Predstavnici HUP-ICT iznijeli ključne izazove sektora i očekivanja od nove Vlade RH Istaknuto
Čelnici Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti u sklopu Hrvatske udruge poslodavaca (HUP-ICT) predstavili su aktualne teme s kojima je suočen ICT sektor u Hrvatskoj kako bi ukazali na izazove u sektoru, tvrdeći da se samo zajedničkim naporima privatnog sektora, države i znanstvene zajednice mogu kreirati kvalitetna rješenja za daljnji razvoj.
Predsjednik HUP–ICT Adrian Ježina, pozdravio je najave nove Vlade o usmjerenosti ka digitalizaciji u smislu osnivanja Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva te izrazio spremnost udruge HUP-ICT na aktivno sudjelovanje u radu tog ureda i ostalih relevantnih tijela i ministarstava. U svom uvodnom izlaganju, također je iznio dugoročne i kratkoročne prioritete i ciljeve unutar ICT sektora u Hrvatskoj. Događanje je moderirao Ivan Ante Nikolić, član Uprave Blink d.o.o.
HUP-ICT je iznio tri teme za koje smatraju da bi trebale biti u fokusu Vlade kao prioritetne do 2020. godine, kada Hrvatska preuzima predsjedanje Europskom Unijom. Temu obrazovanja predstavio je član uprave Algebre i dopredsjednik HUP-ICT Hrvoje Balen, dok je član uprave HT-a Boris Drilo predstavio teme digitalne ekonomije (s naglaskom na digitalizaciju javne nabave) te razvoja širokopojasnog interneta.
Vezano uz obrazovanje za ICT sektor Balen je istaknuo kako je trenutno najvažniji nastavak rada na provedbi Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i uspostavi nacionalne Strategije razvoja digitalnih radnih mjesta i vještina, što smatra da bi trebalo pridonijeti značajnijem porastu broja mladih stručnjaka. „Neophodno će biti staviti u funkciju strateški okvir koji će imati utjecaj na sve razine obrazovanja i to od osnovne škole, preko visokih učilišta do cjeloživotnog učenja. Također, horizontalnim djelovanjem i suradnjom dionika treba obuhvatiti sustav zapošljavanja i poticanja otvaranja radnih mjesta te odgovoriti ne samo na rastući problem odljeva mladih ljudi, već i privlačenje stručnih ljudi iz drugih zemalja.“, naglasio je Balen.
Drilo je u svom izlaganju rekao da ukoliko žele ostati konkurentna, hrvatska poduzeća moraju provoditi digitalnu transformaciju na dnevnoj bazi kako bi bila spremna za izazovno i zahtjevno tržište Europe i ostatka svijeta. Jednako tako, smatra da je potrebno ubrzati proces digitalizacije javne uprave koja mora biti efikasna i spremna odgovoriti svim izazovima suvremenog gospodarstva i građanstva. Jedan od ciljeva bio bi i smanjiti broj dokumentacije u papirnatom obliku te koristiti modernije digitalne formate koji u ostatku razvijene Europe predstavljaju standard. Jedan od velikih razloga nemogućnosti provedbe digitalizacije u tijelima državne i javne uprave jest i nedostupnost širokopojasnog interneta, naročito u ruralnim područjima. Od posebne je važnosti pružanje jednakih mogućnosti pristupa informacijama svim građanima, kako bi se postigla, između ostalog, i kvalitetna komunikacija između njih i predstavnika lokalne i regionalne uprave koja trenutno nije na dovoljnoj razini prilagođena novim tehnologijama. „Stvaranje poticajnog okruženja za daljnja ulaganja u broadbandizaciju RH temeljni je preduvjet za dostizanje ciljeva Digitalne agende. Od nove Vlade očekujemo uspostavljanje dijaloga i suradnje te se nadamo stvaranju stabilnijeg i sigurnijeg poslovnog okruženja, što se ponajviše odnosi na snižavanje velikih poreznih i parafiskalnih opterećenja, uklanjanje administrativnih prepreka te jačanje pravne sigurnosti“, rekao je Drilo.
Adrian Ježina je predstavio i pet kratkoročnih ciljeva koje HUP-ICT smatra potrebnim riješiti već u ovoj proračunskoj godini, a to su: porezna reforma (u cilju povećanja konkurentnosti ICT stručnjaka), usvajanje zakona o javnoj nabavi (izmjena zakona uz obuhvaćanje ekonomski najpovoljnije ponude i inovativne javne nabave), usvajanje Strategije e-Hrvatske 2020, u cilju korištenja raspoloživih sredstava u EU fondovima, reviziju Strategije pametne specijalizacije (kako bi se i razvoj softvera tretirao kao R&D što on i jest) te fleksibilniji sustav MRMS-a za prijavu kvota za potrebe radne snage s obzirom na to da se radi o dinamičnom sektoru s nepredvidivim potrebama zapošljavanja većeg broja ljudi.
Kako bi se sve navedeno što našlo u fokusu Vlade RH i relevantnih ministarstva, članovi HUP-ICT formirali su i posebne ciljane radne skupine koje će biti usmjerene na rješavanje dugoročnih i kratkoročnih prioriteta ICT industrije te su spremni staviti na raspolaganje svoje stručne kadrove i resurse novoj Vladi RH i državnim tijelima i institucijama kako bi se što kvalitetnije realizirali navedeni ciljevi.
