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, PMF Split, Sveučilište u Zadru te Sveučilište Sjever u Koprivnici.

Sporazumi o suradnji potpisuju se s veleučilištima i sveučilištima, čime se želi izgraditi dugoročna suradnja na njihovom razvoju te razvoju Fininih razvojnih IT centara. Dobar primjer je suradnja s Veleučilištem u Virovitici, u sklopu koje je 15 studenata već ostvarilo stipendiju u iznosu od 3.000 kuna mjesečno, od čega već njih osam radi u Razvojnom centru u Virovitici.

Cijelu kartu tehnoloških parkova i poduzetničkih inkubatora u Hrvatskoj možete pogledati na ovoj poveznici.