Studentska ljetna IT praksa

Zato smo se za ovaj broj časopisa VIDI raspitali o programima studentske prakse koju drže domaće, ali i strane firme; od znanja i tehnologija koje podučavaju, uvjeta koje zahtijevaju, roka prijave i trajanja prakse te mogućoj financijskoj kompenzaciji. Uz to, donosimo iskustva studenta koji se nakon prakse odmah zaposlio u istoj firmi. 

Od razvoja web i mobilnih aplikacija do virtualne stvarnosti

Kad smo počeli istraživati ovu temu, zaista nismo očekivali ovako bogatu i raznovrsnu ponudu poslova na domaćem tržištu. Sve hrvatske firme s kojima smo razgovarali u pripravnicima traže buduće zaposlenike, koje je ionako teško naći preko običnog oglasa za posao. Određene firme imaju fiksni rok prijave (na mail adresu ili preko nekih od programa s domaćim fakultetima - FER, FOI), a kod nekih se možete prijaviti i odraditi praksu po dogovoru. Slično je i s trajanjem. Većina firmi, nažalost, je još uvijek centrirana u metropoli, s rijetkim iznimkama iz Splita i Osijeka, no većina njih nudi plaćenu praksu pa ćete, ako morate putovati, novce za smještaj, režije i hranu barem nekako moći kompenzirati.

Firme rijetko traže studente viših godina, s predznanjem u određenim programima i tehnologijama (iako biste trebali očekivati određenu provjeru vještina putem zadataka i/ili intervjua). No uglavnom im je najbitnija motivacija te želja za stjecanjem iskustva i znanja. Razvoj web aplikacija prednjači u ponudi poslova, slijedi ih razvoj mobilnih aplikacija, zatim poslovne inteligencije, mrežne administracije i naposljetku, novih tehnologija kao što su AR/VR, Big Data, IoT te modeliranje poslovnih procesa, koje iziskuje "igranje" s kompliciranim algoritmima. Ukratko, u tablici možete vidjeti kakve sve tehnologije možete naučiti u pojedinoj firmi, rok za prijavu, vrijeme trajanje prakse te je li praksa plaćena.

High Five!: Domaća poznata agencija za razvoj web i mobilnih aplikacija pri odabiru studenata gleda angažman u području koje ih zanima (sudjelovanje na projektima na fakultetu i u slobodno vrijeme)

Praktično ljetovanje u inozemstvu

Želite li proširiti iskustva na strane tvrtke, svake godine se možete prijaviti na neku od praksi u najpoznatijim svjetskim firmama: Googleu, Facebooku i Appleu. Prag ulaska je visok, konkurencija brojna i nemilosrdna, ali status koji ćete dobiti s jednom od ovih imena u CV-ju neprocjenjiv. Možda najpoznatiji program takve vrste, Google Summer of Code, u trenutku pisanja je, nažalost, već zatvorio prijave. On vam inače nudi tromjesečnu praksu razvoja open-source softvera.

12 tjedana je, koliko smo mogli vidjeti po oglasima, uobičajeno trajanje prakse u velikim stranim IT firmama. Na dijametralno suprotnoj strani nalazi se Apple koji prima vrlo malo studenata na praksu, ali navodno nudi najvišu "pripravničku" plaću pa je zbog toga, između ostalog, jedna od najpoželjnijih firmi za rad. Facebook također prati reputacija odlične firme za rad, kako po plaći tako i po samom kampusu u kojem ste smješteni. Ipak, za praksu u ovim firmama morate se pripremati mjesecima unaprijed. Često će od vas tražiti, u opisu posla ili tijekom intervjua da im demonstrirate/pokažete na čemu ste radili i kakve ste probleme uspjeli riješiti pa je prethodno iskustvo (u firmi, na hackatonima ili izradi vlastitih aplikacija) veliki plus.

Najveća prednost rada u stranim firmama je rad na izazovnim projektima koje koriste milijuni, nekad i milijarde ljudi, za razliku od outsourcinga kojim se bavi većina (ali ne sve!) domaćih firmi. I u Hrvatskoj se mogu naći dobri primjeri koji bez problema konkuriraju na globalnom tržištu i studentima nude rad na nekim od najzanimljivijih novih tehnologija.

S prakse na posao

Hrvatske IT firme gladne su dobrog kadra pa među praktikantima često procjenjuju i vrbuju buduće zaposlenike. Stjepan Livačić iskusio je taj proces na vlastitoj koži. Nakon odrađene prakse zaposlio se u istoj firmi: “Mogu reći da moja priča nije uobičajena što se prijave na samu praksu tiče. S Adactom sam se upoznao na jednom studentskom natjecanju eSTUDENTa prije par godina te smo moj tim i ja imali ugodnu suradnju s njima. Kako se mom studiju bližio kraj, a područje poslovne inteligencije je područje koje me zanima, sjetio sam se da bi se mogao pokušati javiti Adacti. Vrlo brzo nakon mog javljanja povratno su me kontaktirali i obavili smo razgovor o tome što bih ja radio i što me zanima. Na intervjuu je, po meni, bilo najvažnije što sam znao što me zanima i čime bi se volio baviti u njihovom poslovanju, a i to što su već bili upoznati s mojim radom kroz natjecanje.”

Livačić objašnjava da postoji više faktora za dobivanje prakse, ali smatra da su najvažniji “motivacija, želja za svakodnevnim učenjem novih stvari te ideja o tome gdje se student vidi u njihovom poslovanju.” Livačić sa studentske ljetne prakse ima mahom pozitivna iskustva i dojmove: “Osim što se stekne praktično iskustvo, dobije uvid kako stvari funkcioniraju u poslovnom svijetu, praksa nam pomaže da vidimo želimo li se stvarno baviti nekim poslom naredni period u životu, a na kraju povežemo se s poduzećima i samim time imamo veće šanse nakon završetka studija.

Uz navedene razloge, svakako smatram da treba svaku priliku iskoristiti za ulaganje u sebe, a pogotovo na poslovnom planu gdje znanja, vještine i iskustvo nikad nisu nevažni. Ako baš treba naći neku negativnost onda je to što sam morao biti u vrućem Zagrebu za vrijeme ljeta.” Ipak, i uz ljetnu praksu se uživa u praznicima, ističe Livačić, “jedino malo kraće nego bez nje.”