Održana digi T.I.M.E. konferencija

„Prošle godine govorili smo o umjetnoj inteligenciji, tehnologija koja je bila dostupna za najveće kompanije i njome su se bavili Facebook, Amazon… U 2019. događa se umjetna inteligencija se demokratizira i postaje dostupna ostalim tvrtkama. Oko 70 posto kompanija dobit će je kroz enterprise rješenja i sve više će biti dostupna korporacijama u našem dijelu svijeta“, uveo je u konferenciju Dejan Ljuština.

Balint Vegh: Uvođenjem 5G mreže profitirat će gotovo sve industrije

Miklos Zarand i Balint Vegh iz mađarskog PwC ureda govorili su o putu Mađarske prema 5G mreži, točnije o projektu 5G koji je završen, ali još uvijek nije odobren. Nacionalnu 5G strategiju Vlada je prepoznala kao strateški cilj kako bi se poboljšala konkurentnost industrije i zemlje u cjelini.

„Trenutno imamo dokument koji pokazuje cijeli plan razvoja 5G mreže u stabilnom okruženju. Taj dokument postavlja prioritete i u njemu je cijeli akcijski plan i strategija uvođenja“, rekao je Zarand.

Balint Vegh je objasnio kako 5G nije bitan samo za telekomunikacijski sektor, već da će uvođenjem nove generacije mreže profitirati i druge industrije poput transporta, zdravstva, obrazovanja ili proizvodnje.

„Ključni benefiti ove tehnologije i koordiniran nacionalni plan uvođenja ubrzat će digitalnu transformaciju, potaknuti ekonomski rast i stvoriti nove izvore profita. Kako bi se nova tehnologija uvela na nacionalnoj razini potrebna je suradnja između industrija, visoki stupanj regulacije i sudjelovanje države u projektu“, rekao je Vegh.

Sumina: Nanobit ove godine očekuje eksponencijalan skok prihoda do 400 milijuna kuna

Vrijednost gaming industrije je u 2017. godini procijenjena na 106 milijardi dolara, što znači da je po zaradi prestigla glazbenu i filmsku industriju. Uz mobile gaming, veliki rast ima i E-sport koji raste 40 posto godišnje. Gaming je industrija visokog rizika, ali i velike nagrade, ako se proizvod pokaže uspješan, rekao je Alan Sumina, suosnivač Nanobita. Dosad je iz Nanobita plasirano oko 20 igara, dok su trenutno na tržištu tri igre i u ovoj godini očekuje prihode u rasponu od 300 do 400 milijuna kuna.

„Mi konstantno poboljšavamo svoje proizvode i radimo na novima, jer nitko ne može garantirati da će ove sadašnje igre ostvarivati iste uspjehe za nekoliko godina. U našoj industriji je potrebno stalno eksperimentirati kako bi se došlo do proizvoda, odnosno igara koje su zanimljive tržištu“, kazao je Sumina. „Upravo zbog toga, mi smo pronašli svoju nišu i ciljnu publiku i sada radimo samo za njih“, dodao je.

Panelom o tome kako stvoriti digitalne zaposlenike završila je konferencija digi T.I.M.E. Digitalizacija nije samo obrazovanje kadrova iz ICT segmenta nego obuhvaća sve ostale sektore, rekao je Ernest Valčić iz Algebre te upozorio da u trenutku kad se Hrvatska reindustrijalizira i ide prema Industriji 4.0 neće biti kadra koji će moći obavljati poslovne procese. Tanya Šplajt Brainović iz Addiko banke istaknula je važnost mentalnog sklopa u prihvaćanju digitalnih promjena i različit generacijski pristup tome procesu. Pritom je naglasila važnost uloge menadžera od kojih se traži hiperkolaboracija, mogućnost izgradnje vlastitih talenata te isporuku onoga što je obećano.

Prof. dr. sc. Bojan Jerbić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu je upozorio da je velika masa svjetskoga kapitala uronjena u potpuno neproduktivne društvene djelatnosti.

„S jedne strane istraživanja pokazuju opasnost od novih tehnologija, s druge strane da sve više radimo, a s treće da smo neproduktivni“, kazao je Jerbić ističući da ne treba strahovati od novih tehnologija jer sve kompanije koje ih primjenjuju ostvaruju veći prihod, te da je robotika odavno preuzela poslove u fizičkim djelatnostima dok umjetna inteligencija konkurira u proizvodnji intelektualnih dobara. Jedan od problema je što su te promjene toliko ubrzane da se kao društvo teško prilagođavamo.

U kojoj je mjeri digitalizirana javna uprava i o poteškoćama pronalaska ICT stručnjaka za rad u tome sektoru govorio je Bernard Gršić, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva. Javnu upravu zaobilaze ICT stručnjaci jer je tamo plaća manja za 35 posto u odnosu na privatni sektor. No, Jerbić tvrdi da nije problem u visini plaća nego u proizvodnji potrebnih kadrova, obrazlažući to činjenicom kako je u sektoru znanosti i dalje na snazi zabrana zapošljavanja te da FSB proizvodi isti broj inženjera kao i prije 40 godina te da nema promjene upisnih kvota što je nepojmljivo s obzirom na razvoj novih tehnologija i potrebe tržišta rada za tim kadrom.

Šplajt Brainović rješenje vidi u strpljenju poslodavaca u edukaciji starijih zaposlenika. Ključ je kako spojiti tim u kojem mladi i stariji uče, a u tome ključnu ulogu mora odigrati menadžer koji vodi tim i koji mora osigurati dijeljenje informacija.