Političari se napokon slažu, IT može vući sredstva iz europskih fondova za istraživanje i razvoj ^Istaknuto

Ivana Maletić iz HDZ-a ispričala se zbog svoje spriječenosti.

Uvodnu prezentaciju izložila predsjednica CISEX-a Tajana Barančić. Istaknula je da je IT sektor najpropulzivniji i najbrže rastući dio hrvatskog gospodarstva. Prema podacima iz 2015., IT sektor u konkurenciji s ostalim pokretačkim industrijama u Hrvatskoj na 3. mjestu po broju zaposlenika, 2. mjestu po dodanoj vrijednosti i 1. mjestu po ulaganju u razvoj novih proizvoda i usluga. U prošloj je godini IT sektor ostvario više od 7 milijardi kuna prihoda i više od 2 milijarde kuna izvoza. Unatoč tome, IT industrija bilježi nedostatan broj stručnjaka, zbog neadekvatnog obrazovnog sustava, odljeva radne snage i nekonkurentne porezne politike. Naglašeno je da je u razdoblju između 2011. i 2014., iz Hrvatske iselilo 10.000 IT stručnjaka.

Glavne teme okruglog stola bile su konkretne mjere za povećanje broja IT stručnjaka na tržištu rada, rasterećenje dohotka, povećanje naknade za terenski dodatak i uvođenje novih beneficija poput dječjeg vrtića ili teretana, povratak državne potpore za istraživačko-razvojne projekte te vertikalno pozicioniranje IT sektora u Strategiji pametne specijalizacije.

Ivica Puljak i Tomislav Panenić stava su da kao kratkoročnu mjeru treba liberalizirati tržište rada i olakšati uvoz IT stručnjaka. Ivan Vrdoljak ispred Narodne koalicije ističe da: "Treba promijeniti Zakon o strancima i smanjiti rok s 90 na 30 dana o donošenju rješenja. IT-u ne trebaju godišnje kvote, vama trebaju fleksibilne kvote po projektima i to ćemo promijeniti". Vrdoljak je upozorio, međutim, da liberalizacija tržišta rada obično znači i smanjenje cijene rada, što može donijeti nove probleme.

Ivica Puljak iz stranke Pametno istaknuo je kako njihova stranka u svom programu IT promatra kao izdvojenu gospodarsku granu. U više je navrata tijekom rasprave isticao važnost obrazovanja, koje može i mora uključivati IT već od osnovne škole. Međutim, uz liberalizaciju zapošljavanja i smanjenja poreza na dohodak, Puljak je predložio i progresivno smanjenje mase plaće u državnom proračunu za javne službe, u iznosu od 1% godišnje. Pošto pod javne službe spada i obrazovanje, Puljak nam je nakon okruglog stola pojasnio da obrazovanje nije jedina djelatnost koja spada pod javne službe i da njihova stranka namjerava paziti na to da od tog progresivnog smanjenja mase plaće obrazovanje ne bude oštećeno. Rekao nam je također da bi se i fakulteti trebali više otvoriti jedni prema drugima. Pošto mnoge informacijske tehnologije ovise i o drugim disciplinama, koje nisu uvijek ni STEM (npr. robotika se oslanja na strojarstvo, ali strojno prevođenje i računalne igre oslanjaju se i na humanistiku), treba omogućiti studentima da se obrazuju interdisciplinarno.

Tomislav Panenić je rekao da treba studentima omogućiti i pokretanje tvrtki bez da pritom gube studentska prava, čime bi im se olakšali prvi koraci u poduzetništvu. Smatra također da se gospodarstvo i znanost trebaju spojiti u jedno ministarstvo, jer ovise jedno o drugome.

Sva trojica su se složila kako IT sektor treba pozicionirati kao vertikalnu granu u Strategiji pametne specijalizacije, no Vrdoljak je istaknuo kako to ne može i obećati jer sve ovisi o borbama unutar Europske unije i argumentima za tako nešto. Do sada su tvrdili kako je tako nešto nemoguće pa je ovo promjena na bolje i način se, očito, ipak našao. Panenić je u tom smislu naglasio da IT može biti uključen i u kreativne industrije, koje planiraju poticati.

Dobra vijest za sve izvoznike jest da su panelisti obećali po dolasku na vlast revidirati visinu neoporezive naknade za terenski rad u inozemstvu te iznos dnevnica po državama.

Sve stranke su se složile kako će sva komunikacija oko IT sektora ići preko Ministarstva gospodarstva, a panelisti su se kao potencijalni ministri gospodarstva obvezali vršiti svu međuresornu koordinaciju za mjere i potrebe IT sektora. Ovo je iznimno bitno jer upravo zbog različite nadležnosti, različitih resora, IT sektor nije uspio iskomunicirati dovoljno kvalitetno mjere koje su potrebne za rast te industrije.

Predsjednica CISEX-a Tajana Barančić po završetku okruglog stola rekla nam je: "Posebno me oduševilo što je netko sad javno rekao da će mijenjati terenski dodatak. Našim firmama je to svakodnevni problem. Ali ono što je strateški jako važno, sva tri ovdje prisutna potencijalna ministra gospodarstva počela su po prvi put pričati o tome da jest moguće da IT može imati u nekom obliku svoje vertikalno područje i da može vući sredstva iz europskih fondova za istraživanje i razvoj. Do sada su nas vrlo uporno uvjeravali da to nije moguće da to Europska komisija ne dozvoljava, a mi smo uporno tvrdili da je to samo stvar kako se to Europskoj komisiji upakira i da to treba znati i da za to treba imati volje. Izgleda da su rješenje našli u kreativnoj industriji pa ćemo vidjeti kako će to biti. A mi ćemo sigurno nastaviti lobirati da tako i bude."