Špijuniranje ozloglašene agencije NSA ipak postaje legalno?
Kontroverzni "Section 215", dio američkog Patriot Acta koji je davao osnovu američkoj sigurnosnoj službi NSA da prikuplja mobilne podatke, je ponovno meta rasprava u cijelome svijetu. Iako bi rok za njegovo korištenje trebao završiti 1. lipnja ove godine, počinju se zahtijevati da se on produži najviše zbog, kako je objašnjeno, "sigurnosti građana". To bi značilo da bi NSA dobila legalno pravo da i dalje prati mobilnu privatnu i poslovnu korespodenciju koga god želi. Naime, voditelj većine u američkom Senatu Mitchell McConnell smatra da "ako naše službe inteligencije ne mogu povezati sve dijelove informacija, mi ne možemo spriječiti odlučne neprijatelje da nas napadnu."
On već ima potrebnu legislativu da produži rok "Sectionu 215" i nakon 1. lipnja. Tome se protive pripadnici "USA Freedom Act-a", koji zagovara manje ovlasti NSA i manje nadzora američkih građana. Uz to, poboljšana verzija "USA Freedom Act-a" je početkom svibnja uvjerljivom većinom pobijedila među predstavnicima odbora za pravdu u Americi, što znači da je sve bliže donošenju zakona po njegovoj osnovi.
Republikanci, predvođeni McConnellom, ostanak "Sectiona 215" opravdavaju napadima 11. rujna i željom da se oni više nikada ne ponove, te argumentiraju primjerom da "NSA ne prodaje vaše podatke, ali vaš supermarket to radi. Ali nitko se ne žali na popuste koje dobijete kad date supermarketu svoje podatke."
Ipak, i "USA Freedom Act" ima svoje velike nedostatke. Primjerice, nacrt zakona ne govori ništa o građanima koji žive izvan Amerike, što znači da NSA i dalje može špijunirati koga god želi, pod uvjetom da nije američki građanin. To se odnosi i na Hrvatsku, jer zasada ne postoji pravna osnova koja bi spriječila špijuniranje na našim prostorima.
