Vremeplov kodiranja: programski jezici iz 50ih koji se koriste i danas Istaknuto
Ilustracija
Iako se u posljednjih 60 godina mnogo toga promijenilo, a još više razvilo u području programskih jezika, neki od njih, većinom zbog zastarjelih sustava u državnim službama, administracijama i obrazovnim institucijama se još uvijek koriste. Zbog toga ih programeri i danas održavaju, a Bloomberg je donio pregled devet, u računalnom svijetu "prastarih" ali korištenih jezika, godinu njihova nastanka, namjenu, mjesta gdje se koriste, te njihove jezične parove u svijetu "stvarnih" jezika.
ALGOL
Nastao 1958. godine, Algol se koristio među europskim i američkim računalnim znanstvenicima većinom za laboratorijska istraživanja. Nije bio prikladan za komercijalnu upotrebu jer nije imao input-output protokol. Danas se upotrebljava jako rijetko, ali njegovi se temelji nalaze u mnogim današnjim programskim jezicima. Jezični ekvivalent mu je klasični grčki.
COBOL
U upotrebi je od 1959. godine, a zbog koda koji se i danas upotrebljava u velikim korporacijama i vladinim organizacijama se još uvijek uči u školama. Koristi se za poslovne procese poput računovodstva, knjigovodstva i osiguranja, a njegov "normalni" jezični par bi bio crkveni latinski.
PL/I
Iako je stvoren 1964. predstavljen je tek 1969. godine, a napisan je za IBM. Kompaniji je služio za sve: od knjigovodstva do astrofizike. Zbog prekompliciranosti je u 70im godinama prošlog stoljeća izgubio na popularnosti, ali zbog dominacije IBM-a se mnogi dijelovi PL/I-a koriste danas što dokazuje i update koji je izašao prije nekoliko tjedana. Ekvivalent mu je stari crkvenoslavenski jezik.
PASCAL
Mnogima sigurno poznat, najviše po imenu koje je dobio po slavnom matematičaru Blaiseu Pascalu, ovaj se jezik razvijen u kasnim 60ima većinom koristio razvoj softvera ranih Appleovih proizvoda. Oko 1985. su ga preuzeli i Redmondovci te ga popularno nazvali "Turbo Pascal". Još se uvijek koristi za učenje objektnog programiranja a jezični bi mu par bio Esperanto.
LISP
LISP je do danas ostao jedan od dominantnih jezika u programiranju umjetne inteligencije, a koristio se u sustavima zračne obrane i u – računalnom blackjacku (ajncu). Stvoren je 1958. a jezični par mu je sanskrtski.
APL
APL je programski jezik nastao 1962. a čita se poput hebrejskog: zdesna nalijevo. Koristi se za upotrebu matematike u praksi, jednostavan je i s jasnom sintaksom. Ipak, potrebna je posebna tipkovnica za njegovu upotrebu, a koristi i grčke simbole. Danas se koristi u otkrivanju DNA i računovodstvu, a par mu je indijanski jezik Navajo.
FORTRAN
Fortran je također izumljen za potrebe IBM-a 1957. godine. Vrlo je kompliciran i na visokom nivou te se koristio za znanstveni razvoj računala. Vrhunac je doživio u 60im i 70im godinama prošlog stoljeća, a danas ga koriste fizičari i inženjeri. Lingvistički mu parira engleski jezik koji je koristila poznata spisateljica Jane Austen.
LOGO
Stvoren 1967., LOGO je nastao iz LISP-a i koristi se i danas za učenje male djece programiranju. Koristi kursor kornjaču koja odgovara na naredbe, a ekvivalent su mu simboli u zračnoj luci.
ADA
Programski jezik iz 1980. godine se još uvijek koristi za vojnu i civilnu kontrolu leta, iako je zastario, težak i pun sigurnosnih propusta. Jezični mu je par američki engleski s jakim apalači naglaskom.
