Hrvatska ima robota-asistenta u operacijama, Google ga tek razvija ^Istaknuto

Partnerstvo je sklopljeno s Ethiconom, sektorom Johnson&Johnsona čiji je fokus na opremi i tehnologiji koja se koristi u operacijama. U prvim će se fazama razvoja i testiranja robota usredotočiti na vanjske operacije, uključujući ginekološke, kolorektalne te operacije na području prsa. Google i Ethicon su izjavili kako se nadaju da će njihova suradnja kirurzima olakšati komplicirane operacije. Liječnici bi tako imali sve podatke o pacijentu na jednom monitoru s kojega upravljaju i robotom, umjesto na više njih što je trenutna praksa. To bi im trebalo omogućiti da manje odvraćaju pogled s pacijenta, zadrže koncentraciju i skrate vrijeme operacije. Google bi svoja znanja iz računalne znanosti, obrade slike i senzora integrirao u alate koje liječnici koriste pri operacijama. Napredan softver bi „osvijetlio“ krvne žile, živce ili rubne dijelove tumora koji se jako teško vide golim okom, a analiza slike u realnom vremenu bi liječnicima dala puno detaljniji pregled dijela kojeg operiraju, prenosi Wall Street Journal.

U Hrvatskoj već postoji inovativna robotska ruka, djelo neurokirurga u KB Dubrava prof.dr.sc. Darka Chudyja, te profesora sa Strojarskog fakulteta u Zagrebu prof.dr.sc. Gojka Nikolića i prof. Bojana Jerbića. Njih su trojica, na temelju sasvim slučajnih susreta i neobaveznih razgovora, došli na ideju stvaranja robota u neuronavigaciji odnosno prilikom kompliciranih operacija na ljudskom mozgu. 

Prof. Bojan Jerbić, prof.dr.sc. Gojko Nikolić i doc.dr.sc Darko Chudy

Robot je opremljen različitim kamerama, intuitivno prati naredbe liječnika, i njime se upravlja tabletom iz operacijske sale. Radnju za koju bi liječniku trebalo 20 minuta, ovaj inteligentni stroj obavi za otprilike 20 sekundi. Međutim, još uvijek rade na njegovom razvoju i mnogobrojnim testiranjima. Kod nas, kažu, ima puno volje i mladih entuzijastičnih ljudi, ali su plaće premale i iznosi financiranja daleko ispod svjetskog prosjeka. Primjerice, u inozemstvu se takvi projekti financiraju s po 6 milijuna eura (oko 46 milijuna kuna) na 3 do 5 godina, dok su naši liječnici do studenog 2014. potrošili pola milijuna kuna. „Hardver nam je dostupan, a danas znamo izraditi upravljačka sučelja putem kojih robot uči temeljem promatranja, dakle ne treba ga više programirati, već ga naučiti ponašanju kako to već činimo kada npr. svoju djecu učimo određenim vještinama“, objasnio je prof. Jerbić u studenom 2014. za časopis VIDI. Naglasio je da im oprema nije problem, nego nemaju sredstva da plate mlade, obrazovane i talentirane ljude. „Mi smo opremljeniji nego većina sveučilišta u Europi. Problem je u ljudima. Mladi ljudi koji s nama rade sve su doktoranti koji rade za plaće za koje bolje da ne znate. Njih bi trebalo biti i pet puta više. Treba nam novac za platiti ljude“ rekao je. 

Upravljanje robotom-asistentom izrađenim u Hrvatskoj