Može li Kina postati tehnološki samodostatna? ^Istaknuto

Kako bi Kina mogla postati samoodrživom tehnološkom supersilom, Komunistička partija te države pritišće najveću e-trgovinu na svijetu na upuštanje u zahtjevan i skup posao o kojem ne zna puno.

T-Head, tri godine star odjel za procesore grupacije Alibaba, tijekom listopada je predstavio Yitian 710, svoj treći čip namijenjen odjelu za računalstvo u oblaku te tvrtke. U Alibabi kažu kako zasad ne planiraju prodavati procesore drugima.

Među drugim pridošlicama u svijet razvoja procesora također su Tencent i Xiaomi, koji su se obvezali na ulaganje milijardi dolara kako bi bio ostvaren plan stvaranja računalnih tehnologija, čiste energije i drugih načina kako povećati bogatstvo i globalni utjecaj Kine.

Čipovi igraju sve veću i važniju ulogu u nizu proizvoda, u rasponu od pametnih telefona preko automobila do medicinskih i kućanskih uređaja. Globalna nestašica čipova zbog pandemije koronavirusa uzročnika bolesti COVID-19 poremetila je proizvodnju diljem svijeta i omela popunjavanje zaliha. Na vrhu su prioriteta maratonske kampanje Komunističke partije Kine s ciljem okončanja ovisnosti te države o tehnologiji iz Sjedinjenih Država, Japana i drugih država koje mogu postati ekonomski i strateški suparnici ili to već jesu, piše AP.

Uspiju li u tome, na Zapadu brinu kako bi to moglo usporiti inovaciju, poremetiti globalnu trgovinu i učiniti svijet siromašnijim.

Deset godina zaostajanja

Službeni je Peking u tim nastojanjima zasad usamljen. Čak i uz ogromna ulaganja teško je natjecati se u toj areni bez podrške globalnih dobavljača naprednih komponenti i tehnologija.

Naime, kad bi taj eko-sustav nestao ili se podijelio u tržišta s međusobno nekompatibilnim standardima i proizvodima, moglo bi doći do usporavanja razvoja novih proizvoda i povećanja njihove cijene. Uz to, kineske tvornice sastavljaju pametne telefone i tablet računala za cijeli svijet, ali za to trebaju komponente iz SAD-a, Europe, Japana, Tajvana i Južne Koreje.

Čipovi predstavljaju najveću pojedinu stavku kineskog uvoza, vrijednu 300 milijardi američkih dolara godišnje. U Kini je 23 posto svjetskih pogona za proizvodnju čipova, ali ta država u ukupnoj prodaji sudjeluje sa samo 7,6 posto.

Zvono za uzbunu za kineske vlasti oglasilo se nakon što je Huawei izgubio pristup američkim čipovima i drugim tehnologijama 2018. godine, kad je Bijela kuća uvela sankcije toj tvrtci. To je tu tvrtku onemogućilo u usponu među najveće svjetske proizvođače pametnih telefona.

Huawei i još neke kineske tvrtke blizu su toga da se mogu mjeriti s Intelom, Qualcommom Samsungom i Armom u osmišljavanju logičkih čipova. Ali, pogoni poput šangajskog SMIC-a zaostaju oko deset godina kad je riječ o njihovoj izradi. Proizvodnja čipova traži oko 1500 koraka, visoku razinu preciznosti i tehnologije koje su u vlasništvu šačice američkih, europskih, japanskih i drugih tvrtki.

SAD i Europa blokiraju pristup najnaprednijim alatima. Ne čini se izglednim kako će u tome uskoro popustiti.

Kina je najavila kako će do 2030. godine potrošiti 150 mlrd. USD na razvoj vlastite indutrije čipova. To je ogroman iznos, ali tek mali dio ukupnog iznosa koji će biti potrošen u te svrhe drugdje. Primjerice, TSMC planira na istraživanje i razvoj te proizvodnju potrošiti 100 mlrd. USD tijekom iduće tri godine.