Ima li smisla otvarati online trgovine u Hrvatskoj?
U Hrvatskoj je 2014. godina protekla kao šesta godina ekonomske krize, koju su ponovno obilježili pad BDP-a i smanjenje potrošnje građana. Unatoč tome, kućanstva se nisu odrekla korištenja informacijskih tehnologija, a sve više se okreću i online kupovini.
Prema prvim rezultatima Državnog zavoda za statistiku, opremljenost kućanstava ICT tehnologijama u 2014. uglavnom je na razini prethodne godine. Iako 1% manje kućanstava danas ima osobno računalo u stanu ili kući (65% 2013. godine, 64% 2014.), u istom periodu zabilježen je porast kućanstava koje imaju pristup internetu za čak 3% (s 65% na 68%), iz čega se može zaključiti da sve više kućanstava koristi mobilne uređaje ili pametne televizore kao primarno sredstvo za korištenje interneta.
Korištenje računala i interneta u porastu je među svim dobnim skupinama, a prednjače korisnici između 16 i 24 godine, kojih 95% koristi i računala i internet. Isto tako, čak 91% korisnika u dobi od 25 do 34 koristi računala, a njih 95% internet. Sve veći broj korisnika starijih od 55 godina također se okreće novim tehnologijama: u usporedbi s 2013. godinom, čak 5% više ih koristi računala (46%), a 8% više ih koristi internet (47%).
Prema podacima o korištenju, čak 79% korisnika svih dobnih skupina internet koristi za čitanje online novina i magazina. Oko 69% korisnika koristi elektroničku poštu, a 64% koristi internet kako bi se informiralo o proizvodima i uslugama, što ukazuje na rastuću važnost interneta u promociji i oglašavanju. Društvene mreže posjećuje 59% korisnika, a usluge e-Uprave koristi iznenađujućih 47% korisnika.
U porastu je i kupovina proizvoda i usluga online. Čak 31% korisnika interneta kupilo je nešto online prošle godine, što je 28% ukupne populacije. Radi se o porastu od 2% u usporedbi s 2013. godinom, što ukazuje na rastući trend čiji nastavak možemo očekivati i u ovoj godini. Ipak, opseg e-trgovine i dalje je relativno nizak u odnosu na klasične metode prodaje roba i usluga - tek oko 13% ukupnog trgovinskog prometa ostvaruje se putem interneta, od čega čak dvije trećine putem automatskih sustava za razmjenu podataka (Electronic Data Interchange ili EDI sustavi), koji služe razmjeni roba između poslovnih subjekata. Prema dostupnim podacima, dakle, tek nešto više od 4% ukupnog prometa u trgovini otpada na online kupovinu privatnih osoba.
Online se u Hrvatskoj najviše kupuje odjeća i sportska oprema (čak 48% pojedinaca kupovalo je artikle iz ove grupe), potom hardver i kućne potrepštine (obje grupe kupovalo je 24% pojedinaca), ostala elektronička oprema (22%), ulaznice za koncerte i događanja (18%), smještaj (16%), knjige, časopise i novine (15%) te edukacijske materijale (14%).
Zanimljiva je i informacija o korištenju usluga pohrane podataka na internetu. Iako je cloud storage relativno nova tehnologija, u Hrvatskoj je koristi već 19% korisnika. Većina korisnika koji ne koriste takve usluge upoznata je s njihovim postojanjem, no još uvijek su skeptični oko sigurnosti podataka pohranjenih u oblaku i oko pouzdanosti pružatelja takvih usluga.
Vezani članci
- Amazon Prime Day se vraća, hoće li ga zasjeniti prosvjedi radnika?
- Podignuta tužba protiv Amazona zbog ilegalnog podizanja cijena
- Links otvorio svoju najveću trgovinu na preko 1000 kvadrata
- Godinu dana star berlinski startup dobio 400 mil. USD
- Brod koji je blokirao Sueski kanal već je u Flight Simulatoru
